Domaćin: Los Anđeles (SAD) 28. jul – 12. avgust 1984. Zemalja učesnica: 140 Sportista: 6.829 (muškarci – 5.263, žene – 1.566) Sportova: 21 (221 takmičenja) Stadion: Memorijalni koloseu (92.516) Najviše medalja: SAD 174 (83 zlatne)
Ponuda je kritikovana zbog zavinosti od postojećih objekata, te korporativnih sponzora, međutim, Igre su ostvarile čistu zaradu od 223 miliona dolara – i tako postale model za buduća takmičenja.
Igre su bojkotovane od strane 14 komunističkih država, uključujući SSSR, Istočnu Nemačku i Kubu, koje su uzvratile istom merom (SAD i 66 zemalja bojkotovale Igre u Moskvi četiri godine ranije).
Navedene zemlje bile su važan faktor u svetu sporta, a o tome govori podatak da je tih 14 zemalja, osam godina ranije, osvojilo 58 odsto zlatnih medalja.
Iako je bojkot od strane Sovjetskog Saveza uticao na određene sportove, učestvovalo je 140 nacionalnih komiteta, što je tada bio rekord.
Arher Neroli Ferhol sa Novog Zelanda bio je prvi sportista paraplegičar koji je učestvovao, takmičući se u invalidski kolicima.
Takođe, prvi put je organizovana trka u ženskom maratonu, a pobedila je Amerikanka Džoan Benoa.
Na Igrama su debitovali sportovi poput ritmičke gimnastike, sinhronog plivanja i ženske biciklističke drumske trke.
Profimedia
Glavna zvezda bio je domaći atletičar Karl Luis, koji je ušao u istoriji, izjednačivši dostignuće Džesija Ovensa iz 1936. Osvojio je zlatne medalje u četiri discipline – 100m, 200m, štafeta 4x100m, te skok u dalj.
Interesantna stvar dogodila se u plivačkoj trci na 400 metara slobodno. Od 1984. do 1996, osam najbržih je učestvovalo u A finalu, dok su oni od 9. do 16. plivali u B finalu. Jedini put u istoriji, pobednik B finala, Tomas Farner, bio je brži od pobednika A finala.
Ubedljivo najuspešnija nacija na Igrama 1984. bila je Amerika sa 174 zlatne medalje, od čega su 83 bile zlante, 61 srebrne, te 30 bronzanih.
Zapadna Nemačka je sakupila 59, Rumunija 53, Kanada 44… Naša zemlja je udvostručila učinak iz Moskve četiri godine ranije.
Jugoslavija je završila kao ukupno deveta, sa 18 medalja, od čega je sedam bilo zlatnih. Najsjajnija odličja osvojili su rvač Vlado Lisjak, kanu dvojac Ljubek-Nišović, bokser Anton Josipović, te rukometašice, vaterpolisti i rukometaši.
Četiri srebra odneli su kući rvač Refik Memišević, kanuisti Milan Janić, te opet dvojac Ljubek-Nišović, kao i bokser Redžep Redžepovski.
Bronzu su osvojili rvači Jožef Tertei i Šaban Sejdi, bokseri Mirko Puzović i Aziz Salihu, veslači Pančić-Stanulov, te fudbaleri i košarkaši.
Ministar sporta Srbije Zoran Gajić sastao se u Atini sa zamenikom ministra za sport Grčke Joanisom Vrucisom, na čiji poziv boravi u zvaničnoj poseti Republici Grčkoj.
Nakon gotovo decenije u okviru koje je podržavao razvoj paraolimpijskog sporta u Srbiji, Super Vero je posebno ponosan što će Srbija na predstojećim Zimskim paraolimpijskim igrama Milano–Cortina 2026 imati svog predstavnika.
Igrače Partizana nije demoralisao mali broj navijača u Areni, svega nešto preko 10.000 je bio u najvećoj dvorani na Balkanu u utorak veče, ali su svi kući otišli zadovoljni.
Iako Apple važi za jednu od najbezbednijih tvrđava u svetu tehnologije, novi izveštaji sugerišu da su hakeri pronašli novi način da "provale" u određene iPhone modele.
Iako su Microsoft i Google odavno digli ruke od starijih verzija Windows operativnih sistema, kompanija Mozilla odlučila je da pruži ruku spasa onima koji se još uvek ne odriču "sedmice" i "osmice".
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar