"Luksuzne zgrade" ruglo Beograda

Mnogi objekti građeni u poslovne i stambene svrhe širom Beograda propadaju neiskorišćeni zbog sporova, stečaja, bankrota firmi.

Srbija

Izvor: B92

Ponedeljak, 30.04.2012.

09:35

Default images

S namerom da ožive bar neke od brojnih zgrada koje nikada nisu dovršene zbog bankrota, stečaja firmi u čijem su vlasništvu ili nerešenih vlasničkih odnosa, grupa mladih entuzijasta „Građanske inicijative” pokrenula je priču „Otvoreno o javnim prostorima”.

Uspeli su da u stecište umetnika pretvore, za sada, samo jednu napuštenu zgradu „Ineks filma” u Višnjićevoj ulici. Ovo su neke od poslovnih u nezavršenih zgrada na atraktivnim lokacijama koje su davno planirane. Parcela u Prizrenskoj 3 dodeljena je 1991. godine „Jugoslavijakomercu”, a 1999. godine kao sukorisnik zemljišta pojavljuje se „Evropa osiguranje”, firma porodice Karić.

Podigli su šestospratnu stambenu zgradu na 3.300 kvadratnih metara, a 2004. dobili su zeleno svetlo da legalizuju objekat. Protiv korisnika zemljišta za sada nije pokrenut postupak za oduzimanje prava korišćenja na zemljištu.

Čak i pre nego što je zgrada „dignuta pod krov” oko nje su se plele razne priče kao što je ona da su nekadašnji čelnici Mobtela prodavali još neizgrađeni poslovni prostor i uzimali poprilične sume novca.

"Znamo da je zgrada pod sporom i dok se to ne završi ovde ništa neće biti urađeno" , kaže stanarka trošne višespratnice u Prizrenskoj broj jedan, objekta koji se praktično naslanja na napuštenu zgradu.

Svojevremeno je, sećaju se komšije, napravljen plan izgradnje celog kvarta kako bi Terazijska terasa dobila konačan izgled, ali je sve palo u vodu zbog zbrke koju je napravila Karićeva zgrada.

Najveći stečaj na Balkanu u Bloku 20

Sudbina nedovršenog objekta nekadašnjeg giganta, građevinskog preduzeća „Rad”, u novobeogradskom Bloku 20 ni posle dve decenije nije poznata jer još nije okončan najveći stečaj na Balkanu.
Predstečajni postupak počeo je 1996. godine pred tadašnjim Trgovinskim sudom u Beogradu, a stečajni je 2001. otvorila Agencija za privatizaciju. Do sada je zdanjem prodefilovalo devet stečajnih upravnika.

Za sve te godine oko 60.000 praznih i nedovršenih kvadrata između hotela „Hajat” i bivših „Geneksovih”, danas „Deltinih” apartmana, zjapi prazno. Zgradu su projektovale arhitekte nekadašnjeg „Radovog” Zavoda za projektovanje: Predrag Balković, Sanja Miljković i Dejan Otašević.

Gradnja je počela 1989. godine, a obustavljena 1998. godine. U tom periodu gotovo polovina objekta je prodata. Zdanje nema građevinsku, ni upotrebnu dozvolu, a zahtev za legalizaciju podnet je najpre 2003, kao i pre dve godine.

U njoj je trebalo da bude 400 kancelarija, veliki kongresni centar, a u sredini zdanja atrijum. Gotovo da nema prolaznika kome pogled ne odluta na 13 etaža obloženih sada već oronulim fasadnim dekorativnim pločama i tamnim staklima ispod kojih su na sve strane raštrkani betonski stubovi, armatura, otpaci i srča.

Siti skver pred Vrhovnim kasacionim sudom

Moderna sedmospratna građevina sa garažom na dva nivoa, površine oko 9.200 kvadrata, godinama je prazna na uglu Bulevara kralja Aleksandra i Gospodara Vučića. Gradnju „Siti skvera” devedesetih godina počela je „Astra simit”. Spor zbog vlasništva nad „Siti skverom” je pred Vrhovnim kasacionim sudom. Vukašin Bakić iz „Mobtela” kaže da su oni još 2006. godine papreno „Astra simitu” otplatili objekat, ali prenos u njihovo vlasništvo nikada nije ostvaren jer je pre predaje koja se odužila „Astra simit” otišla u stečaj.

"Nismo ušli u posed jer je otišao u stečajnu masu. Punih sedam godina objekat propada. Stečajni upravnik osporio je izručenje objekta, tako da nažalost nemamo nikakvog uticaja nad sudbinom „Siti skvera” dok sud ne reši problem" , kaže Bakić.

U prizemlju nikada završene zgrade u Bulevaru despota Stefana 44 – 46, smeštena je improvizovana portirnica, a u njoj sedi Ratko Savić, čuvar. Od čega, ili od koga čuva zgradu, ni sam nije siguran. Platu prima od, kako kaže, „jednog od mučenika koji su prevareni”.

"Koliko znam, nosilac posla bio je „Komgrap”. Ljudi su unapred dali pare i kupili kvadrate po sistemu „ključ u ruke”, a onda je sve stalo. Neki od izvođača su nestali, neki ostali bez sredstava da završe gradnju..." , kaže Savić i dodaje da je oko zgrade bilo smetlište koje je sada bar malo očišćeno. U zgradi je nemoguće živeti i raditi jer nema ni struje ni vode.

Stankom pasarela u Požeškoj ulici

Temelji poslovnog objekta u Požeškoj ulici koji pripada „Stankom holdingu” postavljeni su 1991. godine. Planirano je da se prostire na 25.000 kvadrata s namenom da povezuje Banovo i Julino brdo. Izgrađeno je 15.000 kvadrata, a funkcionisao je samo jedan lokal u prizemlju.

Izgradnja nikada nije dovršena i delatnost u njemu nikada nije zaživela. Jedan od razloga što i danas zjapi prazan je što se vlasnik sporio sa autorom idejnog projekta koji nije dozvolio izmene plana. Na to što zgrada nije dovršena verovatno je više uticala besparica u „Stankomu” bukvalno od početka ovog veka, a već je proglašen i bankrot firme.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

23 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: