Izvor: B92.net

Venecijanski karneval traje do 4. marta, a ove godine je posvećen najvećem ljubavniku svih vremena Đakomu Kazanovi.

U Veneciji je u toku čuveni karneval, a prvog vikenda festivala održana je tradicionalna i šarena vodena povorka tipičnih venecijanskih čamaca.


Venecijanski karneval 2025. traje do 4. marta, sa programom koji uključuje takmičenja za "najlepšu masku", gastronomska iskustva tipična za prestonicu Veneto, pozorišne i muzičke predstave, kao i obilaske sa vodičem po mestima vezanim za istoriju Kazanove.

Najveći ljubavnik svih vremena Đakomo Kazanovae rođen je u prestonici Veneta 2. aprila 1725. godine, Zaljubljenik u svet, proputovao je veći deo Evrope, upoznajući važne ličnosti kao što su kralj Francuske Luj XV, austrijski muzičar Amadeus Mocart.

Avanturista, sveštenik, muzičar, vojnik, špijun, diplomata, slobodni zidar (u mlađim danima postao je slobodni zidar u loži Škotsko pravo) i pisac, najčešće se nalazio u središtu skandala koji su u pravilu vezani uz žene.

Danas svakog pustolova i neodgovornog ljubavnika ljudi često nazivaju Kazanovinim imenom.

Pet činjenica o Venecijanskom karnevalu


Carnevale di Venezia je jedan od najpoznatijih karnevala širom sveta, a mnogima je omiljen zbog maski. Nije iznenađenje što se svaki karneval, bez obzira na poreklo zemlje ili druge karakteristike, tradicionalno vezuje za venecijanske karnevalske maske. Na festivalu su ove maske deo elaboriranih kostima koji izazivaju osećaj pompe, elegancije, pa čak i malo magije. Maska, kao primarni simbol karnevala, ima zanimljivu istoriju povezanu sa starim venecijanskim tradicijama.

Svi putevi vode u Veneciju: Karneval u slavu Kazanove FOTO/VIDEO
EPA-EFE/ANDREA MEROLA
  • 1. Tradicija maskiranja


Ova tradicija datira od 13. veka kada su Mlečani održavali proslave i zabave od 26. decembra do početka posta i nosili su složene maske kako bi prikrili svoj identitet. To su bile jedine situacije kada su se niži i viši slojevi mešali zajedno. Aristokrate i seljaci, prerušeni i skriveni ispod maski, zajedno su ostvarivali svoje fantazije. Upuštali su se u nedozvoljene aktivnosti poput kockanja, tajnih poslova, političkih ubistava, plesa i žurki tokom cele noći.

Poreklo reči Venecijanski karneval seže u srednji vek. Prvi put se pojavljuje u dokumentu dužda Vitalea Falijera iz 1904. godine, gde se njom opisuje javna zabavai.

Karnevalska tradicija ima veoma daleke korene, već je antički "Satur" u rimsko doba identifikovao period godine u kome je bio dozvoljen, gotovo podstican radosni kolektivni obred, kojim je podrivan kruti poredak između društvenih klasa, između polova, religija i uspostavljenih hijerarhija.

Svi putevi vode u Veneciju: Karneval u slavu Kazanove FOTO/VIDEO
Profimedia
  • 2. Značenje karnevala


Reč Carnevale potiče od latinske reči ("Carnem levare" - "eliminisati meso", koja se odnosi na dan posle veselja "Mardi Grasa", u kome je period Velikog posta.

  • 3. Prvi karneval


U Veneciji, prvi dokument koji je karneval zvanično nazvao "državnim praznikom" bila je naredba Senata Serenisime iz 1296. godine, ali od 1271. imamo vesti o radionicama za proizvodnju maski i srodne konstrukcije, ali upravo u osamnaestom veku Venecijanski karneval dostiže svoj najveći sjajn ne samo u Evropi, već širom sveta.

  • 4. Venecijanski karneval je bio zabranjen više od 200 godina!


Posle dugih godina ekscesa i ekstravagancije, padom Serenisime, Karneval je pretrpeo period opadanja. Godine 1797. Venecija je postala deo Kraljevine Lombardija-Venecija, koju je držala Austrija kada je Napoleon potpisao sporazum iz Kampo Formija. Austrijanci su preuzeli kontrolu nad gradom 18. januara 1798. i on je počeo da propada, a privatne zabave su bile dozvoljene samo venecijanskim palatama i Ballo Della Cavalchina u La Feniceu. Poslednji istorijski karneval u Veneciji bio je 1797. godine.

Svi putevi vode u Veneciju: Karneval u slavu Kazanove FOTO/VIDEO
Profimedia
  • 5. Maske i kostimi

Postoji oko 10 različitih vrsta venecijanskih maski. Najtradicionalnija maska je bauta.

Danas je najčešće pozlaćena, ali originalno je bila bela, pokrivala je celo lice i karakteriše je groteskno široki i veliki nos, kao i špicasta linija brade koja se "gura" napred.

Takođe, bauta nema usta, zbog čega brada i jeste takva kakva je, da bi nosilac maske mogao da priča, jede i pije a da masku ne skida. Uz nju najčešće idu još dva komada garderobe: crveni ili crni plašt i trorogi šešir.

Karneval je i dalje popularan u Italiji, iako je infiltracija modernih ikona i uticaja iz inostranstva, kao što su strip junaci iz crtanih filmova, značila da se mnoge istorijske maske prošlosti viđaju sve manje i manje.

Međutim, postoje i one koje su toliko popularne da će tradicija njihovog nošenja sigurno ostati sa nama još mnogo godina. Od severa do juga, svaki region Italije ima svoju reprezentativnu masku. Izvučeni su od glavnih likova u "commedia dell’arte“ od 1500-ih do književnih komedija 1700-ih. Preživeli su kao lutkarski likovi i vraćaju se svake godine tokom karnevala.
 


 

Podeli:

loader