Subvencionisanje stranih ulaganja koje sprovodi Vlada Srbije zasnovano je na pogrešnoj hipotezi da su finansijske stimulacije važan faktor u privlačenju stranih investitora. Ministar ekonomije (pod ostavkom) u ovome se oslanja na anegdotske podatke o jednom ili drugom ulaganju u ovoj ili onoj zemlji, ali kad se pogleda celokupna slika – stvari izgledaju drugačije.
Autor: Slaviša Tasić, ekonomista
|
Izvor: Politika
U mnoštvu empirijskih studija o stranim ulaganjima, zasnovanim bilo na merenjima nivoa investicija bilo na anketiranju investitora, ogromna većina pokazuje da subvencije igraju skromnu ulogu u odlukama o stranim ulaganjima. Umesto toga, najvažniji faktori kod odluka o ulaganju su: politički rizik zemlje, njena makroekonomska stabilnost, veličina tržišta, poslovno okruženje i sigurnost vlasničkih prava.
Nakon toga dolaze stvari kao što su ekonomska otvorenost zemlje, kvalitet infrastrukture, fleksibilnost tržišta rada i odsustvo korupcije. Posebni finansijski stimulansi, pa čak i poreska politika uopšte, relativno su nevažni faktori u investicionim odlukama.
I mnoštvo posebnih studija o vezi između politike finansijskih stimulacija i nivoa stranih ulaganja navodi na sličan zaključak. Većina njih vidi veoma slabu vezu između državnih subvencija i priliva stranih direktnih investicija. Ako vam je cilj privlačenje stranih investicija, za to ima mnogo i efektivnijih i jeftinijih načina.
Navođenje pojedinačnih primera nije pouzdan način donošenja zaključaka, naročito ne ako to treba da posluži kao opravdanje za trošenje na desetine miliona evra budžetskog novca.
Slovačka, koju ministar Dinkić najčešće navodi kao uspešan slučaj, davala je neke finansijske podsticaje raznim investitorima, ali je pored toga sprovela i jednu od najtemeljnijih tržišnih reformi u zemljama centralne i istočne Evrope. To je zemlja koja je tokom dvehiljaditih imala značajnu deregulaciju, smanjila javni sektor, delimično privatizovala penzioni sistem, koja se na listama poslovnog okruženja i tržišnih sloboda već nekoliko godina kotira među najboljima u Evropi i kojoj su dugogodišnja monetarna stabilnost i fiskalna odgovornost doneli ulazak u evrozonu.
Kada bi Vlada Srbije bila spremna da sprovede sve reforme koje je Slovačka sprovela i da vodi ekonomsku politiku koju je Slovačka vodila, onda bi bilo lakše podneti i subvencije stranim ulagačima kao deo paketa. Ali Vlada Srbije nam nije ponudila to – umesto toga ministar ekonomije je iz celog slovačkog repertoara izabrao samo jednu, intervencionističku meru, koja je u kontekstu celokupnog slovačkog iskustva bila više izuzetak nego pravilo.
Ako se nepostojanje stabilne uzročne veze između pojedinačnih subvencija i ukupnog nivoa stranih investicija i zanemari, ostaje pitanje isplativosti ovakvih politika, čak i ako bi one bile uspešne u smislu privlačenja stranih ulaganja. Velika strana ulaganja su upadljiva, ali ona nisu motor ekonomskog razvoja.
Ekonomski rast i prateći porast životnog standarda su posledica rasta celokupne ekonomije, koju pre svega čine lokalna mala i srednja preduzeća. Ne sme se ispustiti iz vida da, kada država odluči da sponzoriše velike strane firme, ona ustvari odlučuje da dodatno oporezuje domaća preduzeća i građane.
Zbog raznih politika tog tipa domaći privrednici se danas suočavaju sa velikim poreskim i doprinosnim opterećenjem i rastućim brojem opštinskih i republičkih taksa. Zato je, kako navodi Unija poslodavaca Srbije, broj ugašenih preduzeća u protekloj godini nadmašio broj novoosnovanih. Diskriminacija nad manjim i domaćim preduzećima ima ekonomsku cenu i ona se plaća neostvarenim rastom životnog standarda i zaposlenosti.
Ako iskreno želi da podstakne ekonomski rast država bi morala da se osloni na:oslobađanje privrede birokratskih i regulatornih stega,smanjenje javnog sektora, ukidanje agencija čiji su broj i svrha postali predmet iščuđavanja, liberalizaciju zakona o radu i frontalno umanjenje državne potrošnje, taksa, poreza i pre svega doprinosa.
