Bunar zapravo nije rimski, a oduševio je slavnog holivudskog reditelja

Ovaj bunar u centru Beograda budio je oduvek znatiželju posetilaca, koji se tokom svakom prilikom kada do njega može da se stigne, tiskaju ne bi li videli kako izgleda i čuli koje sve tajne on krije. Međutim, nemojte da vas njegovo ime - Rimski bunar - navede na pogrešan zaključak. Naime, Rimski bunar nisu gradili Rimljani, već je nastao mnogo kasnije, u prvoj polovini 18. veka.

Izvor: B92

Petak, 19.10.2018.

15:45

Bunar zapravo nije rimski, a oduševio je slavnog holivudskog reditelja
Foto: Uroszunic/Depositphoto.com

Ovaj bunar bio je inspiracija za mnoge filmove, a čak ga je davne 1964. godine obišao slavni holivudski reditelj Alfred Hičkog, koji je izjavio da je na njega ostavio poseban utisak. Međutim, u njemu nije snimio ni jedan kadar iako je izjavio da taj ambijent za njega predstavlja "pravu poslasticu".

Scene iz bunara, pak našle su se u pojedinim srpskim filmovima. Rimski bunar tako je našao svoje mesto u filmu Dušana Makavejeva "Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT". Film je naime inspirisan istinitim događajem koji se tragično završava upravo u ovom bunaru.

Čuvene su i scene iz filma "Lavirint" iz 2002. godine koje su snimljene upravo u Rimskom bunaru.

A ime ovom bunaru dali su Beograđani u 19. veku, ističući time njegovu starost i mističnost. Veliki ili Rimski bunar nalazi se uz jugozapadni bedem Gornjeg grada, u neposrednoj blizini spomenika "Pobednik" i Kralj kapije.

Izgrađen je u periodu od 1717. do 1731. godine, za vreme barokne austrijske rekonstrukcije tvrđave.

U Ratnom arhivu u Beču postoji dokument koji svedoči da je izgradnja bunara okončana 1731. godine i da je tada u njega bio ugrađen mehanizam za izvlačenje vode. Na planovima tvrđave tog vremena ovo zdanje označeno je kao "Veliki bunar".

Naziv "Rimski bunar" prvi put je zabeležen u XIX veku, a nastao je na osnovu narodnih predanja koja stare građevine, čije je poreklo zaboravljeno, često pripisuju "Rimljanima".

"Ovo nije jedini slučaj da se pojedinim građevinama daje naziv rimski, kako bi se naglasila njihova starost. Tako se, širom zemlje, ali i šire nalaze 'rimski mostovi' koji to zapravo nisu", navodi za B92 Ana Rajić iz JP "Beogradska tvrđava".

Ali, ovaj objekat nije ni bunar u pravom smislu te reči. Bunar podrazumeva postojanje izdana. Austrijanci, verujući da će ga naći, kopali su do ispod nivoa reke Save, na 55 metru naišli su na vodonepropusnu stenu, ali nisu našli vodu.

"Vremenom se atmosferska voda slivala u iskopanu rupu polako je puneći, tako da je ovaj objekat zapravo jedna velika cistern", rekla je Rajić.

Navodi i da se kroz hodnik dolazi do bunara prečnika 3,40 metra, i dubine oko 60 metara, od čega je dubina vode oko 18 metara.

Niz dva spiralna stepeništa, od kojih je jedno služilo za spuštanje, a drugo za penjanje ljudi i stoke, silazi se u bunar, gde se nalazi polukružni hodnik.

Silazak u bunar, zahvatanje vode i njeno iznošenje zamišljeno je kao jednosmerno kretanje. Spustivši se do površine vode, gde se stepenice završavaju, vojnici bi prošli kroz polukružni hodnik koji vodi do druge spirale stepenica i tako iznosili vodu na površinu.

U vreme kada je izgrađen predstavljao je jedno od najboljih ostvarenja vojne arhitekture. Građevina je do danas sačuvana u svom izvornom obliku.
Foto: Uroszunic/Depositphoto.com
Nemac arhitekta
Kada je reč o čoveku koji ga je projektovao, pretpostavlja se da je to jedan od najznačajnijih arhitekata baroka i rokokoa Baltazar Nojman.

On je bio veoma značajan u svoje vreme, a koliko, govori to što se njegov lik našao na novčanici od 50 nemačkih maraca.

Pretpostavlja se da je Nojman učestvovao u velikoj rekonstrukciji Beogradske tvrđave za vreme austrijske okupacije (1717 – 1738. godine). Takođe je poznat kao arhitekta kapije Karla VI na Donjem gradu Beogradske tvrđave.

Rimski bunar projektovao je, pretpostavlja se, po ugledu na Bunar svetog Patricija. U Beograd je došao iz italijanskog grada Orvieto, pa otud i ova pretpostavka da je rimski bunar u Beogradu rađen po ugledu na ovaj.

Inače, na prostoru Beogradske tvrđave verovatno ne postoji građevina koju prati toliko mistike i legendi kao što je Veliki, u narodu poznatiji kao Rimski bunar.

Piše: B. G. Grubić

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Stiže novi "pakao"; Spremite se

Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.

7:21

26.4.2024.

14 h

Podeli: