Masovne ubice nisu mentalni bolesnici, ali jedno im je zajedničko
U slučaju poslednjeg napada u Teksasu kada je Devin Patrik Keli ubio 26 ljudi Donald Tramp je jednostavno rekao – “Mislim da je mentalna bolest i u ovom slučaju uzrok napada“.
Da, mentalna oboljenja su značajan okidač za masovno ubistvo, prema rečima dr Majkla Stouna, psihijatrijskog forenzičara sa Univerziteta Kolumbija, u bazi od 350 masovnih ubica samo jedan od petoro pati od psihoze.
Ono što je zanimljivo jeste da ostali nemaju nikakve ozbiljne psihičke poremećaje. Iako je bio nasilan prema ženi, Omar Maten, koji je ubio 49 ljudi u noćnom klubu u Orlandu, nije imao nikakve ozbiljne mentalne poremećaje. Nije ni Stiven Pedok, koji je hladnokrvno ubio 58 ljudi iz svoje hotelske sobe u Las Vegasu. Isto je i u slučaju Dilana Rufa, rasiste koji je pobio devetoro Afroamerikanaca u Južnoj Karolini 2015. godine, kao i Kristofera Harpera Mersera koji je iste godine lišio života devetoro ljudi na koledžu u Oregonu.
Ništa u slučaju ovih masovnih ubica nije moglo da predvidi da će tako nešto učiniti. Ono što im je zajedničko jeste da pripadaju grupi nezadovoljnih i “oštećenih“, čiji su se bes i namere potiskivali i nakon nekog uočenog poniženja pretvorili u nasilje.
“Svi masovni ubice su maštali o tome, a što su više maštali to im je stvaralo veće zadovoljstvo. Onda su se i spremali da tako nešto počine, ali tek kada su se okolnosti namestile bili su u stanju da ispolje sav svoj bes“, kaže Kevin Kameron, direktor Traumatološkog centra u Kanadi.
Prema rečima stučnjaka, masovne ubice prolaze kroz evoluciju racionalno i logično. Nezamislivo postaje zamislivo, a onda i nepovratno.
Ono što najviše zabrinjava jeste da 65 odsto masovnih ubica nije imalo nikakve prethodne mentalne poremećaje – 22 odsto je patilo od psihoze, halucinacija koje karakteriše šizofrenija ili od depresije. Na primer, Adam Lanc koji je 2012. godine ubio 26 ljudi u školi Sendi Hok patio je od ekstremne paranoje, a nekoliko meseci pre nego što je počinio zločin bio je zatvoren u svojoj sobi.
“Većina masovnih ubica su bili uzorni radnici, dobri partneri koji su emotivno reagovali na nepravdu, a nisu bili mentalno bolesni“, kaže dr Stoun u svom istraživanju.
U analizi sprovedenoj 2016. godine koja je obuhvatila 71 samostalnog teroristu i 115 masovnih ubica, otkriveno je da je samo 20 odsto njih imalo mentalno oboljenje. Zanimljivo je da je 48 odsto njih imalo problem sa anksioznošću i hiperaktivnim ponašanjem, ali i problemima u učenju i depresijom.
Dve trećine njih je patilo od hroničnog stresa, kao što su problemi u obrazovanju, strah od gubljenja posla, posttraumatski stres. Skoro polovina njih je konzumirala alkohol, marihuanu ili neku drugu drogu.
Konačno, Džej Rajd Meloj, psiholog koji radi za FBI, identifikovao je ono što im je svima zajedničko i predstavlja veliku pretnju - “paranoični spektar“. Dakle, svima im je zajedničko da za uvrede i propuste u svom životu, koje smatraju nepravdom, okrive ne samo jednu osobu već čitavu grupu ljudi!
“Ljudi koji imaju paranoidnu liniju, imaju osećaj da ih drugi proganjaju godinama, stoga osećaju intenzivnu potrebu da spreče da ih drugi maltretiraju i zaustave taj progon“, kaže dr Meloj. “To se možda nikada neće desiti. Većina nikada neće zaista učiniti nešto po tom pitanju. Ali, kada to učine, obično postoji pokretački događaj. To je gubitak u ljubavi ili radu – tada nešto počinje da otkucava u njima i onda počinju da sprovode svoja akumulirana razmišljanja u delo.“
Stručnjaci kažu da lečenje može da spreči samo jednog od pet masovnih ubica. Prevencija je možda moguća u samo nekoliko drugih slučajeva, na primer, ako potencijalni ubica preti i ako neko prijavi te pretnje. Ali, i nešto drugo ima veze sa težinom zločina.
“U mojoj bazi podataka, ako gledate deceniju po deceniju, shvatate da je broj ubijenih bio daleko manji do šezdesetih godina. Od tada broj samo raste, a to se može povezati sa pojačanom proizvodnjom AK-47 i kalašnjikova i moderog arsenala oružja, koje je postalo lako dostupno“, zaključuje dr Stoun.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Imovina Ruske narodne banke vredna stotine milijardi dolara zamrznuta je u Evropskoj uniji i drugde nakon početka rata Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obraća se narodu po povratku iz Njujorka i govori o situaciji na Kosovu i Metohiji, rezoluciji o Srebrenici i drugim važnim pitanjima.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obraća se narodu po povratku iz Njujorka i govori o situaciji na Kosovu i Metohiji, rezoluciji o Srebrenici i drugim važnim pitanjima.
Više javno tužilaštvo u Zaječaru predložilo je sudu da produži za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je za Tanjug u tom tužilaštvu.
Nemački kancelar Olaf Šolc istakao je danas u razgovoru s premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem značaj konkretnih koraka Prištine ka formiranju zajednice srpskih opština.
Na Institutu za pojas i put u Beogradu održan je Prvi forum kulturne razmene Kine i Srbije u organizaciji Prestoničkog pedagoškog univerziteta, Instituta globalne i regionalne studije i Instituta za pojas i put.
Šokantni snimci sa nadzornih kamera prikazuju kako dvojica naoružanih muškaraca ulaze u restoran i ubijaju bivšu takmičarku za Mis Ekvadora, Landi Paraga Gojburo.
Amanda Holden, sudija u šou "Britain‘s Got Talenta" došla je na Heart FM i za tu prigodu obukla je kratku belu mini haljinu koja je otkrivala i više nego što je očekivala.
Naučnik tvrdi da je razotkrio uzrok "faraonove kletve" za koju se veruje da je ubila više od 20 ljudi koji su otvorili grobnicu kralja Tutankamona 1922. godine.
Do početka sezone godišnjih odmora, najverovatnije od juna meseca građani će moći da online provere da li imaju neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj detektovan kamerom ili radarom.
Komentari 23
Pogledaj komentare