Autor: Jovana Kovačević | Izvor: B92
Osim zbog rajske atmosfere, Havaji su specifični po tome što na 3.200 km oko njih nema drugog kopna. „Ne postoji moćniji osećaj usamljenosti na okeanu nego na tim ostrvima“, kaže Vladan Đorđević kome je to bio jedan od motiva da poseti ovaj dalek arhipelag. Evo njegove priče...
Svetski putnik Vladan Đorđević (59) obišao je u svom dosadašnjem životu „pola planete“. Od srednjoškolskih dana, kada je počeo da upoznaje Evropu auto-stopiranjem (kao i većina njegovih vršnjaka), obišao je sve kontinente osim Australije i „zavirio“ u pedesetak zemalja sveta. Od 16. je odlučio da uspostavi tradiciju putovanja najmanje jednom godišnje i dan danas je se pridržava. Sa nama je podelio svoju priču o putovanju na Havaje, koje je 1990. posetio sa sinom Nemanjom.
Zašto baš Havaji?
„Pre svega zato što su daleko, a treba putovati što dalje i što avanturističkije dok si mlad. Drugi razlog je danak čitanju knjiga i gledanju filmova u mladosti jer postoje dve predivne destinacije iz sveta avanture, literature i filma: to su Karibi, zbog gusara, pirata i tzv. Južna mora - Pacifik zbog muzike, plemena, rajske atmosfere, zbog Havaja, zbog Haitija, zbog pobune na brodu Baunti itd. I treće, zbog probe jednog osećaja - zbog činjenice da su Havaji grupacija ostrva oko kojih 3.200 km okolo ne postoji nikakvo drugo kopno. Ne postoji moćniji osećaj usamljenosti u okeanu nego na tim ostrvima. Osećaj da je 3.200 km oko vas samo voda.“
Havaji su jedna od varijanti raja. Možda sa još više prava od nekih drugih ostrva nose taj epitet, jer tamo nema ničeg zlog i to upravo zahvaljujući tim rastojanjima.
Sve što je stiglo na Havaje moglo je da dođe ili vazdušnim putem ili na vodi ili na krilima ptica. Nije postojala teoretska šansa da se na tim ostrvima pojavi, na primer, zmija.
„Po tropskim ostrvima, na kojima se nalaze ozbiljne džungle šetate kao da se šetate po šumadijskoj livadi. Na Havajima je jedna potpuna rajska, blagorodna, pitoma atmosfera,“ kaže za B92 Vladan Đorđević.
O izgledu Havaja možete govoriti samo u najlepšim pridevima. Svako mesto izgleda kao sa razglednice, a sve plaže imaju divan pesak, azurno more i prelepi zalazak sunca.
Havaji su niz od preko sto ostrva, i sva su vulkanskog porekla. Prvo ostrvo je američka baza, narednih sto je potpuno nenaseljeno, a poslednjih osam je ono što mi nazivamo Havajima - ona su naseljena.
Ostrva vulkana
Poslednje ostrvo u nizu, pa samim tim i najlmađe ali i najveće, se zove Havaji. Da bi se ono razlikovalo od grupacije ostrva Havaji i od američke države Havaji (koja je zvanično pripojena Americi 1959. godine) – zovu ga Veliko ostrvo.
„Na njemu su još uvek živi vulkani: Mauna Loe je aktivan, Mauna Kea je ugašen i na njemu postoji jedna od najčuvenijih opservatorija na svetu. Manua Kea je naročito atraktivan jer je to praktično najveća planina na svetu. A pošto se nalazi na ostrvu, prostire se skroz do morskog dna; od morskog dna pa do vrha ima preko 10.000 metara, dok su Himalaji visoki „samo“ 8.800 m.
Na drugim mestima čovek nije u prilici da svakodnevno posmatra neku vulkansku aktivnost, Havaji su poslednje ostrvo sa još uvek aktivnim vulkanima. Mesta oko vulkana su nacionalni parkovi i nisu naseljena ali tuda prolaze prohodni putevi.
„Vozite se kolima i naletite na tablu: ’Pažnja! Erupcija iz te i te godine’, a oko vas vidite skamenjenu lavu. I dotle put ide, dalje nema ništa“, priča Vladan.
„Kada pređete preko te lave (koja je tad, 1990, bila dve godine stara), dolazite do obale, a Nemanja i ja smo to doživeli noću.
