S jedne strane, to je potvrda da je ovog puta sve ozbiljno: postoji projekat i on je u fazi realizacije. Silver, koji je već neko vreme imao ovu ideju na umu, sada deluje kao da je čak glavni zagovornik proširenja NBA lige na 32 franšize.
Najveće takmičenje Starog kontinenta, moderna verzija Kupa šampiona, nije bilo deo tog novog saveza, u kojem FIBA, po svemu sudeći, prihvata podređenu ulogu.
EPA/JEAN-CHRISTOPHE BOTT
Do daljeg, ovo je pre svega projekat NBA lige. FIBA je na svom mestu, i to joj je za sada dovoljno. Priključuje se vozu koji Evroliga izgleda gubi.
Rival koji, nažalost, nikada nije prestao da bude neprijatelj. I to je takođe postalo jasno u četvrtak u podne u Njujorku, dok je u Evropi bilo vreme ručka.
Još jedan neuspeh u odnosima između FIBA i Evrolige je završen, a mnogi propali pregovori iza kulisa sada deluju samo kao pozadina za ovu, naizgled konačnu, inscenaciju.
Ljubitelji košarke ostaju zbunjeni i pomalo žale što dve organizacije godinama nisu uspele da prevaziđu razlike, čak ni u osnovnim pitanjima, kao i sa osećajem gubitka za sve one koji samo žele da gledaju vrhunsku košarku.
Možda je dolazak NBA bio neminovan znak vremena, ali vreme i način mogli su biti drugačiji – mogli su uključivati ujedinjenu i snažnu evropsku košarku sa čvrstim projektom i analizom mogućnosti za jačanje kroz partnerstvo sa takmičenjem koje je, očigledno, na drugom nivou.
Umesto toga, imamo računice koje se pre svega odnose na NBA i koje će biti prilagođene u cilju maksimizacije njihovih investicija, dok je pred nama najmanje nestabilan srednjoročni period.
Čak i ako se stvari na kraju pokažu uspešnima i NBA u Evropi zaista zaživi, što za sada izgleda pre kao rebrendiranje nego kao strukturalna promena, pre toga ćemo verovatno proći kroz fazu dualnosti takmičenja koja će se loše odraziti na navijače i devalvirati titule.
Sećate li se onog eksperimenta iz sezone 2000/01, kada su Evroliga i Suproliga postojale istovremeno?
EPA PHOTO EPA/SRDJAN SUKI
Težak period za Evroligu
Evroliga je i dalje, barem na takmičarskom nivou, kruna evropske košarke, ali njena pozicija počinje da se urušava. Zbog unutrašnjih sukoba, frakcija i kratkoročnih projekata, nije uspela da izgradi stvarnu moć, koja je u suštini moć klubova.
Čim se pojavila informacija da neki od licenciranih klubova Evrolige flertuju sa novim NBA projektom, njena pozicija je znatno oslabljena.
Bez obzira da li se radi o ASVEL-u, čiji predsednik Toni Parker odavno ima dobre veze sa američkom košarkom, ili o gigantima poput Real Madrida, Barselone, Fenerbahčea i Olimpijakosa – svi su u opticaju za prelazak na drugu stranu.
Čini se da je NBA konačno shvatio da mu trebaju ti klubovi i da ne može samo doći i početi iznova u već uspostavljenom i hijerarhijski složenom sistemu evropske košarke.
Tako se nazire hibridni sistem, u kojem NBA crpi resurse iz postojećeg okruženja, dok FIBA pokušava da iskoristi priliku da potkopa Evroligu.
Paralelno, odvijaju se pregovori sa Katar Sports Investmentom (vlasnicima Paris Sen Žermena), Abu Dabi United Grupom (vlasnicima Mančester Sitija) i drugim potencijalnim investitorima sa Bliskog Istoka.
Sukob između FIBA i Evrolige traje već četvrt veka. On vuče korene iz 2000. godine, kada je FIBA transformisala nekadašnji Kup šampiona u Suproligu, dok su najveći evropski klubovi, nezadovoljni odlukama, osnovali Evroligu pod okriljem ULEB.
Tada su paralelno postojale dve lige, ali je Suproliga ubrzo nestala. Evroliga je tokom godina rasla, menjala format i širila se, dok je FIBA pokušavala da napravi konkurenciju kroz FIBA Ligu šampiona, koja nikada nije ozbiljno ugrozila Evroligu, ali je ipak postala stabilno takmičenje.
Podsetimo, španski klubovi Barselona, Real Madrid, Tau Keramika, uz italijanske velikane Virtus Bolonju, Beneton Trevizo, Fortitudo Bolonju i Veronu su prešli u ULEB, a liga je dopunjena sa ekipama iz Grčke, AEK-om, PAOK-om, Olimpijakosom, Peristerijem kao i ekipama koje kasnije nisu ni prišle Evroligi poput Šarloa iz Belgije, Zadra i Cibone, Overeansea iz Portugala, London Tauersa, Lugano Tajgersa.
Kod FIBA Suprolige su ostali naizgled jači klubovi Partizan, CSKA, Panatinaikos, Makabi Tel Aviv, Montepaski Sijena, Skavolini Pezaro, ASVEL, Po Ortez, Split, Alba Berlin, Lijetuvos Ritas uz dopunu manjih klubova poput Krke, Planje, Telindusa Ostende, Vroclava, Bajera iz Leverkuzena.
Tada je Partizan dobio ponudu ULEB da se kao bivši šampion Evrolige (1992) i učesnik fajnal fora 1988. u Ganu priključi ULEB Evroligi, ali su crno-beli to tada odbili.
EPA PHOTO EPA/SRDJAN SUKI
Nisu ni sanjali kakvu će grešku napraviti jer će zbog Bore Stankovića i pritiska javnosti odabrati FIBA takmičenje.
Da se vratimo na sadašnjost i da napomenemo da smo u proteklih nekoliko godina videli smo pokušaje topljenja leda. Napravljeni su sitni ustupci, poput izbegavanja preklapanja Evrolige i kvalifikacionih utakmica reprezentacija.
Bilo je i ideja o ujedinjavanju Evrokupa i FIBA Lige šampiona u jedno takmičenje koje bi moglo poslužiti kao drugi nivo kontinentalne košarke. Ipak, ti pregovori su propali, a onda se pojavila NBA, dodatno komplikujući stvari.
Evroliga je verovala da i dalje ima prednost – klubovi su uz nju, a bez njih je nemoguće zamisliti vrhunsko evropsko takmičenje. Ali ta pozicija moći sada izgleda znatno nestabilnija.
U međuvremenu, organizacija se suočava sa unutrašnjim izazovima – od planiranog proširenja na 20 timova, preko uvođenja novog sistema finansijskog fer-pleja i ograničenja budžeta, do odluke da se Fajnal-for od 2025. godine igra u Abu Dabiju.
Klubovi su glasali sa 11 prema 2 u korist održavanja Fajnal-fora u Emiratima, a jedini protivnici bili su Real Madrid i Olimpijakos. Oni su zabrinuti za atmosferu i uticaj na navijače, zbog čega se već istražuju opcije subvencionisanja putovanja za najvernije pristalice.
Evroliga je pokušala da se osigura produženjem ugovora sa IMG-om do 2036. godine, ali nije uspela da obaveže sve klubove na dugoročno partnerstvo. To znači da će 2026. godine neki od njih moći da se priključe novom NBA-FIBA projektu kao slobodni agenti.
EPA/ALEXANDROS VLACHOS
Da li će evropska košarka umreti?
Scenario sa dve evropske lige od sezone 2026/27. sve je realniji. NBA tvrdi da još nema potpisane dogovore, Evroliga čeka, a klubovi kalkulišu.
Podsećanja radi, 2000. godine je delovalo nezamislivo da će evropska košarka biti podeljena, ali to se desilo. Može li se isto ponoviti?
Ako Real Madrid, Barselona, Olimpijakos i Fenerbahče pređu na drugu stranu, Evroliga će biti ozbiljno ugrožena.
Za sada, jedino što je sigurno jeste da evropska košarka ulazi u neizvesno razdoblje – i to neće biti dobro ni za navijače, ni za sport kao celinu.
EPA PHOTO EPA/SRDJAN SUKI
Pogledajmo malo bliže NBA ligu i njene idejne projekte. Otkako su se ujedini sa ABA ligom (i ista ugašena), preuzeli su njene koncepte modernizacije sporta i prihvatili šut za tri poena, redizajnirali Ol-Star čiji se format izuzetno malo menjao.
Razvojna liga jedva da liči na kompetitivno takmičenje, gde igrači javno pričaju da se pre utakmice dogovaraju koliko će se ozbiljno čuvati jer je svima u interesu da dobiju bolje ugovore i poboljšaju karijeru.
Ženska NBA liga je na momente paravan političkih ideja, a o koledž košarci i njenom sunovratu bismo morali da pišemo još jedan ovoliko opširan tekst.
Finansiranje studenata NIL sistemom gde se prednost amaterskog sporta potpuno gubi dovodi nas u situaciju da golobradi mladići zarađuju više novca nego igrači u Evroligi.
Ipak, postoji rok od kada do kada možete igrati NCAA i šta se dešava kasnije? Šta će raditi momci koji neće biti dovoljno dobri za NBA ili jednostavno neće imati sreće da budu odbrani?
EPA/PETER FOLEY
Transfer portal koji je učinkovit u američkom fudbalu je košarkašku scenu koledž košarke već pogodio i imamo situacije sa nekoliko univerziteta koji ostaju bez ijednog igrača, a živa legenda Džon Kalipari (na slici iznad u sredini, prim. aut. ) još prošle godine pričao je o ovom problemu.
Treneri poput Tonija Beneta povukli su se u penziju neželeći da učestvuju u današnjem NCAA sistemu, a pominje se da će se to proširiti kao epidemija.
Šta se onda dešava sa košarkom u Evropi? U Aziji? To su jedina preostala tržišta relevantna za košarkaše i njihove karijere, a ukoliko se košarka u Evropi svede na marginalni nivo ostaće samo Azija sa već ograničenim brojem mesta.
Daleko od toga da košarka kao sport ne privlači publiku i to ne samo u Srbiji, pogledajmo samo statistiku iz Francuske i Nemačke, gde su i u nižim ligama tribine prilično popunjene, ali je i to neka druga tema.
Košarkaški projekti u SAD nisu baš zaživeli, kao što se da videti na pomenutim primerima, pa se trenutno i dalje ne zna šta daje toliko povoda za optimizam da će se u Evropi doneti prave promene.
Nova liga ne donosi nijedno rešenje, ali kreira dosta novih problema, baš kao što je to bio slučaj sa razdorom FIBA i ULEB i ratom Suprolige i Evrolige početkom 21. veka.
Oni koji vole košarku i koji pamte ljude poput Pjerluiđija Marcoratija, Saše Đorđevića, Saše Danilovića, Henrija Vilijamsa, Huana Karlosa Navara, Dejvida Riversa, Skunija Pena, Aleksandar Čubrila, Vasilisa Spanulisa, Đanluke Bazilea, Nikosa Galisa, Dimitrisa Dijamantidisa, braće Hofreza i mnoge druge velikane, njih najmanje zanima vrsta takmičenja, zanima ih kvalitet.
Ideja o idealnom tržištu u teoriji je sjajna, ali deluje da se u praksi neće pokazati kako njeni tvorci zamišljaju. I šta će se dogoditi ukoliko ne budu zadovoljni za pet ili deset godina? Šta će ostaviti iza sebe i kome?
Sve ove stvari moraju podhitno biti rešene (kao i ostala problematika Evrolige poput finansiranja i distribucije TV prava) inače se košarci, kao sportu, ne piše dobro.
Setimo se samo upozorenja Serđa Skariola:
"Nekada je stvar zona komfora, igrači nesvesno ulaze u takvo stanje jer su talentom bili privilegovani i spremaju se za okruženje gde je sve na visokom nivou, dobro su plaćeni i organizovani i kompeititvni insikt nestaje. Ne moraju da se bore ni za šta, hijerarhija sve odrađuje i to im odgovara pa se i ne bore i ne bune ni za šta", rekao je Skariolo.
Luka Vildosa bi mogao da dobije srpski pasoš zahvaljujući braku sa Milicom Tasić. Taj potez bi Partizanu doneo veliku prednost zbog pravila o broju stranaca u Kupu Radivoja Koraća i Superligi Srbije.
