Analitičari koje je konsultovao CNN navode da će ključni faktori biti široko rasprostranjeno nezadovoljstvo Vladom predsednika Gabrijela Borića i zabrinutost zbog rastuće nesigurnosti i stanja ekonomije. U predsedničkoj trci učestvuje osmoro kandidata koji žele da naslede Borića, koji će vlast predati svom nasledniku 11. marta 2026. Na listi su poznata imena iz čileanske politike, poput bivše ministarke rada Evelin Matei i bivših predsedničkih kandidata Eduarda Artesa, Marka Enríkeza-Ominamija i Franka Parisija. Uz njih, na glasačkom listiću su i poslanik Johanes Kajzer, sportski funkcioner Harold Mejn-Nikols, kao i dvoje političara iz krajnjih delova političkog spektra: Žanet Hara, formirana u Komunističkoj partiji i bivša Borićeva ministarka rada i Hose Antonio Kast, osnivač Republikanske partije i Borićev protivkandidat u drugom krugu predsedničkih izbora 2021.Ako nijedan kandidat u nedelju ne osvoji više od polovine glasova, dvojica prvoplasiranih idu u drugi krug 14. decembra, u skladu sa čileanskim zakonodavstvom. Glasači će, pored predsednika, birati i 23 od 50 senatora iz sedam od 16 regiona zemlje, kao i svih 155 članova Predstavničkog doma. Izbori se održavaju u trenutku kada se Borić suočava sa negativnim brojkama. Istraživanje kuće Plaza Publika Kadem objavljeno ovog meseca pokazalo je da je u oktobru 62 odsto građana nezadovoljno radom njegove levičarske vlade, dok ga 33 odsto podržava. Havijer Aeloiza, akademski koordinator u Školi za upravljanje Univerziteta Andres Belo, ocenjuje da je nezadovoljstvo radom Borićeve vlade očigledno i da će imati značajnu težinu u izborima. "Mislim da je signal nedvosmislen, a i sama kandidatkinja vladajuće koalicije bila je kritična i samokritična u pogledu onoga što se verovalo da se može uraditi, onoga što je obećao i onoga što se zaista dogodilo", rekao je Aeloiza za CNN. Borić je mandat započeo obećanjima o jačanju socijalnih prava i borbi protiv klimatske krize. Takođe je pokrenuo proces izrade novog ustava, koji je na kraju propao i kako je sam priznao 2023, izazvao frustraciju, pa čak i zamor u značajnom delu građana. Podaci Nacionalnog statističkog instituta zasnovani na izveštajima Karabinjerosa, ukazuju da broj žrtava krivičnih dela u Čileu neprekidno raste od 2021. godine: 958.054 žrtava u 2021, 1.149.622 u 2022, 1.200.163 u 2023 i 1.330.348 u 2024. godine. Samo od 2023. do 2024, porast je bio 10,8 procenata. Tome se dodaju i slučajevi visokog profila poput otmice i ubistva bivšeg venecuelanskog vojnika Ronalda Ojede, koji je pronađen mrtav u Santjagu početkom 2024. Slučaj je doveo do više od deset hapšenja i izazvao tenzije sa Venecuelom, čiju je vladu Čile povezao sa ovim zločinom, što Karakas negira. Aeloiza smatra da je bezbednost glavno pitanje za birače i da je snažno povezano sa ekonomskim razvojem. I njegova analiza i stav profesorke Luz Araseli Gonzales slažu se da je pitanje bezbednosti centralno, kao i borba protiv organizovanog kriminala i narko-kartela. Ekonomija, takođe, ne stoji stabilno: prema podacima Svetske banke, BDP Čilea je u poslednjih pet godina varirao - pad od 6,1 odsto u pandemijskoj 2020, veliki rast od 11,3 odsto u 2021, zatim 2,2 odsto u 2022, samo 0,5 odsto u 2023 i 2,6 procenata u 2024. Analitičari smatraju da je to nedovoljno da bi se poboljšalo zapošljavanje i životni standard, a podsećaju i na snažne proteste protiv nejednakosti, uključujući "socijalni udar" iz 2019. godine, koji je rezultirao najmanje 31 poginulim i doveo do ustavnog referenduma 2023, koji nije promenio ustav. S obzirom da se sutra za funkciju novog predsednika bori osam kandidata, analitičari smatraju da je mala verovatnoća da će iko pobediti u prvom krugu. Patrisio Navija sa Univerziteta u Njujorku izdvojio je ključne elemente koji ukazuju da postoje mali izgledi za pobedu u prvom krugu, očekivano snažno glasanje desnice (oko 60 odsto ukupno) i uticaj obaveznog glasanja, zbog kojeg će glasati mnogi koji nikada ranije nisu glasali. Aeloiza i Gonzales, takođe, naglašavaju važnost koalicija koje će se formirati nakon prvog kruga. Prema njihovim rečima, zbog velike fragmentacije biće ključno kome će šest kandidata koji ne uđu u drugi krug, dati podršku. Ako desnica pobedi na predsedničkim izborima i osvoji kontrolu u oba doma parlamenta, to bi bilo prvi put od diktature Augusta Pinočea da desnica kontroliše sve. Za ustavne reforme neophodno je da dobije 89 poslanika u donjem domu parlamenta i 29 senatora. 
15.11.2025.
13:48
Veliki izbori u Čileu: Biraju novog predsednika,članove Predstavničkog doma i polovinu Senata
Birači u Čileu izlaze sutra na birališta da bi izabrali novog predsednika, novi saziv Predstavničkog doma i polovinu članova Senata.
Izvor: Tanjug
Podeli:
Vrati se na vest
0 Ostavite komentar