Hrvati dobijaju prvu etičnu banku

Njeni klijenti ujedno će biti i vlasnici banke, a kamate na kredite, kako najavljuju, kretaće se od 1,0 do 4,0 odsto.

Upravnik Zadruge Goran Jeras kaže da će u januaru 2015. predati zahtev Hrvatskoj narodnoj banci za dobijanje dozvole za rad, za šta im je potreban minimalan osnivački kapital od 40 milion kuna (5,2 miliona evra), i da bi trebalo počnu s poslovanjem sredinom iduće godine, prenosi Jutarnji.hr.

Mada još nemaju licencu, inicijatori prve etične banke u Hrvatskoj uverili su Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) da su smislili odličnu, inovativnu metodu merenja društvenog učinka te banke, pa će ona biti uvrštena na listu najboljih praksi koju prati OECD.

"Smer poslovanja etične banke je vraćanje korenima bankarstva, odnosno razvoju realne ekonomije. Poslovala bi po principu 'jedan clan - jedan glas', i to znači da su joj klijenti ujedno i suvlasnici. Svatko ko bude klijent 'ebanke' moraće da uplati zadružni ulog, koji iznosi 2500 kuna za fizicke osobe, a pravne će, u zavisnosti od tipa, na taj iznos uplatiti dodatni", kaže Jeras.

Na pitanje o kreditnoj politici odgovara da će se ona provoditi individualno, jer će se za svakog klijenta pre primanja u banku raditi intervju, a kamate će se kretati u smeru razvojnih banaka, u rasponu od jedan do četiri posto.

U tekstu se, takođe, navodi da je Zadruga od Evropske komisije dobila novac za projekat preko kojeg će iduće godine finansirati socijalno preduzetništvo u Hrvatskoj, što se odnosi na one kojima nije prvi cilj maksimizacija dobiti, već društveni i ekološki efekti.

U pitanju je European Social Entrepreneurship Fund (EUSEF), koji će pružati namensko kreditiranje ili ekviti i kvazi ekviti oblike finansiranja, na početku će raspolagati ukupnim iznosom od četiri do devet miliona erva, a finansiraće projekte iznosima do milion kuna, navodi list.

Upravnik Zadruge Goran je istakao da bi, uz znatan zaostatak u odnosu na ranije najavljivane početke, banka trebalo da počne sa radom, ujedno i sa testiranjem nove metode merenja društveng učinka, sredinom sledeće godine.

Novac za kreditne aktivnosti svih etičnih banaka dolazi od štednje klijenata, koji je stvoren u realnoj ekonomiji, pa se na taj način "etične banke" vraćaju izvornoj ulozi banaka.

Pored toga, takve banke ne prihvataju "prljavi" novac od ilegalnih aktivnosti, novac od industrije naoružanja, zagađivača životne sredine, kao ni novac nepoznatog porekla, niti se bave špekulacijama na tržištu novca zarad sticanja kratkoročne dobiti.

U Evropi trenutno postoje 22 etične banke koje su okupljene u Evropskoj federaciji etičnih i alternativnih banaka, osnovanoj 2001. godine u Briselu.