Partizan je posle velike borbe savladao Mačvu u Šapcu rezultatom 3:1. Zubairu je doneo vođstvo crno-belima, Vidakov izjednačio, a pobedu su u finišu overili Demba Sek i Šaka Traore.
Fudbaler Vanja Dragojević ovog leta bio je jedan od najtraženijih igrača iz Partizana, a prema pisanju škotskih medija, odbio je ponude nekoliko evropskih klubova kako bi karijeru nastavio u Glazgov Rendžersu.
Trener fudbalera Crvene zvezde Dejan Stanković izjavio je da su "crveno-beli" zasluženo došli do pobede protiv Vojvodine i dodao da njegova ekipa raste iz utakmice u utakmicu.
Crvena zvezda opravdala je ulogu velikog favorita i deklasirala Larn sa 4:0 u prvom meču drugog kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Dvostruki strelac bio je Bruno Duarte, a mrežu domaćina pogađali su još Kostov i Čam.
Partizan je posle velike borbe savladao Mačvu u Šapcu rezultatom 3:1. Zubairu je doneo vođstvo crno-belima, Vidakov izjednačio, a pobedu su u finišu overili Demba Sek i Šaka Traore.
Direktor Evrolige Ćus Bueno poručio je da elitno evropsko takmičenje neće postati deo NBA projekta. Istakao je da je dogovor daleko i da je Evroliga spremna za borbu ukoliko NBA 2027. pokrene svoju ligu u Evropi.
Luka Vildosa bi mogao da dobije srpski pasoš zahvaljujući braku sa Milicom Tasić. Taj potez bi Partizanu doneo veliku prednost zbog pravila o broju stranaca u Kupu Radivoja Koraća i Superligi Srbije.
Partizan je posle velike borbe savladao Mačvu u Šapcu rezultatom 3:1. Zubairu je doneo vođstvo crno-belima, Vidakov izjednačio, a pobedu su u finišu overili Demba Sek i Šaka Traore.
Vojvodina je sastavila prilično jak tim za narednu sezonu, ali se protiv Ferencvaroša nije proslavila. Uoči dolaska još jednog velikana, Ajaksa, "lale" su deklasirale OFK Beograd.
Fudbaleri Crvene zvezde potvrdili su status favorita i pregazili Larn u gostima (4:0). Najbolji na terenu je bio Abu Fani, Bukari je upisao prve minute po povratku i zadovoljio, dok su strelci opet bili Duarte i Kostov.
Uprava policije Crne Gore uvela je savremeni nadzor korišćenjem bespilotnih letelica, odnosno dronova, kako bi drastično pojačala kontrolu učesnika u saobraćaju.
Replika Ford Mustanga inspirisana likom Barricade iz filmskog serijala Transformers privukla je pažnju policije u Kaliforniji, ali ne na način kojem se vlasnik nadao. Umesto fotografisanja, dobio je tri prekršajne prijave.
Britanski automehaničar sa dugogodišnjim iskustvom tvrdi da jedna japanska marka godinama prednjači po pouzdanosti. Kaže da bi, kada bi svi vozili te automobile, imao znatno manje posla.
Velika Britanija postaje prva evropska država koja će uvesti porez po pređenoj kilometraži za električna vozila. Novi sistem trebalo bi da nadoknadi sve manje prihode od akciza na gorivo, kako raste broj strujaša na putevima.
Svaki šesti računar i dalje koristi Windows 10, iako nosi tri puta više bezbednosnih ranjivosti od naslednika. Stručnjaci upozoravaju na rastući rizik od napada i apeluju na hitan prelazak na Windows 11.
Iako provode najviše vremena na telefonima i osećaju se sigurno na mreži, više od 50% pripadnika generacije Z već je bilo žrtva hakera – pokazalo je najnovije istraživanje.
Google proširuje pristup svom agenskom AI asistentu Gemini Spark za plaćene AI Pro i Ultra korisnike. Nova opcija donosi naprednu automatizaciju radnih zadataka direktno unutar Google Workspace aplikacija.
Komentari 52
Pogledaj komentare Pošalji komentar