Prevencija 0

20.05.2026.

20:49

Ovo je jedna od najčešćih komplikacija dijabetesa: Evo kako se leči i o čemu da vodite računa

Dijabetesna polineuropatija (DPN) je jedna od najčešćih i najupornijih komplikacija dijabetesa, a predstavlja oštećenje perifernih nerava, najčešće tegobe su trnjenej i gubitak osećaja, pevkanje, osećaj mravinjanja.

Izvor: Stetoskop.info

Ovo je jedna od najčešćih komplikacija dijabetesa: Evo kako se leči i o čemu da vodite računa
Shutterstock/Peter Porrini

Podeli:

Najpre stradaju nervi u stopalima i potkolenicama, a kasnije mogu biti pogođene i ruke.

Do oštećenja dolazi zbog dugotrajno povišenog šećera u krvi, što vremenom uzrokuje poremećaje u cirkulaciji (krvnih sudova koji ishranjuju nerve), oksidativni stres, upalu i postepeno propadanje nervnih vlakana, piše "Stetoskop".

Procene pokazuju da polovina osoba sa dijabetesom tokom života razvije neki oblik neuropatije, dok se kod 10–20% simptomi javljaju već pri otkrivanju dijabetesa.

Kako se DPN ispoljava? Koji su najčešći simptomi?

Dijabetesna polineuropatija se obično razvija postepeno. Najčešće tegobe uključuju:

  • trnjenje i gubitak senzacije,
  • osećaj mravinjanja,
  • peckanje ili žarenje,
  • osetljivost na dodir,
  • bol koji se najčešće javlja u stopalima, posebno noću.
     

Kod uznapredovalih oblika mogu se pojaviti i slabost mišića, nestabilnost pri hodu i autonomni simptomi poput poremećaja varenja, mokrenja, znojenja i regulacije krvnog pritiska.

Kako izgleda pregled kod neurologa?

Pregled je bezbolan i traje kratko, ali je ključan za rano otkrivanje neuropatije. Neurolog proverava:

  • Senzibilitet
  • Ispituje se osećaj za dodir, temperaturu, vibraciju i pritisak. Prve promene gotovo uvek počinju na stopalima.
  • Reflekse
  • Refleksi, posebno na nogama, mogu biti oslabljeni ili potpuno izostali.
  • Autonomne funkcije
  • Ocenjuje se rad organa koje nervi automatski kontrolišu - creva, mokraćni sistem, srčani ritam i znojenje.
  • Mišićnu snagu
     

Slabost se javlja kasnije, ali je važan znak uznapredovale neuropatije. U pojedinim slučajevima preporučuje se i elektromioneurografija (EMNG) radi potpunije procene i isključivanja drugih mogućih uzroka neuropatije (npr. alkohol, manjak vitamina B12, autoimune bolesti, infekcije, toksini, hipotiroidizam).

Možda vas zanima

Ko je u većem riziku da razvije DPN?

Najvažniji faktori rizika uključuju:

  • dugogodišnji dijabetes i lošu regulaciju glikemije,
  • stariju životnu dob,
  • povišen krvni pritisak,
  • gojaznost i povišene masnoće u krvi,
  • pušenje,
  • alkohol,
  • perifernu vaskularnu bolest.
     

Što je više faktora prisutno, veća je verovatnoća razvoja neuropatije.

Koje su moguće komplikacije?

Nelečena ili kasno otkrivena DPN može dovesti do:

  • ulceracija stopala,
  • infekcija i osteomijelitisa,
  • povećanog rizika za amputaciju,
  • poremećaja varenja i dehidratacije,
  • čestih padova zbog gubitka osećaja u stopalima,
  • autonomne neuropatije srca, koja može biti ozbiljna,
  • hroničnog neuropatskog bola, koji značajno narušava kvalitet života.

Možda vas zanima

Dijabetesna polineuropatija - lečenje

Lečenje DPN-a zasniva se na:

1. Kontroli faktora rizika i brizi o sebi

Ovo je najvažniji deo terapije:

  • pažljivoj regulaciji šećera u krvi,
  • zdravoj, balansiranoj ishrani (mediteranski obrazac, omega-3 masne kiseline, vitamin D, alfa-lipoinska kiselina),
  • redovnoj fizičkoj aktivnosti,
  • održavanju zdrave telesne težine,
  • prestanku pušenja i konzumiranja alkohola,
  • svakodnevnoj nezi stopala kako bi se sprečile rane i infekcije.
  • Redovno praćenje i edukacija pacijenta najviše utiču na usporavanje napredovanja bolesti.
     

2. Terapija neuropatskog bola

Kada je bol dominantan simptom, koriste se:

  • Prva linija terapije
  • triciklični antidepresivi (amitriptilin, nortriptilin),
  • SNRI antidepresivi (duloksetin, venlafaksin),
  •  antikonvulzivi (pregabalin, gabapentin).
     

Druga linija terapije

  • topikalni preparati (flasteri sa kapsaicinom ili lidokainom),
  • tramadol i oksikodon — samo kratkotrajno kod jakog bola,
  • kombinovanje više lekova kada jedan nije dovoljan.
     

Zašto je važan rani skrining?

Kako bi se na vreme postavila dijagnoza, preporučuje se da:

  • osobe sa dijabetesom tipa 2 obave pregled kod neurologa već pri postavljanju dijagnoze,
  • osobe sa dijabetesom tipa 1 obave prvi skrining u roku od pet godina od dijagnoze.
     

Rano otkrivanje može sprečiti teške komplikacije kao što su infekcije, ulceracije i amputacije, ali i značajno poboljšati pokretljivost, svakodnevno funkcionisanje i dugoročni kvalitet života.

Podeli:

Učitavanje...

0 Komentari

Možda vas zanima

Brži od policijskog časa

Đoković pobedom okončao agoniju!

Novak Đoković je uz mnogo muka obezbedio drugo kolo Vimbldona. Kinez Jibing Vu bio je tvrd orah, uprkos tome što mu je ovo bio drugi nastup u Londonu.

23:49

29.6.2026.

2 d

Podeli: