Od najpoznatije hakerske bande – ni traga ni glasa
Najpoznatija hakerska banda od utorka je nestala sa interneta. Poznata je po "otmicama" firmi kojima blokira računarski sistem i traži otkup. Da li su se hakeri povukli zbog razgovora Bajdena i Putina?
Kriminalni model je jednostavan: virus blokira čitav računarski sistem, sve baze podataka, čak i kopije. Računari u firmi postaju neupotrebljivi, vredni podaci skriveni. Onda se jave hakeri i traže pare ne bi li ustupili lozinku kojom se sistem otključava. Stručnjaci kažu da su hakeri postali strogo poslovni - tačno znaju koliko koja firma može da plati, pa joj otprilike toliko i traže.
Najuspešnija u tom kriminalnom poslu je hakerska grupa REvil, čije ime sadrži englesku reč za "zlo" (evil), dok je R prvo slovo od Ransomware. To je oznaka za viruse koji služe da se njima iznudi otkup.
Pre dve sedmice je na meti hakera bila firma Kaseya sa Floride. I to je bio pun pogodak za kriminalce, jer Kaseya prodaje softver kojima preduzeća održavaju informacione sisteme. Prema američkom proizvođaču, preko njihovog softvera su hakeri zaključali oko 1.500 firmi, mada neki kažu da ih je mnogo više. Recimo, švedski lanac supermarketa Coop morao je da zatvori 800 prodavnica jer kase nisu radile.
Na zapadu se pretpostavlja da grupa REvil dolazi iz Rusije. Ovog puta su postavili zahteve svim pogođenim firmama da kupe šifru kojom bi vratili sistem u normalu. Za generalni ključ, koji bi pomogao svim firmama istovremeno, tražili su 70 miliona dolara, a onda spustili cenu na 50 miliona.
Ovakvi otkupi, koji se uvek plaćaju u kripto-valutama kako ne bi mogao da se prati trag novca, prošle godine su hakerima širom sveta doneli 350 miliona dolara plena. Pretpostavlja se da svaka treća firma plaća otkup, jer im je to jeftinije i praktičnije nego da danima ili nedeljama budu u blokadi.
Zašto su nestali?
REvil, koji se u ovom poslu pojavljuje od pre dve godine, u maju je takođe izveo veliku akciju kada je meta bio veliki brazilski mesni prerađivač JBS. Sredinom juna je JBS saopštio da je platio hakerima jedanaest miliona dolara posle pregovora - najpre su tražili dvostruko više.
Ali, od ovog utorka (13. jul) najpoznatija hakerska banda kao da je u zemlju propala. To jest, veb-stranice koje kontroliše sasvim su nestale sa interneta.
Ovakve kriminalne grupe na darknetu, delu interneta koji nudi određenu tajnost za ilegalne poslove, imaju stranice preko kojih kidnapovane firme plaćaju otkup. Ili preko kojih se dele osetljivi podaci firmi, kako bi se one stavile pod pritisak.
Za stručnjake je veliki rebus nestanak REvila sa interneta i pitaju se šta je do toga dovelo.
Jedna od teorija povezuje se sa telefonskim razgovorom predsednika SAD Džoa Bajdena i ruskog šefa države Vladimira Putina. Oni su prošlog petka (9. jul) pričali navodno pre svega o hakerskim napadima. Bajden je potom izjavio da je "veoma jasno" stavio Putinu do znanja da očekuje da preduzme nešto protiv hakera u Rusiji, čak i ako nisu pod kontrolom njegovih vlasti.
Da li je možda Putin to uradio, kao znak dobre volje? Ili su Sjedinjene Države same izvele udar? Kada je jedan novinar pitao Bajdena da li su SAD u stanju da napadnu servere hakera, predsednik se nasmejao i kratko rekao: "Da."
Žrtve plaču za otmičarima
Za sada se ni Moskva ni Vašington nisu oglašavali o nestanku REvila sa mreže. Ćuti i jedan portparol hakerske grupe koji se ranije pod nadimkom Unknown oglašavao na nekim forumima.
Nije isključeno da je banda sama otišla u internet-ilegalu, jer je pritisak postao jači i jer su procenili da je pametno da nestanu na neko vreme. Ili jer žele da samo promene ime i nastave dalje.
Zanimljivo u celoj priči je što za nestankom REvila možda najviše žale žrtve koje su bile usred pregovora o otkupu kako bi mogle da povrate kontrolu nad računarskim sistemima. "Ako je ovo bio organizovani sajber-napad (na REvil), onda se nadam da su razmišljali o kolateralnoj šteti", kaže Kurtis Minder, šef firme za IT-bezbednost GroupSense koji je više puta morao da pregovara sa hakerima.
Minder se nada da u eventualnom udaru na REvil nisu uništeni kodovi koji bi omogućili žrtvama napada da povrate podatke. Bez tih kodova, biće veoma teško.
Uveren je da udar na hakerske servere nije dugoročno rečenje. "REvil je samo jedan od desetina velikih igrača koji koriste Ransomware", kaže Minder. "Treba li sve da ih napadnemo?"
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 5
Pogledaj komentare