Domaćin: Los Anđeles (SAD) 28. jul – 12. avgust 1984. Zemalja učesnica: 140 Sportista: 6.829 (muškarci – 5.263, žene – 1.566) Sportova: 21 (221 takmičenja) Stadion: Memorijalni koloseu (92.516) Najviše medalja: SAD 174 (83 zlatne)
Ponuda je kritikovana zbog zavinosti od postojećih objekata, te korporativnih sponzora, međutim, Igre su ostvarile čistu zaradu od 223 miliona dolara – i tako postale model za buduća takmičenja.
Igre su bojkotovane od strane 14 komunističkih država, uključujući SSSR, Istočnu Nemačku i Kubu, koje su uzvratile istom merom (SAD i 66 zemalja bojkotovale Igre u Moskvi četiri godine ranije).
Navedene zemlje bile su važan faktor u svetu sporta, a o tome govori podatak da je tih 14 zemalja, osam godina ranije, osvojilo 58 odsto zlatnih medalja.
Iako je bojkot od strane Sovjetskog Saveza uticao na određene sportove, učestvovalo je 140 nacionalnih komiteta, što je tada bio rekord.
Arher Neroli Ferhol sa Novog Zelanda bio je prvi sportista paraplegičar koji je učestvovao, takmičući se u invalidski kolicima.
Takođe, prvi put je organizovana trka u ženskom maratonu, a pobedila je Amerikanka Džoan Benoa.
Na Igrama su debitovali sportovi poput ritmičke gimnastike, sinhronog plivanja i ženske biciklističke drumske trke.
Profimedia
Glavna zvezda bio je domaći atletičar Karl Luis, koji je ušao u istoriji, izjednačivši dostignuće Džesija Ovensa iz 1936. Osvojio je zlatne medalje u četiri discipline – 100m, 200m, štafeta 4x100m, te skok u dalj.
Interesantna stvar dogodila se u plivačkoj trci na 400 metara slobodno. Od 1984. do 1996, osam najbržih je učestvovalo u A finalu, dok su oni od 9. do 16. plivali u B finalu. Jedini put u istoriji, pobednik B finala, Tomas Farner, bio je brži od pobednika A finala.
Ubedljivo najuspešnija nacija na Igrama 1984. bila je Amerika sa 174 zlatne medalje, od čega su 83 bile zlante, 61 srebrne, te 30 bronzanih.
Zapadna Nemačka je sakupila 59, Rumunija 53, Kanada 44… Naša zemlja je udvostručila učinak iz Moskve četiri godine ranije.
Jugoslavija je završila kao ukupno deveta, sa 18 medalja, od čega je sedam bilo zlatnih. Najsjajnija odličja osvojili su rvač Vlado Lisjak, kanu dvojac Ljubek-Nišović, bokser Anton Josipović, te rukometašice, vaterpolisti i rukometaši.
Četiri srebra odneli su kući rvač Refik Memišević, kanuisti Milan Janić, te opet dvojac Ljubek-Nišović, kao i bokser Redžep Redžepovski.
Bronzu su osvojili rvači Jožef Tertei i Šaban Sejdi, bokseri Mirko Puzović i Aziz Salihu, veslači Pančić-Stanulov, te fudbaleri i košarkaši.
Selektor Nemačke Alfred Gislason je u završnici meča protiv Srbije na Evropskom prvenstvu napravio grešku o kojoj će se tek pričati i koja je možda i koštala "pancere".
Ime Markinjosa poslednjih dana često se dovodi u vezu sa Crvenom zvezdom, ali sa Marakane stiže poruka koja demantuje spekulacije o dolasku brazilskog ofanzivca.
Srpska teniserka Olga Danilović se plasirala u drugo kolo Australijan opena pošto je posle velike drame savladala 45-godišnju tenisku legendu Venus Vilijams u tri seta – 6:7, 6:3, 6:4.
Atletičarka Angelina Topić i rvač Aleksandar Komarov proglašeni su za najuspešnije sportiste Srbije za 2025. godinu u izboru Olimpijskog komiteta Srbije.
Svetska fudbalska federacija (FIFA) podelila je na sastanku u Dohi kontinentalne kvote za ućešče reprezentacija na Olimpijskim igrama 2028. u Los Anđelesu.
U Ministarstvu sporta Republike Srbije održan prvi zajednički sastanak ministra sporta Zorana Gajića i predsednika Olimpijskog komiteta Srbije Dejana Tomaševića.
Pod svodom Beogradske arene u nedelju (20.30) bićemo svedoci novog vaterpolo klasika između Srbije i Mađarske, meča koji može da donese kartu za polufinale EP.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar