Subvencionisanje stranih ulaganja koje sprovodi Vlada Srbije zasnovano je na pogrešnoj hipotezi da su finansijske stimulacije važan faktor u privlačenju stranih investitora. Ministar ekonomije (pod ostavkom) u ovome se oslanja na anegdotske podatke o jednom ili drugom ulaganju u ovoj ili onoj zemlji, ali kad se pogleda celokupna slika – stvari izgledaju drugačije.
Autor: Slaviša Tasić, ekonomista
|
Izvor: Politika
U mnoštvu empirijskih studija o stranim ulaganjima, zasnovanim bilo na merenjima nivoa investicija bilo na anketiranju investitora, ogromna većina pokazuje da subvencije igraju skromnu ulogu u odlukama o stranim ulaganjima. Umesto toga, najvažniji faktori kod odluka o ulaganju su: politički rizik zemlje, njena makroekonomska stabilnost, veličina tržišta, poslovno okruženje i sigurnost vlasničkih prava.
Nakon toga dolaze stvari kao što su ekonomska otvorenost zemlje, kvalitet infrastrukture, fleksibilnost tržišta rada i odsustvo korupcije. Posebni finansijski stimulansi, pa čak i poreska politika uopšte, relativno su nevažni faktori u investicionim odlukama.
I mnoštvo posebnih studija o vezi između politike finansijskih stimulacija i nivoa stranih ulaganja navodi na sličan zaključak. Većina njih vidi veoma slabu vezu između državnih subvencija i priliva stranih direktnih investicija. Ako vam je cilj privlačenje stranih investicija, za to ima mnogo i efektivnijih i jeftinijih načina.
Navođenje pojedinačnih primera nije pouzdan način donošenja zaključaka, naročito ne ako to treba da posluži kao opravdanje za trošenje na desetine miliona evra budžetskog novca.
Slovačka, koju ministar Dinkić najčešće navodi kao uspešan slučaj, davala je neke finansijske podsticaje raznim investitorima, ali je pored toga sprovela i jednu od najtemeljnijih tržišnih reformi u zemljama centralne i istočne Evrope. To je zemlja koja je tokom dvehiljaditih imala značajnu deregulaciju, smanjila javni sektor, delimično privatizovala penzioni sistem, koja se na listama poslovnog okruženja i tržišnih sloboda već nekoliko godina kotira među najboljima u Evropi i kojoj su dugogodišnja monetarna stabilnost i fiskalna odgovornost doneli ulazak u evrozonu.
Kada bi Vlada Srbije bila spremna da sprovede sve reforme koje je Slovačka sprovela i da vodi ekonomsku politiku koju je Slovačka vodila, onda bi bilo lakše podneti i subvencije stranim ulagačima kao deo paketa. Ali Vlada Srbije nam nije ponudila to – umesto toga ministar ekonomije je iz celog slovačkog repertoara izabrao samo jednu, intervencionističku meru, koja je u kontekstu celokupnog slovačkog iskustva bila više izuzetak nego pravilo.
Ako se nepostojanje stabilne uzročne veze između pojedinačnih subvencija i ukupnog nivoa stranih investicija i zanemari, ostaje pitanje isplativosti ovakvih politika, čak i ako bi one bile uspešne u smislu privlačenja stranih ulaganja. Velika strana ulaganja su upadljiva, ali ona nisu motor ekonomskog razvoja.
Ekonomski rast i prateći porast životnog standarda su posledica rasta celokupne ekonomije, koju pre svega čine lokalna mala i srednja preduzeća. Ne sme se ispustiti iz vida da, kada država odluči da sponzoriše velike strane firme, ona ustvari odlučuje da dodatno oporezuje domaća preduzeća i građane.
Zbog raznih politika tog tipa domaći privrednici se danas suočavaju sa velikim poreskim i doprinosnim opterećenjem i rastućim brojem opštinskih i republičkih taksa. Zato je, kako navodi Unija poslodavaca Srbije, broj ugašenih preduzeća u protekloj godini nadmašio broj novoosnovanih. Diskriminacija nad manjim i domaćim preduzećima ima ekonomsku cenu i ona se plaća neostvarenim rastom životnog standarda i zaposlenosti.
Ako iskreno želi da podstakne ekonomski rast država bi morala da se osloni na:oslobađanje privrede birokratskih i regulatornih stega,smanjenje javnog sektora, ukidanje agencija čiji su broj i svrha postali predmet iščuđavanja, liberalizaciju zakona o radu i frontalno umanjenje državne potrošnje, taksa, poreza i pre svega doprinosa.
Smanjenje poreza, taksai doprinosa, međutim, nije interesantno političarima, jer onda oni sami ispadaju iz igre. Najbolji deo politike subvencija i stimulansapojedinačnim ulagačima su važni sastanci državnih birokrata s predstavnicima stranih firmi, ili sa stranačkim kolegama sa lokalnih nivoa vlasti, na kojima se odlučuje ko, gde i koliko subvencija može dobiti iz budžetske kase. Kada dođete u situaciju da odlučujete o takvim stvarima, onda lako sebe ubedite da je politika koju vodite u opštem interesu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Iranska nacionalna valuta, rijal, pala je na istorijski minimum, što odražava produbljivanje ekonomske krize izazvane višegodišnjim međunarodnim sankcijama, uporno visokom inflacijom i ograničenjima izvoza nafte.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi nastao "potpuni haos" ako bi Vrhovni sud SAD poništio njegove globalne trgovinske carine, a odluka o tome očekuje se već sutra.
Iran je poslednjih godina prodao Rusiji rakete i drugo naoružanje u vrednosti od više od četiri milijarde dolara, prenosi Blumberg pozivajući se na upućene izvore.
Poslovni sentiment u nemačkoj stanogradnji se dodatno pogoršao krajem godine, a oporavak nije na vidiku, zaključak je novog izveštaja Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena za decembar.
Kada MOL bude otkupio većinski udeo u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne energetske situacije u pogledu snabdevanja Srbije, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je, posle sastanka sa ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom, da su razgovarali o pregovorima između ruskih vlasnika u NIS-u i MOL-a.
Juče je potpisan Sporazum o saradnji radi što efikasnijeg sprovođenja programa širenja znanja u oblasti digitalne transformacije „Srbija digitalizuje", kao i razvoja nacionalnog LLM modela, odnosno velikog jezičkog modela za srpski jezik.
U Beogradu je tokom druge nedelje ove godine, odnosno od 5. do 11. januara, epidemipološkim nadzorom utvrđeno da je 9.981 osoba obolela od akutnih respiratornih infekcija (ARI), a od oboljenja sličnih gripu bilo je 516 obolelih.
"Kliničku sliku ove respiratorne infekcije prate visoka temeratura, curenja nosa, kašalj, tečne stolice i odbijanje obroka", navela je načelnica pedijatrije DZ Savski venac, dr Marija Golubović.
Skup sećanja na nedavno preminulog muzičara Ljubu Ninkovića (1950-2026) održan je danas u Radio Beogradu u prisustvu članova porodice, prijatelja, saradnika i brojnih poštovalaca.
Studio New Line objavio je prvi tizer za horor film Mumija: Film Lija Kronina (Lee Cronin's The Mummy), reditelja i scenariste Lija Kronina, poznatog po uspešnom hororu Evil Dead Rise.
It appears that Iran has, for now, avoided U.S. military strikes after President Donald Trump eased his threats, and a senior Iranian official promised that there would be no executions of protesters, Bloomberg reported.
With the arrival of the New Year, an icy cold wave has set in. Weather models have shifted abruptly and are now forecasting a “strong Arctic outbreak” that is expected to affect nearly two-thirds of Europe.
An emergency session of the United Nations Security Council on Iran will be held tonight at the request of the United States, RIA Novosti reported, citing the Somali mission to the UN, which is presiding over the Security Council.
Večni grad sledi primer evropskih prestonica kao što su London, Brisel, Pariz i Helsinki, koje su uvele sporije i bezbednije kretanje uprkos snažnom protivljenju vozača.
Pre nego što su spasene, turistkinje su se čak fotografisale pored svog iznajmljenog Mercedesa, koji je privremeno postao atrakcija na skijaškoj stazi.
Direktor Olivije Fransoa smatra da gradski automobili nemaju realnu potrebu da idu brže od zakonskog ograničenja. Kako ističe, prosečna maksimalna dozvoljena brzina u Evropi iznosi oko 118 km/h.
Komentari 0
Pogledaj komentare