Izvor: putnikofer.hr

U Sarajevu je nekada postojalo čak 300 javnih česmi, ali sve su, nažalost, uništene u strašnom požaru 1697. godine. Ostao je sačuvan samo sebilj na Baščaršiji

Ako ste ikad bili u Sarajevu, polazna tačka za razgledanje glavnog grada Bosne i Hercegovine verovatno vam je bila legendarna i uvek šarmantna Baščaršija, piše putnikofer.hr.

Nekad najveći trgovački centar središnjeg Balkana, u kojem je radilo oko 12.000 dućana, s brojnim trgovačkim kolonijama Firentinaca, Mlečana, Dubrovčana..., uprsko istorijskim previranjima i nedaćama, ne samo da i dan-danas od zaborava čuva tradicionalne zanate, nego se ponosi i najpopularnijom sarajevskom znamenitošću.

U pitanju je, naravno, čuveni sebilj, drvena javna česma koju krase bogata istorija i autentičan ambijent osmanske arhitekture.

Sarajevo je imalo 300 česmi 

Sebilji zapravo potiču s arapskog poluotstrva, a ime im je označavalo "građevinu na ulici u kojoj ima vode", a u Bosnu i Hercegovinu donele su ih Osmanlije.

Evlija Čelebija spominje da je davne 1660. godine u Sarajevu postojalo čak 300 javnih česmi, ali sve su, nažalost, uništene u strašnom požaru 1697. Ostao je sačuvan samo ovaj sebilj na Baščaršiji, koji je danas jedan od simbola glavnog grada BiH.

Turisti obožavaju ovo mesto u Sarajevu: Kažu da voda s ove česme ima tajanstvenu moć FOTO
Shutterstock/Boris Stroujko

Izgradnju istog naredio je bosanski vezir Mehmed-paša Kukavica 1753., a voda mu je stizala iz Gazi Husrev-begovog vodovoda. Originalni sebilj na Baščaršijskom trgu, koji se nalazio nekoliko metara iznad sadašnjeg, izgoreo je u požaru 1852. a ostaci su mu u potpunosti srušeni 1891.

Sebilji su kroz istoriju bili simboli pomoći, gostoljubivosti i humanosti 

A onda je, prema nacrtima sebilja iz 16. veka, arhitekta Aleksandar Vitek projektovao novi. Taj je u pseudomaurskom stilu podignut 1913. godine za vreme Austro-Ugarske, a danas je prava turistička atrakcija i jedan od najfotografisanijih detalja iz Sarajeva.

U sebilju je nekad radio sebiljdžija, tj. državni službenik koji je žednim prolaznicima besplatno delio vodu. Ovakve javne česme bile su uobičajene i vrlo rasprostranjene u osmanskoj tradiciji, a simbolizovale su gostoljubivost, pomoć i humanost.

Ko se napije vode sa sebilja na Baščaršiji, vratiće se u Sarajevo

Čuvena orijentalna fontana u srcu Sarajeva, koja izgledom neodoljivo podseća na kiosk, od svoje izgradnje u 18. veku pa sve do danas služila je kao izvor pitke vode, ali ujedno je bila i omiljeno mesto okupljanja za lokalno stanovništvo. A uz nju se veže i jedna zanimljiva legenda. Prema njoj, onaj ko se napije vode sa sebilja, će se kad-tad vratiti se u Sarajevo.

Turisti obožavaju ovo mesto u Sarajevu: Kažu da voda s ove česme ima tajanstvenu moć FOTO
Aleksandr Medvedkov/Shutterstock

Sebilj na Baščaršiji je izgrađen od kamena, drveta i bakra. Isti je renoviran uoči Zimskih olimpijskih igara 1984., a nakon što je oštećen u granatiranju 1992., na novu obnovu čekao je do 1997. Danas replike ove česme krase i druge svetske gradove. Tako je jedna 1989. darovana Beogradu (možete je videti u Skadarliji), a druge se nalaze u Sent Luisu u SAD-u, Novom Pazaru u Srbiji i turskom gradu Bursi.

Trg golubova leti se pretvara u najlepšu galeriju na otvorenom

Baščaršijski trg oko jedinog sarajevskog sebilja u narodu je poznat i kao Trg golubova, a turisti ga obožavaju zbog njegove živahne atmosfere. Tamo od lokalnih prodavača možete da kupite kukuruz ili pšenicu za hranjenje ptica, ali i uživate u spontanim kulturnim spektaklima.

Turisti obožavaju ovo mesto u Sarajevu: Kažu da voda s ove česme ima tajanstvenu moć FOTO
Shutterstock/Mazur Travel

Zahvaljujući uličnim sviračima i slikarima amaterima, ovaj deo grada u sekundi se pretvara u improvizovanu galeriju na otvorenom, a najlepše ju je, kažu, doživeti u toplim, letnim mesecima.

Podeli:

loader