Počela je sezona zimovanja, a bilo da ste zainteresovani za skijanje ili druge zimske aktivnosti, Srbija nudi brojne opcije.
Iako su tradicionalno najpopularnije planine Zlatibor i Kopaonik, skijanje je moguće i na drugim lokacijama poput Stare planine, Golije, Goča.
Kopaonik
Na Kopaoniku se nalazi najveći ski centar u Srbiji sa stazama koje su pogodne za sve kategorije skijaša.
Zvaničan početak ski sezone na Kopaoniku je 5. decembra.
Skijaški centar Kopaonik prostire se na više od 64 km staza, a dobro je povezano sistemom žičara i ski liftova koji ima kapacitet od preko 34.000 skijaša na sat.
Na Kopaoniku postoji gondola, tri šestosedne žičare, sedam četvorosednih, deset ski liftova, dva vezna ski lifta i pokretna traka.
Za ljubitelje noćnog skijanja u samom centru skijališta osvetljene su staze Pančićev vrh, Karaman greben i Malo Jezero.
Shutterstock/Alexey Oblov
Skijalište je pogodno i za najmlađe skijaše i početnike, a postoje tri obezbeđena prostora "ski vrtića" sa pokretnim trakama koja olakšava da se ovlada osnovnim skijaškim veštinama.
Sistemom za veštačko osnežavanje pokriveno je 97 odsto skijališta.
Cena jednodnevnog ski pasa na Kopaoniku za odrasle kreće se od 4.620 do 5.370 dinara u zavisnosti od perioda zimovanja.
Šestodnevni ski pas će se kretati u rasponu od 20.750 do 22.500 dinara. Kada je reč o deci, dnevna karta iznosiće od 3.250 do 4.130 dinara.
Cene šestodnevnog ski pasa za decu iznose između 13.630 i 15.130 dinara.
Zlatibor
Ski sezona na Zlatiboru počinje oko 20. decembra na Torniku, ukoliko vremenski uslovi to dozvole, a spreman je i sistem za vestački sneg.
Ski centar Tornik se nalazi na visini od 1.110 - 1.490 metara nadmorske visine na samo devet kilometara od Zlatibora.
Opremljen je šestosednom žičarom koja ima kapacitete od 3.000 skijaša na dva sata, kao i ski liftom.
Na Torniku postoji pet staza: Stankova ravan, Čigota, Tornik, Ribnica i Zmajevac koje su pokrivene sistemom za veštačko osneživanje.
Shutterstock/EvaL Miko
Cena jednodnevnog ski pasa na Torniku za odrasle varira između 2.880 i 3.120 dinara u zavisnosti od perioda zimovanja.
Šestodnevni ski pas će se kretati u rasponu od 11.250 do 12.000 dinara. Kada je reč o deci, dnevna karta na Torniku iznosiće od 2.130 dinara do 2.500 dinara.
Cene šestodnevnog ski pasa za decu iznose između 7.380 i 8.000 dinara.
Do ski centra na Torniku možete da dođete sopstvenim prevozom, ali i Gold Gondolom koja pruža posebno iskustvo zahvaljujući panoramskom pogledu.
Na Torniku je dostupan i parking za one koji se odluče da dođu sopstvenim prevozom.
Povratna karta za gondolu za odrasle osobe košta 1.500 dinara, a za decu od 6. do 11. godina 800 dinara.
Pored Tornika, na Zlatiboru su dostupne su i druge staze koje su uglavnom pogodne za početnike i decu, kao što je Obudojevica.
Stara planina
I na Staroj planini postoji skijalište "Babin zub" na nadmorskoj visini od 1.758 metara koje čine staze na lokacijama: "Konjarnik, "Sunčana dolina" i "Markova livada". Skijalište ima više od 13 kilometara uređenih staza.
Skijalište poseduje četvorosednu žičaru "Konjarnik" sa pokretnom trakom za ukrcavanje skijaša kapaciteta 1.400 skijaša na sat i ski lift, kao i ski vrtić.
