Subvencionisanje stranih ulaganja koje sprovodi Vlada Srbije zasnovano je na pogrešnoj hipotezi da su finansijske stimulacije važan faktor u privlačenju stranih investitora. Ministar ekonomije (pod ostavkom) u ovome se oslanja na anegdotske podatke o jednom ili drugom ulaganju u ovoj ili onoj zemlji, ali kad se pogleda celokupna slika – stvari izgledaju drugačije.
Autor: Slaviša Tasić, ekonomista
|
Izvor: Politika
U mnoštvu empirijskih studija o stranim ulaganjima, zasnovanim bilo na merenjima nivoa investicija bilo na anketiranju investitora, ogromna većina pokazuje da subvencije igraju skromnu ulogu u odlukama o stranim ulaganjima. Umesto toga, najvažniji faktori kod odluka o ulaganju su: politički rizik zemlje, njena makroekonomska stabilnost, veličina tržišta, poslovno okruženje i sigurnost vlasničkih prava.
Nakon toga dolaze stvari kao što su ekonomska otvorenost zemlje, kvalitet infrastrukture, fleksibilnost tržišta rada i odsustvo korupcije. Posebni finansijski stimulansi, pa čak i poreska politika uopšte, relativno su nevažni faktori u investicionim odlukama.
I mnoštvo posebnih studija o vezi između politike finansijskih stimulacija i nivoa stranih ulaganja navodi na sličan zaključak. Većina njih vidi veoma slabu vezu između državnih subvencija i priliva stranih direktnih investicija. Ako vam je cilj privlačenje stranih investicija, za to ima mnogo i efektivnijih i jeftinijih načina.
Navođenje pojedinačnih primera nije pouzdan način donošenja zaključaka, naročito ne ako to treba da posluži kao opravdanje za trošenje na desetine miliona evra budžetskog novca.
Slovačka, koju ministar Dinkić najčešće navodi kao uspešan slučaj, davala je neke finansijske podsticaje raznim investitorima, ali je pored toga sprovela i jednu od najtemeljnijih tržišnih reformi u zemljama centralne i istočne Evrope. To je zemlja koja je tokom dvehiljaditih imala značajnu deregulaciju, smanjila javni sektor, delimično privatizovala penzioni sistem, koja se na listama poslovnog okruženja i tržišnih sloboda već nekoliko godina kotira među najboljima u Evropi i kojoj su dugogodišnja monetarna stabilnost i fiskalna odgovornost doneli ulazak u evrozonu.
Kada bi Vlada Srbije bila spremna da sprovede sve reforme koje je Slovačka sprovela i da vodi ekonomsku politiku koju je Slovačka vodila, onda bi bilo lakše podneti i subvencije stranim ulagačima kao deo paketa. Ali Vlada Srbije nam nije ponudila to – umesto toga ministar ekonomije je iz celog slovačkog repertoara izabrao samo jednu, intervencionističku meru, koja je u kontekstu celokupnog slovačkog iskustva bila više izuzetak nego pravilo.
Ako se nepostojanje stabilne uzročne veze između pojedinačnih subvencija i ukupnog nivoa stranih investicija i zanemari, ostaje pitanje isplativosti ovakvih politika, čak i ako bi one bile uspešne u smislu privlačenja stranih ulaganja. Velika strana ulaganja su upadljiva, ali ona nisu motor ekonomskog razvoja.
Ekonomski rast i prateći porast životnog standarda su posledica rasta celokupne ekonomije, koju pre svega čine lokalna mala i srednja preduzeća. Ne sme se ispustiti iz vida da, kada država odluči da sponzoriše velike strane firme, ona ustvari odlučuje da dodatno oporezuje domaća preduzeća i građane.
Zbog raznih politika tog tipa domaći privrednici se danas suočavaju sa velikim poreskim i doprinosnim opterećenjem i rastućim brojem opštinskih i republičkih taksa. Zato je, kako navodi Unija poslodavaca Srbije, broj ugašenih preduzeća u protekloj godini nadmašio broj novoosnovanih. Diskriminacija nad manjim i domaćim preduzećima ima ekonomsku cenu i ona se plaća neostvarenim rastom životnog standarda i zaposlenosti.
Ako iskreno želi da podstakne ekonomski rast država bi morala da se osloni na:oslobađanje privrede birokratskih i regulatornih stega,smanjenje javnog sektora, ukidanje agencija čiji su broj i svrha postali predmet iščuđavanja, liberalizaciju zakona o radu i frontalno umanjenje državne potrošnje, taksa, poreza i pre svega doprinosa.
Smanjenje poreza, taksai doprinosa, međutim, nije interesantno političarima, jer onda oni sami ispadaju iz igre. Najbolji deo politike subvencija i stimulansapojedinačnim ulagačima su važni sastanci državnih birokrata s predstavnicima stranih firmi, ili sa stranačkim kolegama sa lokalnih nivoa vlasti, na kojima se odlučuje ko, gde i koliko subvencija može dobiti iz budžetske kase. Kada dođete u situaciju da odlučujete o takvim stvarima, onda lako sebe ubedite da je politika koju vodite u opštem interesu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Thyssenkrupp Steel objavio je da će privremeno zaustaviti proizvodnju elektrotehničkog čelika u dva pogona – u Francuskoj i u matičnoj Nemačkoj – navodeći kao razlog “nekontrolisani” skok jeftinog uvoza.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država odbilo je ponudu grupe koju predvodi američka banka Xtellus Partners za kupovinu inostrane imovine ruske naftne kompanije Lukoil, objavio je danas Rojters.
Mađarska je danas potpisala ugovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o isporuci 400 miliona kubnih metara tečnog prirodnog gasa (TPG) godišnje, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u petak izjavio da proces legalizacije teče uspešno i da je prijavljeno više od 140.000 objekata. To je samo još jedan pokazatelj da je ta mera ispravna i da se akcija "Svoj na svome" zahuktala.
Narodna banka Srbije donela je privremenu meru kojom se ukida mogućnost naplate provizije u menjačnicama prilikom prodaje evra građanima, s ciljem zaštite interesa građana i sprečavanja neopravdanih psiholoških pritisaka na devizno tržište.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da Srbija nema problema sa kursom dinara i istakao da država trenutno u deviznim rezervama ima 29 milijardi 367 miliona evra.
Evropska komisija planira da predloži ukidanje potpune zabrane proizvodnje automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem do 2035. godine, što bi omogućilo proizvođačima da i nakon tog roka prave ograničen broj vozila na benzin i dizel.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je večeras da se pregovori o NIS-u bliže kraju između ruske strane i jedne velike kompanije i da očekuje da bi do ponedeljka ili najkasnije do utorka mogli da budu obavljeni trilateralni razgovori u Beogradu.
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, u saradnji sa pojedinim kompanijama, obezbedio je jeftiniju prazničnu korpu za penzionere u pojedinim objektima, ukoliko plaćaju uz Penzionersku karticu Fonda PIO.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut izjavio je da je do danas u 13 sati stiglo 218.000 prijava za upis bespravnih objekata i istakao da je tolika zainteresovanost građana pokazatelj da ljudi veruju državi.
Rat u Ukrajini – 1.392. dan. Odluke o mogućim teritorijalnim ustupcima Ukrajine može da donese isključivo ukrajinski narod, navodi se u zajedničkoj izjavi evropskih lidera nakon mirovnih pregovora koji su održani u Berlinu.
Dva pravna mišljenja koja su pripremili međunarodni advokati protivreče tvrdnji Belgije da bi mogla biti odgovorna za plaćanje značajne odštete ako EU nastavi sa planovima da koristi zamrznutu imovinu Rusije kako bi pomogla Ukrajini.
Sjedinjene Američke Države su obećale Rusiji da će Ukrajina odustati od dela svoje teritorije kao deo mirovnog sporazuma, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da bi predlozi dogovoreni sa američkim zvaničnicima o mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini mogli biti finalizovani u roku od nekoliko dana, nakon čega će ih američki izaslanici predstaviti Kremlju.
Nik Rajner, sin čuvenog reditelja Roba Rajnera, uhapšen je zbog ubistva svojih roditelja, a nakon stravičnog događaja u centar pažnje je ponovo došao film o zavisnosti na kojem su zajedno radilil.
U italijanskom nacionalnom parku Stelvio, u centralnim Alpima, otkrivene su hiljade otisaka stopala dinosaurusa, koje je krdo biljojeda ostavilo pre oko 210 miliona godina, saopštio je paleontolog Kristijano Dal Saso iz Prirodnjačkog muzeja u Milanu.
Holivud ali i cela svetska javnost u neverici nakon što su legendarnog reditelja Roba Rajnera (78) i njegovu suprugu Mišel Singer Rajner (68) pronašli mrtve u njihovom luksuznom domu u Brentvudu u nedelju popodne.
Skoro 90 letova povezanih sa Džefrijem Epstajnom navodno je krenulo sa britanskih aerodroma ili su im britanski aerodromi bili destinacija, a na nekima od tih letova nalazile su se i Britanke koje tvrde da ih je zlostavljao osuđeni pedofil.
Režiser Kventin Tarantino ne prestaje da šokira svojim izjavama u poslednje vreme i sve je više onih koje slavni reditelj iritira svojim javnim istupima.
Google već nekoliko godina nudi prilično koristan alat koji skenira dark web kako bi pronašao bilo trag procurelih ličnih informacija. Sada, objavljeno je da se ovaj alat gasi.
Komentari 0
Pogledaj komentare