Vožnja autoputem podrazumeva i dozu takmičenja među našim vozačima. Ko ima jači auto tera slabijeg da mu se skloni sa puta, bez obzira na brzinu kretanja. Kako se vi ponašate u ovakvim situacijama? Da li ste predator ili se povlačite?
Tekst i foto: Nemanja Pantelić i Nenad Ćosić
Sigurno vam se bar jednom desilo da dok se nalazite u levoj saobraćajnoj traci autoputa vidite u retrovizoru automobil koji vam se približava i “ablenduje” da se sklonite kako biste ga propustili.
Sa druge strane, i vi ste se verovatno našli u situaciji da vas usporavaju vozila koja se kreću levom trakom autoputa i ne žele da se sklone i omoguće vam da prođete.
Istraživali smo kako se treba ponašati u ovakvim situacijama, ali i kako se pravilno koristi leva saobraćajna traka na autoputu.
Kada vam vozač u automobilu iza vašeg signalizira da se pomerite, možete biti u nedoumici kako da reagujete. Naročito ako pretičete jedno ili više vozila i ne možete bezbedno da se vratite u desnu traku ili da završite preticanje bez dodatnog ubrzanja.
Kako treba postupiti u takvom slučaju? Da li ste u obavezi da se sklonite u desnu traku, i kako reagovati ako se vozilo iza vašeg približilo toliko da ugrožava vašu bezbednost?
U slučaju kada vas usporava vozilo koje se nalazi ispred, da li imate pravo da upozorite tog vozača zvučnim ili svetlosnim signalom?
O ovim pitanjima razgovarali smo sa Damirom Okanovićem, direktorom Komiteta za bezbednost saobraćaja i sa načelnikom Uprave saobraćajne policije Dragišom Simićem.
“Generalno, kada je reč o kretanju vozila levom saobraćajnom trakom na autoputu, pored poštovanja saobraćajnih propisa, važno je i da vozači poštuju vreme i potrebe drugih učesnika u saobraćaju”, kazao je Okanović.
“Pre svega, ako govorimo o saobraćajnim propisima, u zakonu je jasno definisano da leva traka na autoputu služi isključivo za preticanje i da se njom nije dozvoljeno kretati duže nego što je potrebno da biste završili započeto preticanje. Nakon toga, vi ste u obavezi da se vratite u desnu traku autoputa”, objašnjava Okanović.
“To praktično znači da, ako se krećete levom trakom autoputa, a niste u preticanju, i neko iza vas vam signalizira (“ablenduje”) da se sklonite u desnu traku i omogućete mu prolaz, vi ste dužni da to i učinite, bez obzira da li se to vozilo po vašoj proceni kreće nedozvoljenom brzinom.”
Sa ovom konstatacijom slaže se i načelnik saobraćajne policije Dragiša Simić.
On citira Član 104. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima koji propisuje da se “na autoputu vozač motornog vozila mora kretati krajnjom desnom saobraćajnom trakom, osim ako nije zauzeta vozilima koja se kreću u koloni ili prilikom preticanja”.
“S tim u vezi, osim za preticanje, leva saobraćajna traka može se koristiti samo kada je saobraćajna traka sa njene desne strane zauzeta vozilima koja se kreću u koloni”, precizira Simić.
On dodaje i da prema istom zakonu postoji obaveza da vozač, koji vozi sporo u meri u kojoj ometa normalan saobraćaj, na prvom odgovarajućem mestu omogući da ga drugo vozilo bezbedno pretekne.
Simić kaže da minimalna dozvoljena brzina kretanja levom saobraćajnom trakom autoputa nije propisana zakonom, osim što se autoputem ne smeju kretati vozila čija je najveća konstruktivna brzina manja od 50 km/h.
“U uslovima velike gustine saobraćaja, vozila se svim saobraćajnim trakama autoputa, uključujući i levu, mogu kretati izuzetno malim brzinama, tako da brzina kretanja često zavisi od gustine saobraćaja, stanja kolovoza, vidljivosti i drugih faktora”, obrazlaže Simić.
Kada je reč o deonici autoputa kroz Beograd, Damir Okanović kaže da pravila o kretanju levom trakom koja važe na autoputu izvan grada, isto tako važe i na delu ove saobraćajnice kroz Beograd.
“Iako se smatra da je deo autoputa koji prolazi kroz Beograd ustvari put kroz naseljeno mesto sa dve ili više traka u jednom smeru, to nije tačno. U odnosu na deonicu autoputa van grada, jedina razlika je u ograničenju brzine, koje za deo autoputa kroz Beograd iznosi 80 km/h.”
Načelnik saobraćajne policije Dragiša Simić saglasan je da se u pogledu korišćenja leve trake na delu autoputa kroz Beograd primenjuju već pomenute odredbe koje se generalno odnose na autoput.
To znači da se vozač može kretati levom saobraćajnom trakom autoputa kroz Beograd samo kada pretiče ili kada je saobraćajna traka sa njegove desne strane zauzeta vozilima koja se kreću u koloni.
Simić dodaje i da osim opšteg ograničenja brzine od 80 km/h, ne postoji preporučena brzina kretanja vozila na delu autoputa kroz Beograd.
Pored toga što to propisuje zakon, Damir Okanović navodi i primer zašto se treba skloniti kad vam neko iza vas signalizira.
“Postoji više razloga zbog čega se vozaču iza vas žuri, moguće je da se radi o hitnom medicinskom slučaju ili nečem sličnom, a da li se on kreće brzinom većom od dozvoljene, to ne utvrđujete vi, već saobraćajna policija, koja takav prekršaj i sankcioniše”, dodaje Okanović.
Što se tiče “ablendovanja”, načelnik saobraćajne policije Dragiša Simić kaže da je ovaj vid signalizacije takođe uređen zakonom.
On precizira da je propisana obaveza vozača da upotrebi zvučni znak upozorenja kada to zahtevaju razlozi bezbednosti saobraćaja.
“To se naročito odnosi na upozorenje drugom učesniku u saobraćaju da želite da ga preteknete, ako bi bez tog znaka upozorenja postojala opasnost nastanka saobraćajne nezgode”, objašnjava Simić.
“Upozorenje se može dati i naizmeničnim paljenjem dugih svetala (ablendovanjem), umesto zvučnog znaka upozorenja, i to noću, ali i danju, ako takav način upozorenja više odgovara uslovima na putu”, kaže dalje Simić.
On dodaje i da se svetlosni znak upozorenja može upotrebiti i u naselju prilikom preticanja drugog vozila.
Damir Okanović kaže da "ablendovanje" nije zabranjeno, a njegova zloupotreba više je pitanje saobraćajne nekulture naših vozača.
"Međutim, ono što vozač koji se kreće iza vas nikako ne bi smeo da radi jeste da vam se primakne bliže nego što je bezbedno. Bezbedno rastojanje zavisi od brzine kretanja i iznosi u metrima polovinu te brzine – ako vozite 100 km/h, minimalno bezbedno rastojanje je 50 m."
"U oba slučaja, i ako je prekoračena dozvoljena brzina i ako vam se vozilo previše približilo, reč je o prekršaju i nebezbednoj vožnji i bahatom ponašanju i saobraćajna policija to treba da sankcioniše. Jedino što vi u tom slučaju možete da uradite jeste da prijavite takvog vozača i vozilo saobraćajnoj policiji", zaključio je Okanovic.
U saobraćajnoj policiji ovu situaciju takođe tumače na osnovu Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima.
"Članom 82. ovog zakona propisano je da vozač mora da drži bezbedno odstojanje od vozila koje se kreće ispred njega, tako da može blagovremeno da uspori ili se zaustavi, ako vozilo ispred njega uspori ili se zaustavi", kaže načelnik saobraćajne policije Dragiša Simić.
"Navedena odredba važi na svim putevima, u naselju i van naselja, a za njeno nepoštovanje propisana je sankcija", dodaje on, uz napomenu da su predviđene sankcije i za nepoštovanje odredbi o upotrebi zvučnog znaka upozorenja.
Što se tiče građanskog prijavljivanja vozača koji su učinili neki od gore pomenutih prekršaja kao što su nebezbedna vožnja ili zloupotreba zvučnog signala, Simić kaže da službenici saobraćajne policije postupaju i po takvim prijavama.
"Saobraćajni policajci postupiće po prijavi o učinjenom prekršaju na određenoj lokaciji u skladu sa svojim mogućnostima (brojem raspoloživih patrola, njihovom udaljenošću, trenutnim intervencijama i dr.)", objašnjava on.
"Takođe, u skladu sa Zakonom o prekršajima, svako lice starije od 16 godina, čije je lično ili imovinsko pravo povređeno ili ugroženo prekršajem, može podneti zahtev za pokretanje postupka nadležnom prekršajnom sudu", dodaje Simić.
Direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja, Damir Okanović, ukazao je i na još jedan važan detalj koji je u vezi sa bezbednošću, ali i sa kulturom ponašanja u saobraćaju, a to je upotreba pokazivača pravca.
"Kada sa na autoputu odlučite za preticanje i želite da pređete u levu traku, vi ste dužni da uključite levi pokazivač pravca i da ga ostavite uključenog sve dok ne završite preticanje. Tada će i onaj koji se kreće iza vas dobiti jasan signal da vi obavljate preticanje i da se se zbog toga nalazite u levoj traci, i da nakon preticanja imate nameru da se vratite u desnu traku", objašnjava Okanović.
"Vozači u zemljama gde je vozačka kultura razvijenija od naše, poput Nemačke, obavezno koriste pokazivač pravca kod preticanja i ne zloupotrebljavaju levu saobraćajnu traku."
"To može da se zapazi kada vidite vozila iz Nemačke koja se kreću po našim autoputevima", zaključuje Damir Okanović.
Iako znamo da se ni stranci ne ponašaju uvek po pravilima, oni u svojim državama da plaćaju veoma visoke kazne ukoliko budu uhvaćeni u ovakvim radnjama.
Takođe, kažnjenici u određenim slučajevima nasilničkog ponašanja u saobraćaju moraju da idu na savetovanje i ponovnu obuku, koju sami plaćaju.
I posle ovih izjava i dalje ostaje nejasno šta je to što naše vozače tera da se inate na putu umesto da se ponašaju civilizovano i da ne ulaze u sukobe sa drugim učesnicima u saobraćaju.
Jedan od razloga je svakako i uverenje da su odlični vozači i da neće izazvati nesreću, kao i da neće odgovarati za nasilničko ponašanje.
Vaše utiske i iskustva o ovoj temi slobodno iznesite na strani komentara.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 1.407. dan. Sat vremena pre Nove godine u Kijevu je izdato upozorenje na vazdušni napad zbog pretnje od ruskih dronova, a nakon što je upozorenje izdato, čule su se eksplozije.
Najmanje 10 ljudi je poginulo, dok je isto toliko povređeno nakon eksplozije u baru u poznatom švajcarskom skijalištu Kran-Montana, najnoviji su podaci policije.
Anketa časopisa The Economist/YouGov pokazala je da 49% ispitanika u Sjedinjenim Državama "donekle" ili "snažno" ne odobrava način na koji Donald Tramp postupa u vezi sa ruskim ratom protiv Ukrajine, dok 30% podržava njegov pristup.
Najmanje 24 osobe su poginule, a više od 50 je povređeno u napadu ukrajinskog drona na kafić i hotel tokom proslave Nove godine u selu Horli na obali Crnog mora, saopštio je guverner ruske Hersonske oblasti.
Anketa časopisa The Economist/YouGov pokazala je da 49% ispitanika u Sjedinjenim Državama "donekle" ili "snažno" ne odobrava način na koji Donald Tramp postupa u vezi sa ruskim ratom protiv Ukrajine, dok 30% podržava njegov pristup.
Najmanje 24 osobe su poginule, a više od 50 je povređeno u napadu ukrajinskog drona na kafić i hotel tokom proslave Nove godine u selu Horli na obali Crnog mora, saopštio je guverner ruske Hersonske oblasti.
Predsednik SAD Donald Tramp je tokom sastanaka s ukrajinskim i evropskim zvaničnicima često ulazio u verbalne tirade koje nisu imale veze s onim o čemu se diskutuje, otkrio je Njujork tajms.
Ruska vojska će odgovoriti na napad ukrajinske vojske na Hersonsku oblast u kojem je ubijeno 24 ljudi, a više od 50 povređeno, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Direktor crnogorske Uprave policije Lazar Šćepanović rekao je da će meštani Botuna sa predstavnicima nadležnih institucija, van Uprave policije, otvoriti novi dijalog o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u tom zetskom selu.
Svet se oprašta od 2025. godine i dočekuje 2026. godinu veličanstvenim vatrometima. Proslava je, kao i svake godine, počela na Pacifičkim ostrvima i polako se širi ka zapadu, a proslave u brojnim vremenskim zonama, od Novog Zelanda do San Franciska.
Muškarci su kao deca – to znaju i proizvođači igračaka, kolekcionarskih figura i karata. Ima, doduše, i žena među fanovima. Tržište igrački za odrasle neslućeno raste.
Od sjajnih istorijskih drama i zamršenih trilera do prijatnih romantičnih komedija i dokumentaraca o pravim zločinima koji će vas držati na Guglu i nakon završetka, Netflix je pripremio niz novih izdanja savršenih za zimske večeri.
Tvorci popularne serije Stranger Things konačno su razjasnili misteriju "bele sluzi" iz viralne scene raskida Džnatana i Nensi, koja je zanimala veliki broj gledalaca.
Animirani nastavak "Zootropolis 2" ušao je u istoriju kompanije Dizni kao najprofitabilniji film studija sa globalnim prihodom od 1,46 milijardi dolara na svetskim bioskopskim blagajnama.
Količina uloženog novca u serije ne mora nužno da znači kakav će uspeh imati projekat, ali su se neke serije ipak značajno izdvojile po utrošenom novcu, a koliko se kome isplatilo, zaključite u nastavku.
Dobra vest je da ovo nije kraj priče – ekipu ćemo ponovo gledati na sledećem izdanju Phygital Games of the Future turnira, koje će se održati naredne godine u Kazahstanu.
A boy measuring 51 centimeters and weighing 3,910 grams was born in the first second after midnight at the Gynecology and Obstetrics Clinic – Višegradska, Professor Aleksandar Stefanović, director of the Višegradska GAK, told Tanjug.
Dear readers, the B92.net portal wishes you a Happy New Year 2026. We wish you and your families above all good health, as well as much success, joy, and smiles in the days to come.
According to the 2025 Government AI Readiness Index published by Oxford Insights, Serbia ranked 39th out of 195 economies worldwide. This represents a significant improvement compared to last year’s report, where Serbia was in 57th place.
As peace efforts continue along the Kyiv–Washington–Brussels axis, conflicting information is coming from the Ukrainian front about the actual situation on the ground, ISW notes, as reported by Jutarnji list.
Baterija telefona obično traje oko dve do tri godine, ali životni vek zavisi od načina korišćenja i održavanja. U nastavku sledi detaljna analiza životnog veka baterije i saveti kako da ga produžite.
Komentari 131
Pogledaj komentare