Na lokaciji "Jabučko ravnište" nalazi se i osmosedna gondola.
Shutterstock/ddisq
Stara planina takođe ima sistem za veštačko osneživanje, kako bi u slučaju nedostatka prirodnog snega posetioci mogli da uživaju u zimskim sportovima.
Cena jednodnevnog ski pasa na Staroj planini za odrasle kreće se od 2.880 do 3.120 dinara u zavisnosti od perioda zimovanja. Cene dnevne karte za ski pas za decu kreću se od 2.130 do 2.500.
Šestodnevni ski pas će se kretati u rasponu od 11.250 do 12.000 dinara za odraskle, a za decu iznose između 7.380 i 8.000 dinara.
Golija
Skijanje je moguće i na Goliji, a na ovoj srpskoj planini se najčešće skija na Odvraćenici koja se nalazi na nadmorskoj visini od 1.744 m, a okružena je vrhovima "Kula" i "Crni vrh" sa kojih se spuštaju tereni za alpsko skijanje.
Shutterstock/Andrej Antic
Za skijaše su dostupne i žičare (ski liftovi, sidraši i tanjiri) sa sedam staza, dužina od 450 metara do 1.200 metara.
Goč
Na planini Goč takođe može da se skija, ali su staze uglavnom idealne za početnike i decu.
Najviši vrh nalazi se na 1.124 metara.
Shutterstock/Djordje Petrovic
Brezovica
Ski centar Brezovica nalazi se na Šar-planini na nadmorskoj visini od 900 do 2.500 metara.
Shutterstock/Kron Krasniqi
Udaljen je oko 400 kilometara od Beograda.
Svojom alpskom prirodom podseća na najpoznatije skijaške centre u Evropi.
Kvarner se Beogradu predstavio kao destinacija izuzetnih prirodnih lepota, bogate istorijsko-kulturne baštine i uslova za zdravstveni turizam, ali pre svega kao Evropska regija gastronomije za 2026. godinu.
Jedna banja na jugu Srbije postaje sve popularnija među turistima, sudeći prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, a u pitanju je Lukovska banja.
Tradicionalna manifestacija koja okuplja proizvođače mesa i slanine "Slaninijada" u Kačarevu ove godine biće održana od 13. do 16. februara, najavila je Turistička organizacija Srbije (TOS).
Naši skijaški centri svakodnevno rade i primaju veliki broj turista, a Skijališta Srbije su i ovu zimu dočekala spremno, te su staze održavane i veštačkim snegom i rade skoro punim kapacitetima.
Svi prilazi zimskim turističkim centrima su prohodni i snega ima na prilazima Kopaoniku, Tari i Staroj planini, a fotografije koje dolaze sa Kopaonika pokazuju da je sve spremno za ski opening.
Kvarner se Beogradu predstavio kao destinacija izuzetnih prirodnih lepota, bogate istorijsko-kulturne baštine i uslova za zdravstveni turizam, ali pre svega kao Evropska regija gastronomije za 2026. godinu.
Nevladina organizacija "Condrik Tenerife", specijalizovana za istraživanje i očuvanje ajkula i raža na Kanarskim ostrvima, objavila je redak snimak odraslog "crnog morskog đavola", ili dubokomorske udičarke, legendarne ribe.
Vest o svešteniku koji je dao blagoslov Srpkinji da se uda za brata izazvala je brojne polemike i pitanje kako je ovakva brak dozvoljen u okviru ckrvenih pravila.
Kada počne nova godina, mnogi ljudi daju prednost kondiciji i mršavljenju, ali jednako je važno razmisliti o tome kako naš način života utiče na zdravlje srca, posebno ishrana.
Bolest masne jetre je najčešća vrsta oboljenja jetre, a nastaje kao posledica nagomilavanja masti u ovom organu koja prelazi pet odsto težine tkiva jetre.