Aktuelno 0

22.11.2026.

7:03

Glavobolje možda imaju neočekivanog krivca: Naučnici otkrili iznenađujuću vezu sa crevima

Glavobolje se najčešće povezuju sa umorom, stresom, nedostatkom sna ili migrenom, ali sve više naučnih istraživanja ukazuje na to da bi važnu ulogu u njihovoj pojavi mogao da ima i sistem za varenje.

Izvor: Klix

Glavobolje možda imaju neočekivanog krivca: Naučnici otkrili iznenađujuću vezu sa crevima
leszekglasner/Depositphotos

Podeli:

Posebno je zanimljiva povezanost između migrene i crevnog mikrobioma.

Ova veza predmet je brojnih istraživanja jer naučnici pokušavaju da utvrde na koji način sistem za varenje i mozak međusobno komuniciraju, kao i da li narušena ravnoteža crevnih bakterija može da utiče na pojavu ili intenzitet glavobolja.

Jedno od objašnjenja krije se u takozvanoj osi creva i mozga. Reč je o dvosmernoj komunikaciji između sistema za varenje i nervnog sistema, u kojoj učestvuju nervni putevi, hormoni, imuni sistem i različiti signalni molekuli. Zbog toga promene u crevima mogu da utiču na procese u mozgu, ali i obrnuto.

Sistematski pregled istraživanja, objavljen u maju 2025. godine u časopisu "The Journal of Headache and Pain" (Džurnal of Hedejk end Pejn), analizirao je povezanost migrene i crevnog mikrobioma. Autori su utvrdili da osobe koje pate od migrena u pojedinim istraživanjima imaju drugačiji sastav crevnih bakterija u odnosu na osobe koje nemaju ovaj problem.

Glavobolje možda imaju neočekivanog krivca: Naučnici otkrili iznenađujuću vezu sa crevima
Shutterstock/BlurryMe

Naučnici smatraju da bi mikroorganizmi u crevima mogli da utiču na upalne procese i nervne signale povezane sa nastankom migrene. Ipak, još nije utvrđeno da li promene u crevnom mikrobiomu doprinose razvoju migrene ili se i same javljaju kao posledica drugih promena u organizmu.

Dodatnu pažnju privukla je velika studija objavljena u časopisu "Brain and Behavior" (Brejn end Bihejvior), koja je analizirala podatke 489.753 učesnika iz britanske biobanke. Rezultati su pokazali da su osobe sa migrenama imale više nego dvostruko veće izglede za sindrom iritabilnog creva u odnosu na osobe bez migrene. Istraživači su zabeležili i povezanost sa peptičkim ulkusima.

Ovi rezultati ukazuju na to da se migrene i određene probavne tegobe često javljaju zajedno, ali ne dokazuju da jedna bolest direktno izaziva drugu.

Možda vas zanima

Koji probavni problemi mogu biti povezani sa glavoboljama?

Među stanjima koja se u istraživanjima najčešće povezuju sa migrenama izdvajaju se sindrom iritabilnog creva, celijakija i različiti poremećaji sistema za varenje.

Osobe koje pate od migrena mogu istovremeno da imaju mučninu, bolove u stomaku, nadutost, zatvor ili proliv. Važno je, međutim, razlikovati probavne simptome koji prate samu migrenu od zasebnih bolesti sistema za varenje.

Mučnina je, na primer, jedan od čestih simptoma migrene i ne mora da znači da je uzrok glavobolje u želucu.

Možda vas zanima

Može li lečenje probavnih tegoba da smanji učestalost migrena?

Naučnici još istražuju da li poboljšanje zdravlja creva može da utiče na učestalost i intenzitet migrena. Proučavaju se crevni mikrobiom, upalni procesi i različiti metaboliti koje proizvode crevne bakterije.

Iako su dosadašnji rezultati zanimljivi, još nema dovoljno dokaza da bi se lečenje probavnih problema moglo smatrati potvrđenom metodom prevencije ili lečenja migrene.

Zbog toga osobe koje imaju učestale glavobolje, posebno ako ih prate probavne tegobe, ne bi trebalo same da zaključuju da je uzrok u želucu ili crevima. Potrebno je utvrditi šta izaziva simptome, a po potrebi obaviti i neurološki i gastroenterološki pregled.

Ono što dosadašnja istraživanja jasno pokazuju jeste da mozak i sistem za varenje nisu odvojeni delovi organizma, već su povezani složenom mrežom signala čiji uticaj na zdravlje naučnici još pokušavaju u potpunosti da razumeju.

Podeli:

0 Komentari

Možda vas zanima

Transsaharska ruta

Krenula gradnja gasovoda za izvoz gasa u Evropu

Alžirske vlasti otpočele su radove na svojoj deonici transsaharskog gasovoda, zajedničkog projekta sa Nigerijom i Nigerom, kojim bi godišnje oko 30 milijardi kubnih metara prirodnog gasa moglo da se transportuje do Evrope.

16:36

19.11.2026.

2 d

Podeli: