Srbiji i "meka lustracija" bila tvrda

Deset godina i jedan dan nakon petog oktobra, datuma koji je za mnoge značio veliki korak u budućnost, lustracija je nezaobilazno aktuelna tema u Srbiji, odnosno to što se nakon demokratskih promena ona jednostavno nije dogodila. Lideri DOS-a i nosioci političke revolucije protiv Slobodana Miloševića obećavali su Zakon o lustraciji, kao i da će ljudima iz starog režima biti onemogućeno da u novoj, petooktobarskoj Srbiji, obavljaju javne funkcije. Svedoci smo da Zakon nije zaživeo i da ljudi koji se se kompromitovali u prethodnoj vlasti i dalje, na neki način, nalaze na rukovodećim pozicijama.

Izvor: Jovana Štetin

Sreda, 06.10.2010.

02:25

Default images

Lustraciju je poslednji put u javnosti, pre obeležavanja 10. godišnjice 5. oktobra, pomenuo lider socijalista Ivica Dačić, osvrćući se na povratak pojedinih starih kadrova SPS-a na javnu scenu.

“Ja onda predlažem da ih streljamo. I da je bila lustracija, do sad bi prošao taj period i vratili bi se“, rekao je on.

Uprkos ironičnom predlogu ministra policije šta bi trebalo da se desi njegovim starijim kolegama iz stranke koji su devedesetih godina prošlog veka posredno ili neposredno učestvovali u vlasti, pojam lustracija ne nalaže linčovanje i čistke.

Profesor građanskog prava Vladimir Vodinelić objašnjava da lustracija podrazumeva preventivnu meru kojom će ljudi koji su ranije kršili ljudska prava biti onemogućeni da obavljaju javne funkcije.

Međutim, Zakon o odgovornosti za kršenje ljudskih prava, poznatiji kao Zakon o lustraciji, donesen je u julu 2003. godine, ali je, kako navodi profesor Vodinelić, do danas ostao mrtvo slovo na papiru.

“Nekome iz tadašnje strukture, koja je imala na to uticaj u parlamentu, nije odgovaralo da taj zakon ikada počne da funkcioniše. Ni danas njegovo funkcionisanje ne odgovara mnogima. Oni kojima bi nesumnjivo moglo da odgovara su građani“, smatra Vodinelić.

“Mi nikada nismo stavili u pogon ovaj mehanizam koji bi za sve kandidate mogao crno na belo mogao prikazati imaju li oni opterećenje iz autoriterne prošlosti i da li su onda oni zaista biračima poželjni kandidati kojima će poveriti svoj glas“, podseća on.

Profesor Vodinelić, koji je pisao Zakon o odgovornosti za kršenje ljudskih prava, kaže da ovaj zakon nikada nije počeo da se primenjuje jer nije izabrana devetočlana Komisija koja bi donosila sud o tome ko su ljudi koji su u ranijoj vlasti kršili ljudska prava.

On dodaje da je vrlo verovatno da sadašnja garnitura ministara ne bi izgledala ovako da je nakon 5. oktobra lustracija stupila na snagu.

Slično misli i čuveni karikaturista Predrag Koraksić Koraks koji kaže da je razočaran političkim akterima u Srbiji i da svojim karikaturama to pokušava i da pokaže.

“Na mojim karikaturama se može tačno videti ko je za lustraciju, a ko ne. Naravno, isti likovi su se pojavili u mojim karikaturama ponovo, zato što su ponovo isplivali na ovu političku scenu“, kaže on.

“Ja sam zaista ogorčen, ne mogu da shvatim da je taj potencijal, da je taj kredit koji je ostavio Đinđić upropašćen. Čitava ova garnitura koja sada radi, koja je u koaliciji ili, ako mogu da kažem, u kohabitaciji sa Demokratskom strankom, svi oni imaju veoma velike zasluge u toj propasti“, smatra Koraks.

LSV će tražiti da zakon traje duže

Dok se s pravom postavlja pitanje šta se čeka s primenom Zakona o odgovornosti za kršenje ljudskih prava, koji u fioci čami sedam godina, iz vladajuće većine već se čuju ideje da zakon bude izmenjen kako bi trajao duže od 2013, kada mu ističe rok trajanja.

Sve češće se pominje da je lustracija postala naša frustracija, a da je zakon, koji je jedva usvojen u maju 2003, a da pri tom nikada nije ni stigao da zaživi, već postao prošlost.

Sedam godina kasnije iz Lige socijaldemokrata najavljuju da će inicirati njegovu izmenu, kako bi mu bio produžen rok trajanja.
Nenad Èanak (FONet, arhiva)
Nenad Čanak kaže da će tražiti i da se dovrši formiranje Komisije koja je dužna da zakon sprovodi.

“Sve da je to bilo i pre sedam godina, ništa od tog nije učinjeno. Za to ne postoji sankcija, za to što nije učinjeno. Ali je na nama da ne dozvolimo da taj zakon ode u prošlost“, kaže on.

“To pomirenje – znate, ja ne vidim kako se mogu miriti oni koji se nisu svađali. Nismo se mi svađali, nego su oni nas tukli. Nismo se mi svađali, nego su oni nas ubijali. Nismo se mi svađali, nego su oni krali narodnu volju na izborima. Samim tim što se nismo svađali, ne možemo ni da se pomirimo“, poručuje Čanak.

I baš zbog toga pitanje koje se nameće je šta se čekalo do sada s primenom zakona?

Demokrate kažu da ne odustaju od lustracije

Boško Ristiæ (FoNet, arhiva)
Iz Demokratske stranke kažu da oni od lustracije ne odustaju, ali da nisu sigurni da bi samo njegovo produženje trajanja omogućilo i njegovu primenu u praksi.

Predsednik Odbora za pravosuđe Boško Ristić kaže za B92 da će na odboru inicirati da se dovrši formiranje Komisije koja je zadužena za njegovo sprovođenje.

“Smatram da treba da se preispita politička volja, da li postoji spremnost da se na osnovu primene tog zakona, koji još uvek važi i deo je našeg pravnog sistema, sprovede i ostvari cilj da se sa javnih funkcija sklone oni koji imaju javna ovlašćenja i koji su tokom proteklog perioda enormno kršili ljudska prava na jedan primetan način, i zbog čega su se, na kraju krajeva, dešavale i demokratske promene i protesti građana na ulicama“, kaže on.

Ristića smo pitali od čega zavisi ta politička volja i da li je koalicioni sporazum sa SPS-om ograničenje demokrata u nameri da sprovedu lustraciju?

“Apsolutno ne“, kratak je i jasan njegov odgovor.

A šta kažu socijalisti?

Za SPS je pitanje lustracije pitanje prošlosti. Zašto je lustraciji mesto u zaboravu, objašnjenje daje portparol socijalista Đorđe Milićević.

Milićević: Treba da prestanemo da u Srbiji govorimo o prošlosti, kao centralnoj temi. Svakako da ne možemo ići napred ako uvek budemo gledali pozadi i Srbija definitivno ne može ići napred sa nekim starim načinom razmišljanja.

B92: Da li je SPS spreman danas da uđe u Komisiju za sprovođenje lustracije, što ste odbijali da uradite 2003.?

Milićević: Već sam Vam odgovorio. Zaista je pomalo smešno i tragikomično deset godina nakon tog perioda govoriti o lustraciji. Najbolju lustraciju, verujte, sprovode građani Srbije.

Zakon sedam godina u fioci

Kada su u prvim godinama promena vlasti stručnjaci za građansko pravo radili na zakonu, u njemu su predvideli takozvanu ”meku lustraciju“.

Ona podrazumeva da se određeni kandidat, ako se utvrdi da je kršio ljudska prava, upoznaje sa tom činjenicom, a potom može da bira da li će se povući sa dotične funkcije ili nastaviti da se bori za, na primer, mesto u parlamentu.

Međutim, i ovakav model ”meke lustracije“ je, kako se ispostavilo, očigledno bio previše tvrd za tranzicionu Srbiju.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Zelenski na poternici

Na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije pojavilo se obaveštenje da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na poternici, prenose RIA Novosti.

14:35

4.5.2024.

1 d

Podeli: