Slepi ruski izvođač Zorin: Srpska pesma je smisao mog života VIDEO
Intervju sa ruskim izvođačem srpskih narodnih pesama Ćirilom Ponomarjovom-Zorinom. Pesme koje izvodi Ćiril čudesno pokazuju očaravajuću lepotu izvornih pesama.
Izvor: srpskaistorija.com
Foto:EPA/MARKO DJOKOVIC
Intervju vodi Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta Srpska istorija
-Poštovani Ćirilo, reci nam nešto o sebi, kako si započeo svoj put u scensku umetnost, pa i na srpskom jeziku?
Zdravo, poštovani urednici sajta Srpska istorija i ljubitelji srpske kulture i istorije. Pričaću malo o sebi. Moje ime je Ćiril Ponomarev-Zorin. Rođen sam 1983. godine u Moskvi. Slep sam od detinjstva. Godine 2002. završio sam specijalnu školu za slepe, a zatim sam upisao studije na Fakultetu ruskog jezika i književnosti regionalnog pedagoškog instituta u Moskvi, ali moja duša nije težila pedagogiji. Težio sam vokalu i radu na radiju.
Osam godina sam bio inženjer zvuka na internet radiju za slepe, a sada radim posao koji volim.
Sada ću vam reći kako sam došao do srpske kulture, jezika i narodne pesme. Daleke 1994. godine, na srednjim talasima starog radio prijemnika, uhvatio sam signale „Radio Beograd, Prvi program” i zaljubio se u emisije radio stanice.
Odmah sam počeo da primam signale emisije «Pesmarica» (od 21č do 22č po Moskovskom vremenu). Ovaj veličanstveni program o narodnoj muzici toliko me je pogodio da u početku nisam mogao da slušam ništa drugo. Snimao sam epizode Pesmarice na audio kasetama, pevao uz narodne pevače i bio veoma srećan!
Tada još nisam mogao u potpunosti da razumem raznolikost žanrova srpske narodne muzike: nizak kvalitet prijema na srednjim talasima sprečavao me je da uživam u magičnim melodijama.
Ali nešto mi je ipak ostalo u sećanju, u 1999. godine Radio Beograd je zatvoren iz poznatih političkih razloga, a od omiljenog radia morao sam da se oprostim na duže vreme – do marta 2011. godine.
U tom periodu sam bio veoma zabrinut, tražio sam susrete sa srpskom narodnom muzikom i nisam je našao. Ruski radio i TV kanali ponekad emituju srpske pesme, ali sam osetio da ova jeftina, ponekad čak i agresivna pop muzika uopšte nije žanr na koji sam navikao od detinjstva.
Vreme je prolazilo. Institucionalna užurbanost svakodnevnog života, predavanja, seminari i vežbe nisu mi dozvolili da se u potpunosti uživim u dalje proučavanje balkanske muzike i lingvistike. Mora se reći da na fakultetu nije bilo posebnih kurseva srpskog, bugarskog i makedonskog jezika.
Samo uvod u gramatiku savremenih slovenskih jezika doneo je sate radosti. Sećam se da sam i tada pokušao pred drugovima da otpevam onih nekoliko srpskih pesama koje sam zapamtio kao dete. I tu opet moramo uzeti u obzir loš kvalitet magnetofonskog snimanja sa srednjih talasa, pa smo sa slavistom sredili sve ono što nisam mogao da čujem.
Želeo sam tada da napravim ansambl od nekoliko ljudi, želeo sam da privučem modernu omladinu nacionalnom stvaralaštvu balkanskih naroda, ali nažalost nije bilo voljnih, a na mom kursu nije bilo ni pevača.
Intervju vodi Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta Srpska istorija
-Poštovani Ćirilo, reci nam nešto o sebi, kako si započeo svoj put u scensku umetnost, pa i na srpskom jeziku?
Zdravo, poštovani urednici sajta Srpska istorija i ljubitelji srpske kulture i istorije. Pričaću malo o sebi. Moje ime je Ćiril Ponomarev-Zorin. Rođen sam 1983. godine u Moskvi. Slep sam od detinjstva. Godine 2002. završio sam specijalnu školu za slepe, a zatim sam upisao studije na Fakultetu ruskog jezika i književnosti regionalnog pedagoškog instituta u Moskvi, ali moja duša nije težila pedagogiji. Težio sam vokalu i radu na radiju.
Osam godina sam bio inženjer zvuka na internet radiju za slepe, a sada radim posao koji volim.
Sada ću vam reći kako sam došao do srpske kulture, jezika i narodne pesme. Daleke 1994. godine, na srednjim talasima starog radio prijemnika, uhvatio sam signale „Radio Beograd, Prvi program” i zaljubio se u emisije radio stanice.
Odmah sam počeo da primam signale emisije «Pesmarica» (od 21č do 22č po Moskovskom vremenu). Ovaj veličanstveni program o narodnoj muzici toliko me je pogodio da u početku nisam mogao da slušam ništa drugo. Snimao sam epizode Pesmarice na audio kasetama, pevao uz narodne pevače i bio veoma srećan!
Tada još nisam mogao u potpunosti da razumem raznolikost žanrova srpske narodne muzike: nizak kvalitet prijema na srednjim talasima sprečavao me je da uživam u magičnim melodijama.
Ali nešto mi je ipak ostalo u sećanju, u 1999. godine Radio Beograd je zatvoren iz poznatih političkih razloga, a od omiljenog radia morao sam da se oprostim na duže vreme – do marta 2011. godine.
U tom periodu sam bio veoma zabrinut, tražio sam susrete sa srpskom narodnom muzikom i nisam je našao. Ruski radio i TV kanali ponekad emituju srpske pesme, ali sam osetio da ova jeftina, ponekad čak i agresivna pop muzika uopšte nije žanr na koji sam navikao od detinjstva.
Vreme je prolazilo. Institucionalna užurbanost svakodnevnog života, predavanja, seminari i vežbe nisu mi dozvolili da se u potpunosti uživim u dalje proučavanje balkanske muzike i lingvistike. Mora se reći da na fakultetu nije bilo posebnih kurseva srpskog, bugarskog i makedonskog jezika.
Samo uvod u gramatiku savremenih slovenskih jezika doneo je sate radosti. Sećam se da sam i tada pokušao pred drugovima da otpevam onih nekoliko srpskih pesama koje sam zapamtio kao dete. I tu opet moramo uzeti u obzir loš kvalitet magnetofonskog snimanja sa srednjih talasa, pa smo sa slavistom sredili sve ono što nisam mogao da čujem.
Želeo sam tada da napravim ansambl od nekoliko ljudi, želeo sam da privučem modernu omladinu nacionalnom stvaralaštvu balkanskih naroda, ali nažalost nije bilo voljnih, a na mom kursu nije bilo ni pevača.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Iranu održana je večeras na zahtev Sjedinjenih Američkih Država, a UN su upozorile da bi mogući vojni udari na Iran dodali "nestabilnost već zapaljivoj situaciji".
Niška banja važi za jednu od najstarijih termalnih banja u Srbiji, njene lekovite izvore koristili su još Rimljani, a danas privlači domaće i strane goste, stare i mlade.
Kiplingov sin Džon poginuo je u prvoj akciji u Francuskoj 1915. Mučen grižom savesti, otac je na sinovljevom nadgrobnom spomeniku ostavio zapis: "Ako neko pita, zašto smo umrli, recite mu – jer su naši očevi lagali“.
Avion ATR 42-500, koji je koristilo Ministarstvo za pomorstvo i ribarstvo Indonezije, srušio se tokom prilaza Međunarodnom aerodromu Sultan Hasanudin u Makasaru. U avionu se nalazilo 11 osoba, osam članova posade i tri putnika.
Avion ATR 42-500, koji je koristilo Ministarstvo za pomorstvo i ribarstvo Indonezije, srušio se tokom prilaza Međunarodnom aerodromu Sultan Hasanudin u Makasaru. U avionu se nalazilo 11 osoba, osam članova posade i tri putnika.
Rat u Ukrajini – 1.424. dan. Rusija i Ukrajina su dogovorile privremeno primirje koje će omogućiti popravku preostalog rezervnog dalekovoda u nuklearki Zaporožje. Međutim, noć petak na subotu, nije prošla mirno.
Neurolog i državni sekretar u Ministarstvu zdravlja dr Mirsad Đerlek kaže za Kurir da do 2012. godine, osim roditelja dece sa retkim bolestima, lekara koji su ih lečili i naučnika, nikog u državi ti mališani nisu zanimali.
Majka jednog od dece američkog milijardera Ilona Maska, infuenserka Ešli Sent Kler tužila je njegovu kompaniju xAI zbog seksualizovanih dipfejkova na društvenoj mreži X, prenosi danas BBC.
Emilija Klark (39), zvezda Igre prestola, otkrila je da je tokom snimanja nove serije "Ponies" povredila rebro – i to dok je snimala eksplicitnu scenu.
Glumac i reditelj Timoti Basfild (68) mogao bi biti osuđen na zatvorsku kaznu do 15 godina ako bude proglašen krivim po optužbama za seksualno zlostavljanje dece, saopštio je Kancelar okružnog tužioca okruga Bernalilo.
Kiplingov sin Džon poginuo je u prvoj akciji u Francuskoj 1915. Mučen grižom savesti, otac je na sinovljevom nadgrobnom spomeniku ostavio zapis: "Ako neko pita, zašto smo umrli, recite mu – jer su naši očevi lagali“.
Serbian President Aleksandar Vučić said today that he is confident Serbia will find a solution and accelerate its path toward the EU, adding that he is not boycotting Members of the European Parliament, but that they have shown great disrespect toward Serbia.
As Donald Trump threatens to use the U.S. military to seize Greenland, European officials and diplomats have begun quietly voicing a previously unspoken thought: what would it look like to strike back at Trump?
In the Arctic mountains of Norway, British Royal Marines are training in extreme conditions for a potential war with Russia, the Brussels-based portal Politico reported today.
The President’s media adviser, Suzana Vasiljević, stated today that talks on the takeover of the Russian stake in NIS have reached the final stage, and she expects negotiators to send the final document to the U.S. OFAC by the end of this week.
Google bi zahvaljujući svom novom AI modelu Gemini 3 mogao da preuzme vodeću ulogu u razvoju veštačke inteligencije, tri godine nakon što je kompanija bila zatečena lansiranjem alata ChatGPT kompanije Open AI.
Nastavljamo sa postprazničnim "paketićem" testova, a ovog puta predstavljamo vrlo zanimljiv primerak - najjeftiniji električni automobil na našem tržištu, Avantier Commuter.
Potpuno električni SUV model Hyundai Ioniq 9 osvojio je titulu za najbolji veliki SUV na dodeli nagrada za Automobil godine po izboru žena (WWCOTY) 2026.
Kao što naslov kaže, narednih dana imaćemo priliku da se družimo sa novim benzinskim modelom Chery Arrizo 8. U nastavku pročitajte kratku najavu, a onda trk u komentare i postavljajte pitanja!
Komentari 3
Pogledaj komentare