Vožnja autoputem podrazumeva i dozu takmičenja među našim vozačima. Ko ima jači auto tera slabijeg da mu se skloni sa puta, bez obzira na brzinu kretanja. Kako se vi ponašate u ovakvim situacijama? Da li ste predator ili se povlačite?
Tekst i foto: Nemanja Pantelić i Nenad Ćosić
Sigurno vam se bar jednom desilo da dok se nalazite u levoj saobraćajnoj traci autoputa vidite u retrovizoru automobil koji vam se približava i “ablenduje” da se sklonite kako biste ga propustili.
Sa druge strane, i vi ste se verovatno našli u situaciji da vas usporavaju vozila koja se kreću levom trakom autoputa i ne žele da se sklone i omoguće vam da prođete.
Istraživali smo kako se treba ponašati u ovakvim situacijama, ali i kako se pravilno koristi leva saobraćajna traka na autoputu.
Kada vam vozač u automobilu iza vašeg signalizira da se pomerite, možete biti u nedoumici kako da reagujete. Naročito ako pretičete jedno ili više vozila i ne možete bezbedno da se vratite u desnu traku ili da završite preticanje bez dodatnog ubrzanja.
Kako treba postupiti u takvom slučaju? Da li ste u obavezi da se sklonite u desnu traku, i kako reagovati ako se vozilo iza vašeg približilo toliko da ugrožava vašu bezbednost?
U slučaju kada vas usporava vozilo koje se nalazi ispred, da li imate pravo da upozorite tog vozača zvučnim ili svetlosnim signalom?
O ovim pitanjima razgovarali smo sa Damirom Okanovićem, direktorom Komiteta za bezbednost saobraćaja i sa načelnikom Uprave saobraćajne policije Dragišom Simićem.
“Generalno, kada je reč o kretanju vozila levom saobraćajnom trakom na autoputu, pored poštovanja saobraćajnih propisa, važno je i da vozači poštuju vreme i potrebe drugih učesnika u saobraćaju”, kazao je Okanović.
“Pre svega, ako govorimo o saobraćajnim propisima, u zakonu je jasno definisano da leva traka na autoputu služi isključivo za preticanje i da se njom nije dozvoljeno kretati duže nego što je potrebno da biste završili započeto preticanje. Nakon toga, vi ste u obavezi da se vratite u desnu traku autoputa”, objašnjava Okanović.
“To praktično znači da, ako se krećete levom trakom autoputa, a niste u preticanju, i neko iza vas vam signalizira (“ablenduje”) da se sklonite u desnu traku i omogućete mu prolaz, vi ste dužni da to i učinite, bez obzira da li se to vozilo po vašoj proceni kreće nedozvoljenom brzinom.”
Sa ovom konstatacijom slaže se i načelnik saobraćajne policije Dragiša Simić.
On citira Član 104. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima koji propisuje da se “na autoputu vozač motornog vozila mora kretati krajnjom desnom saobraćajnom trakom, osim ako nije zauzeta vozilima koja se kreću u koloni ili prilikom preticanja”.
“S tim u vezi, osim za preticanje, leva saobraćajna traka može se koristiti samo kada je saobraćajna traka sa njene desne strane zauzeta vozilima koja se kreću u koloni”, precizira Simić.
On dodaje i da prema istom zakonu postoji obaveza da vozač, koji vozi sporo u meri u kojoj ometa normalan saobraćaj, na prvom odgovarajućem mestu omogući da ga drugo vozilo bezbedno pretekne.
Simić kaže da minimalna dozvoljena brzina kretanja levom saobraćajnom trakom autoputa nije propisana zakonom, osim što se autoputem ne smeju kretati vozila čija je najveća konstruktivna brzina manja od 50 km/h.
“U uslovima velike gustine saobraćaja, vozila se svim saobraćajnim trakama autoputa, uključujući i levu, mogu kretati izuzetno malim brzinama, tako da brzina kretanja često zavisi od gustine saobraćaja, stanja kolovoza, vidljivosti i drugih faktora”, obrazlaže Simić.
Kada je reč o deonici autoputa kroz Beograd, Damir Okanović kaže da pravila o kretanju levom trakom koja važe na autoputu izvan grada, isto tako važe i na delu ove saobraćajnice kroz Beograd.
“Iako se smatra da je deo autoputa koji prolazi kroz Beograd ustvari put kroz naseljeno mesto sa dve ili više traka u jednom smeru, to nije tačno. U odnosu na deonicu autoputa van grada, jedina razlika je u ograničenju brzine, koje za deo autoputa kroz Beograd iznosi 80 km/h.”
Načelnik saobraćajne policije Dragiša Simić saglasan je da se u pogledu korišćenja leve trake na delu autoputa kroz Beograd primenjuju već pomenute odredbe koje se generalno odnose na autoput.
To znači da se vozač može kretati levom saobraćajnom trakom autoputa kroz Beograd samo kada pretiče ili kada je saobraćajna traka sa njegove desne strane zauzeta vozilima koja se kreću u koloni.
Simić dodaje i da osim opšteg ograničenja brzine od 80 km/h, ne postoji preporučena brzina kretanja vozila na delu autoputa kroz Beograd.
Pored toga što to propisuje zakon, Damir Okanović navodi i primer zašto se treba skloniti kad vam neko iza vas signalizira.
“Postoji više razloga zbog čega se vozaču iza vas žuri, moguće je da se radi o hitnom medicinskom slučaju ili nečem sličnom, a da li se on kreće brzinom većom od dozvoljene, to ne utvrđujete vi, već saobraćajna policija, koja takav prekršaj i sankcioniše”, dodaje Okanović.
Što se tiče “ablendovanja”, načelnik saobraćajne policije Dragiša Simić kaže da je ovaj vid signalizacije takođe uređen zakonom.
On precizira da je propisana obaveza vozača da upotrebi zvučni znak upozorenja kada to zahtevaju razlozi bezbednosti saobraćaja.
“To se naročito odnosi na upozorenje drugom učesniku u saobraćaju da želite da ga preteknete, ako bi bez tog znaka upozorenja postojala opasnost nastanka saobraćajne nezgode”, objašnjava Simić.
“Upozorenje se može dati i naizmeničnim paljenjem dugih svetala (ablendovanjem), umesto zvučnog znaka upozorenja, i to noću, ali i danju, ako takav način upozorenja više odgovara uslovima na putu”, kaže dalje Simić.
On dodaje i da se svetlosni znak upozorenja može upotrebiti i u naselju prilikom preticanja drugog vozila.
Damir Okanović kaže da "ablendovanje" nije zabranjeno, a njegova zloupotreba više je pitanje saobraćajne nekulture naših vozača.
"Međutim, ono što vozač koji se kreće iza vas nikako ne bi smeo da radi jeste da vam se primakne bliže nego što je bezbedno. Bezbedno rastojanje zavisi od brzine kretanja i iznosi u metrima polovinu te brzine – ako vozite 100 km/h, minimalno bezbedno rastojanje je 50 m."
"U oba slučaja, i ako je prekoračena dozvoljena brzina i ako vam se vozilo previše približilo, reč je o prekršaju i nebezbednoj vožnji i bahatom ponašanju i saobraćajna policija to treba da sankcioniše. Jedino što vi u tom slučaju možete da uradite jeste da prijavite takvog vozača i vozilo saobraćajnoj policiji", zaključio je Okanovic.
U saobraćajnoj policiji ovu situaciju takođe tumače na osnovu Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima.
"Članom 82. ovog zakona propisano je da vozač mora da drži bezbedno odstojanje od vozila koje se kreće ispred njega, tako da može blagovremeno da uspori ili se zaustavi, ako vozilo ispred njega uspori ili se zaustavi", kaže načelnik saobraćajne policije Dragiša Simić.
"Navedena odredba važi na svim putevima, u naselju i van naselja, a za njeno nepoštovanje propisana je sankcija", dodaje on, uz napomenu da su predviđene sankcije i za nepoštovanje odredbi o upotrebi zvučnog znaka upozorenja.
Što se tiče građanskog prijavljivanja vozača koji su učinili neki od gore pomenutih prekršaja kao što su nebezbedna vožnja ili zloupotreba zvučnog signala, Simić kaže da službenici saobraćajne policije postupaju i po takvim prijavama.
"Saobraćajni policajci postupiće po prijavi o učinjenom prekršaju na određenoj lokaciji u skladu sa svojim mogućnostima (brojem raspoloživih patrola, njihovom udaljenošću, trenutnim intervencijama i dr.)", objašnjava on.
"Takođe, u skladu sa Zakonom o prekršajima, svako lice starije od 16 godina, čije je lično ili imovinsko pravo povređeno ili ugroženo prekršajem, može podneti zahtev za pokretanje postupka nadležnom prekršajnom sudu", dodaje Simić.
Direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja, Damir Okanović, ukazao je i na još jedan važan detalj koji je u vezi sa bezbednošću, ali i sa kulturom ponašanja u saobraćaju, a to je upotreba pokazivača pravca.
"Kada sa na autoputu odlučite za preticanje i želite da pređete u levu traku, vi ste dužni da uključite levi pokazivač pravca i da ga ostavite uključenog sve dok ne završite preticanje. Tada će i onaj koji se kreće iza vas dobiti jasan signal da vi obavljate preticanje i da se se zbog toga nalazite u levoj traci, i da nakon preticanja imate nameru da se vratite u desnu traku", objašnjava Okanović.
"Vozači u zemljama gde je vozačka kultura razvijenija od naše, poput Nemačke, obavezno koriste pokazivač pravca kod preticanja i ne zloupotrebljavaju levu saobraćajnu traku."
"To može da se zapazi kada vidite vozila iz Nemačke koja se kreću po našim autoputevima", zaključuje Damir Okanović.
Iako znamo da se ni stranci ne ponašaju uvek po pravilima, oni u svojim državama da plaćaju veoma visoke kazne ukoliko budu uhvaćeni u ovakvim radnjama.
Takođe, kažnjenici u određenim slučajevima nasilničkog ponašanja u saobraćaju moraju da idu na savetovanje i ponovnu obuku, koju sami plaćaju.
I posle ovih izjava i dalje ostaje nejasno šta je to što naše vozače tera da se inate na putu umesto da se ponašaju civilizovano i da ne ulaze u sukobe sa drugim učesnicima u saobraćaju.
Jedan od razloga je svakako i uverenje da su odlični vozači i da neće izazvati nesreću, kao i da neće odgovarati za nasilničko ponašanje.
Vaše utiske i iskustva o ovoj temi slobodno iznesite na strani komentara.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Sukobi na Bliskom istoku u ratu SAD i Izraela protiv Irana nastavljen je i 16. dana. Izraelska vojska saopštila je da je od ponoći iz Irana na Izrael ispaljeno šest balističkih raketa. IRGC obećava da će progoniti i likvidirati Benjamina Netanjahua.
Kinesko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je zabrinutost zbog napete situacije u Ormuskom moreuzu nakon poziva američkog predsednika Donalda Trampa da Peking pošalje svoje brodove radi obezbeđivanja tog ključnog plovnog puta.
Sukobi širom Bliskog istoka – 17. dan. Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči kaže da Teheran "nije tražio prekid vatre, čak ni pregovore", odgovarajući tako Donaldu Trampu.
Kompanija Aluminium Bahrein (Alba) započela je postepeno gašenje proizvodnje u najvećoj svetskoj topionici aluminijuma na jednoj lokaciji, usled poremećaja u snabdevanju i transportu izazvanih ratom na Bliskom istoku, saopštila je ta kompanija.
Sukobi širom Bliskog istoka – 18. dan. Eksplozije su zabeležene u više delova Bejruta nakon što je Izrael jutros izveo vazdušne napade na tri naselja, preneli su libanski državni mediji.
Izjava američkog ministra odbrane Pita Hegseta da za neprijatelje SAD „nema milosti ni blagodati“, izrečena tokom konferencije za novinare o ratu u Iranu, izazvala je ozbiljne pravne i političke reakcije.
Bivši napadač OFK Beograda Filip Stojilković dao je zanimljivu izjavu za švajcarske medije, u kojoj je izjavio da bi pre izabrao igranje za reprezentaciju Švajcarske nego Srbije.
Tužioci iz Milana stavili su danas modne firme Alberto Aspesi i Dama SpA, vlasnika brenda Paul&Shark, pod sudski nadzor zbog sumnje za iskorišćavanje radnika migranata, navedeno je u sudskim dokumentima.
Tužioci iz Milana stavili su danas modne firme Alberto Aspesi i Dama SpA, vlasnika brenda Paul&Shark, pod sudski nadzor zbog sumnje za iskorišćavanje radnika migranata, navedeno je u sudskim dokumentima.
Šigeaki Mori, Japanac koji je preživeo američki napad na Hirošimu i koji je postao poznat nakon što je 2016. godine uslikan u zagrljaju bivšeg američkog predsednika Baraka Obame tokom njegove istorijske posete Japanu, preminuo je u 88. godini.
Polovina Amerikanaca veruje da je predsednik SAD Donald Tramp naredio napad na Iran kako bi skrenuo pažnju sa dokumentacije u vezi sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom, pokazuje nedavna anketa.
Aleksandra Pol (62), poznata po svojoj ulozi u popularnoj seriji "Čuvari plaže", uhapšena je dok je učestvovala u protestu protiv uzgajivačnice pasa Ridglan Farms, objekta specijalizovanog za biglove koji se koriste u naučnim istraživanjima.
Mladi hrvatski pevač održao je koncert u hali Spens iako je pred samo održavanje bilo trzavica nakon što je njegov stariji kolega Toni Cetinski odlučio da zbog lažnih glasina otkaže koncert.
The Netherlands is conducting an investigation into Iran’s involvement in the attack on a synagogue in Rotterdam carried out last Friday, Dutch Minister of Justice David van Weel stated today.
The world’s largest aircraft carrier, the U.S. USS Gerald R. Ford, is reportedly leaving the Middle East and returning to its NATO base in Crete due to a fire and technical problems it has been facing.
Israeli Defense Minister Israel Katz stated that Ali Larijani, Secretary of Iran’s Supreme National Security Council, is dead, while Tehran has not yet confirmed these claims.
Last week, members of the International Energy Agency (IEA) unanimously supported a proposal to release 400 million barrels from reserves onto the market to ensure supply and mitigate sudden price fluctuations.
More than 12,500 flights in the U.S. were delayed or canceled yesterday due to a series of storms affecting several major airports along the East Coast and other locations, the U.S. Federal Aviation Administration (FAA) reported.
Dok smo navikli da robote viđamo kako nespretno hodaju ili obavljaju fabričke poslove, najnoviji snimak koji kruži internetom pokazuje da su mašine spremne i za "beli sport".
Iako su se pojavile glasine koje su zabrinule milione korisnika širom sveta, kompanija OpenAI je zvanično potvrdila da globalno uvođenje reklama u ChatGPT trenutno nije u planu.
Globalno tržište računara i pametnih telefona suočava se sa novim talasom poskupljenja, a glavni razlog je nagli rast cena materijala za proizvodnju poluprovodnika.
Kompanija realme je pozicionira model 16 Pro+ kao lidera u višoj srednjoj klasi. Fokus ovog uređaja je jasan: vrhunska estetika, drastično unapređena autonomija i kamera koja cilja na ljubitelje portreta.
Komentari 131
Pogledaj komentare