Australija je tokom druge polovine 20. veka proizvodila stotine hiljada automobila godišnje, izvozila ih širom sveta i zapošljavala desetine hiljada radnika u snažnom industrijskom pojasu Melburna, Adelaida i Sidneja.Od sredine 2010-ih, međutim, zemlja je postala jedna od retkih razvijenih ekonomija u kojoj je autoindustrija praktično nestala. Zatvorene su fabrike Forda, Holdena i Toyote, ugašen je jedan od najvažnijih stubova australijske industrijske politike, a država koja je decenijama proizvodila sopstvene modele, od Ford Falcon (na naslovnoj fotografiji) do Holden Commodore, pretvorila se u tržište koje u potpunosti zavisi od uvoza.FordKako je došlo do gašenja industrije koja se u mnogim zapadnim zemljama održala uprkos globalizaciji i da li sličan scenario može da se dogodi i u drugim razvijenim državama?Koreni australijskog pada sežu duboko u strukturu i specifičnosti njene ekonomije. Australija je, za razliku od Nemačke, Japana ili SAD, imala malu domaću potražnju i relativno ograničeno tržište, sa demografijom koja nikada nije bila sposobna da obezbedi masovnu ekonomiju obima.Autoindustrija je u ovoj državi opstajala zahvaljujući zaštitnim carinama i subvencijama koje su branile domaće proizvođače od jeftinijeg uvoza iz Azije.MitsubishiTokom 1970-ih i 1980-ih, ova politika je funkcionisala. Bilo je moguće da se prave modeli prilagođeni lokalnim putevima i preferencijama, a vlada je, kroz protekcionizam, održavala nacionalni tehnološki ponos. Međutim, globalizacija devedesetih godina i sve veći pritisak Svetske trgovinske organizacije postepeno su onemogućili stare metode zaštite domaće industrije.Kada je Australija počela da smanjuje carine na uvoz, domaći modeli postali su preskupi i nekonkurentni u odnosu na vozila iz Japana, Južne Koreje i kasnije Kine.Rast cene radaDrugi ključni faktor bio je rast cene rada. Australija ima jedan od najviših minimalaca na svetu, snažne sindikate i skup radni sat u industriji, koja je postala ekstremno osetljiva na troškove.Dok su se azijski giganti proširivali zahvaljujući jeftinoj radnoj snazi i masovnoj proizvodnji, australijski proizvođači su morali da plate mnogo više za isti radni proces.To samo po sebi ne bi bilo presudno da je Australija imala masivnu produktivnost ili visokotehnološku specijalizaciju, ali to nije bio slučaj. Umesto da razvije svoj premium brend ili globalnu platformu, zemlja se fokusirala na modele koji su bili uspešni pre digitalizacije i elektrifikacije, ali nisu mogli da izdrže pritisak 21. veka.U kompanijama poput Holdena, koji je bio u vlasništvu General Motors-a, nije bilo ozbiljne strateške odluke da Australija postane globalni razvojni centar. Bila je više periferna proizvodna baza, te kao takva i laka prva meta kada se tražilo gde će se smanjiti troškovi.Potrošači menjaju navikeTreći faktor je promena potrošačkih navika. Australijanci su napustili tradicionalne limuzine i sve više kupovali SUV modele uvezenih proizvođača. Industrija koja je decenijama bila orijentisana na domaće, zadnjepogonaše i lokalno konstruisane motore nije uspela da dovoljno brzo pređe na nove trendove.To je dovelo do paradoksa: potražnja za automobilima je rasla, ali potražnja za domaćim automobilima je padala.U takvim uslovima, Holden je 2013. najavio da prestaje da proizvodi automobile u Australiji, Ford je svoje pogone zatvorio ubrzo posle toga, a Toyota je 2017. ugasila poslednju preostalu veliku liniju za sastavljanje vozila. Time je simbolično završena era koja je započela još 1948. godine.Shutterstock/JensonAko postoji jedan zajednički faktor za kolaps australijske autoindustrije, onda je to gubitak strateške vizije. Dok su Nemačka i Japan gradili globalne brendove i investirali u inovacije, Australija je održavala industriju subvencijama, umesto da razvije proizvod sa međunarodnom konkurentnošću. Kada su subvencije povučene, industrija se srušila.To je poslužilo kao brutalna lekcija: ne postoji održiva nacionalna industrija ako zavisi isključivo od državne pomoći, bez jasnog mesta u globalnom lancu vrednosti.Da li takav scenario može da se ponovi u drugim razvijenim državama? Odgovor je "da", ali pod važnim preduslovima. Najugroženije su zemlje koje nemaju jasan tehnološki identitet u autoindustriji, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Italije. Britanija je od nekadašnje industrijske velesile postala zemlja koja jedva održava nekoliko preostalih pogona, a Bregzit je dodatno pogoršao situaciju smanjivanjem investicija i povećavanjem regulatornog rizika.Italija, nekada dom Fiata, danas proizvodi tek mali deo nekadašnje količine, sa velikim oslanjanjem na strane investicije. Francuska je zadržala nešto više proizvodnje, ali uz snažnu državnu podršku i agresivne programe elektrifikacije.S druge strane, neke razvijene zemlje verovatno neće ponoviti australijski pad jer poseduju ključne prednosti koje Australija nije imala.Nemačka ima snažan izvozni identitet, globalne brendove i duboko razrađene i iskusne istraživačko-razvojne kapacitete. Japan ima potpuno integrisane nacionalne lance snabdevanja i kompanije koje ulažu milijarde u novu tehnologiju. SAD su zahvaljujući Tesli i električnoj tranziciji povratile deo izgubljene proizvodnje i zadržale status jedne od vodećih zemalja u sektoru.Shutterstock/GorodenkoffJužna Koreja, Kina i sada Vijetnam pokazuju da industrija može da raste kada država strateški koordinira investicije u baterije, softver, čipove i nove proizvodne platforme.Australijski slučaj, međutim, ostaje upozorenje da nijedna industrija nije sigurna ako ne prati inovacije, dugoročne razvojne politike i nije globalno konkurentna.U doba električnih vozila, baterija, autonomne vožnje i digitalne proizvodnje, čak i bogate zemlje mogu da izgube industriju ako ne isporuče tehnološki napredak. Australija je imala standard života, kapital i tržište, ali nije imala jasnu industrijsku budućnost.To je ključna poruka i za druge razvijene države. Oni koji misle da je prethidni uspeh garancija za budućnost rizikuju da se probude u svetu gde se autoindustrija preselila negde drugde, kao što se desilo Australiji.
10.11.2025.
18:28
Kako i zašto je Australija u potpunosti izgubila svoju auto-industriju?
Australija je nekada bila ponosna industrijska sila - šta se desilo sa automobilima iz ove zemlje?
Izvor: Dimitrije Milić
Podeli:
Vrati se na vest
2 Ostavite komentar