Smanjenje poreza, taksai doprinosa, međutim, nije interesantno političarima, jer onda oni sami ispadaju iz igre. Najbolji deo politike subvencija i stimulansapojedinačnim ulagačima su važni sastanci državnih birokrata s predstavnicima stranih firmi, ili sa stranačkim kolegama sa lokalnih nivoa vlasti, na kojima se odlučuje ko, gde i koliko subvencija može dobiti iz budžetske kase. Kada dođete u situaciju da odlučujete o takvim stvarima, onda lako sebe ubedite da je politika koju vodite u opštem interesu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Katar je za šest meseci rata na Bliskom istoku izgubio oko 24 milijarde dolara prihoda od prodaje tečnog prirodnog gasa (LNG), dok je njegov izvoz LNG pao za čak 96 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Venecuela razmatra mogućnost izlaska iz OPEK-a, prema navodima insajdera, što bi predstavljalo novi udarac naftnom kartelu čiji je bila jedan od osnivača pre više od šest decenija.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je dobra ideja da građani zajedno prate napredak radova na kompleksu u kojem će biti održan EXPO 2027, ocenivši da je reč o "najvećem gradilištu na svetu".
Najveći nemački proizvođač vojne opreme, Rajnmetal, i savezna pokrajina Hesen planiraju da prošire centar odbrambene industrije u zapadnoj Nemačkoj investicijama vrednim stotine miliona evra, izvestila je u agencija DPA.
Američka privreda je u 12 meseci zaključno sa martom otvorila 79.000 manje radnih mesta nego što je ranije procenjeno, objavio je danas američki Biro za statistiku rada (BLS).
Nominalni bruto domaći proizvod Rusije u prvoj polovini ove godine porastao je 0,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine i dostigao gotovo 102 biliona rubalja (oko 1,02 biliona evra), saopštio je ruski premijer Mihail Mišustin.
U Srbiji je aktivno 20 požara, a situacija je stabilnija nego prethodnih dana. Požari na području Deliblatske peščare, na Stolovima i kod Lukova još nisu lokalizovani, a zbog najave jakog vetra vatrogasci su pojačali prisustvo na ugroženim područjima.
Rat u Ukrajini – 1.647. dan: Eksplozije su tokom noći odjeknule u Kijevu, Odesi, Nikolajevu i Harkovu, a ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio da je Kijev dobio informacije od Sjedinjenih Američkih Država o sastancima u Moskvi.
Obaveštajni podaci sve više brinu Zapad: Rusija bi mogla da testira NATO na Baltiku, a analitičari upozoravaju da joj za to možda ne bi bila potrebna velika vojna operacija – dovoljan bi bio jedan most.
Časopis je objavio i izvinjenje Dž. K. Rouling na svojoj početnoj stranici, navodeći da je "ta tvrdnja bila lažna i nikada nije trebalo da bude objavljena".
Marija Zaharova izjavila je danas da je Rusija otvorena za nastupe stranih umetnika, ali da komentari američkog repera Kanje Vesta o Hitleru pokreću ozbiljna pitanja.
Pol Njumen ostao je zapamćen ne samo kao jedna od najvećih filmskih zvezda svoje generacije već i kao čovek koji je uspeo da izgradi karijeru daleko izvan Holivuda.
Rukopis se bavi jednom od najneobičnijih kampanja u istoriji medicine i obrazovanja, "krstaškim pohodom" koji je duže od jednog veka vođen protiv masturbacije među decom i adolescentima.
Zaječarska gitarijada nastavila je svoju višedecenijsku tradiciju. Prvo veče 59. izdanja ovog kultnog festivala održano je 27. avgusta na Kraljevici, pred oko 5.000 posetilaca.
The head of the Office of the President of Ukraine, Kyrylo Budanov, said he had personally tried to reach an agreement to halt long-range strikes between Ukraine and Russia.
The Greek Air Force scrambled two F-16 fighter jets today to intercept a Turkish unmanned aerial vehicle (UAV) that, according to Greek media reports, entered the Athens Flight Information Region (FIR) and violated Greek airspace.
The ice and rock avalanches and flash floods that killed hundreds of people in Nepal and China’s Tibet were triggered when the lower section of a glacier broke away and crashed onto the valley floor hundreds of metres below.
Nakon što se Ilon Mask odrekao starog imena, bivši pravnik Twittera pokrenuo je novu platformu Twitter.now – a evo po čemu se potpuno razlikuje od svega što znate.
Apple je odustao od planirane izmene za svoju funkciju Hide My Email, za koju su korisnici tvrdili da bi ovaj alat za privatnost učinila manje delotvornim.
Komentari 0
Pogledaj komentare