Vraćali smo se iz jednog nacionalnog parka i u daljini sam video kako vatra suklja. Onda sam skrenuo kolima sa puta ka tom plamenu. Pošto se nije moglo dalje, nekih kilometar-dva smo išli peške, noseći samo bateriju, preko crne lave koja se još uvek pušila kroz pukotine. Tu onda doživite momenat stvaranja sveta. Jer postoje samo osnovni elementi: vatra, voda - okean koji gruva (jer se to događa na samoj obali Pacifika) - i vazduh.
Lava se sliva niz liticu i izleću veliki komadi magme koji padaju u okean. To je svakodevnica na Havajima. Zemlja se tek hladi, izbacuje i lavu i magmu iz utrobe, ona pada u more, stvara se vodena para, vazduh se kovitla i onda možda počinje i život. Naročito je divan osećaj jer je noć i tada vam ništa drugo ne odvlači pažnju; po danu to bi verovatno izgledalo malo drugačije i ne bi bilo toliko fascinantno.“
Na Havajima postoje i potopljeni vulkani. U jednom od njih može i da se roni, blizu ostrva Maui. Postoje organizovane ture katamaranima, a pod morem je prelepi prizor: korali, ribice svih boja i ostali morski svet.
Ako se zadesite na Havajima krajem jeseni/početkom zime, na putu do potopljenog vulkana mogu da se vide i grbavi kitovi koji dolaze is severnih mora u toplije vode da se razmnožavaju. Onda možete prisustvovati njihovim igrama, skakanjma, druženjima...
Glavno ostrvo Havaja je Oahu i na njemu se nalazi grad Honolulu. On je potpuno amerikanizovan tako da je pun visokih zgrada, sređenih bulevara i velikih gužvi.
„Meni Honolulu nije prijao, tamo sam se zadržao jedan dan i krenuo dalje. Svideo mi se Maui jer je civilizovano ostrvo koje pruža puni komfor, ali nema oblakodera, auto-puteva sa 6 traka, nego samo predivna priroda sa prelepim pejzažima“.
Na Havajuma vlada prava harmonija. Nema ničeg negativnog, narod je prijatan i ima prelepu, opuštajuću muziku. „Svaki narod ima muziku koja proizilazi iz njegovog duha, a njegov duh proizilazi iz vaspitanja, tradicije, geografije... zato je i logično da havajska muzika bude takva kakva jeste. Ona se preliva kao i boje na ostrvima, kao talasi...
Logična posledica toga je i njihov jezik koji ima 5 samoglasnika i samo 7 suglasnika. Samim tim je vrlo blag i melodičan. Kad vidite njihova sela i tu organizaciju na malom prostoru, na samoj obali mora gde imaju i izdvojeni ribnjak, gde su kuće od drveta sa krovovima od sasušene trave i palminog lišća, zaista imate utisak te prožetosti i stopljenosti sa prirodom. Nema neke razlike između biljnog sveta, vode, ljudi... sve se to prožima. A u sve to savršeno su uklopljeni jezik i muzika“, kaže Vladan.
Možete iznajmiti čitave kuće kod lokalnih stanovnika na licu mesta za veoma mali novac.
„Meni su se naročito dopale plaže sa crnim peskom, koje su posledica vulkanskih aktivnosti. Opšte je poznato koliko su Havaji lepo mesto, ali taj crni pesak u kombinacij sa nežnim zelenilom koga ne manjka na ovom mestu, uistinu je za divljenje.“
Havaji zaista predstavljaju doživljaj za sva čula. Na njima je sve prelepo, ljudi su veseli, a glavni dokaz je to što većina turista ostane duže nego što je planirala. Svima je teško da se odvoje od ovog rajskog mesta, jer vam Havaji nude nešto što ni na jednom mestu ne možete iskusiti.
Klima
Cele godine vas očekuje lepo vreme. Period od aprila do novembra je topliji sa temperaturama do 30 stepeni, dok je tokom "zime" oko 25 stepeni. To znači da vam je potrebna lagana odeća i tanka jakna za večernje izlaske.
Kako stići do Havaja?
Honolulu International Airport na ostrvu Oahu je najveći aerodrom na Havajima. Preko dvadeset američkih avio-kompanija i petnaestak internacionalnih ima letove do Havaja. Cena povratne karte od Los Anđelesa (iz kojeg je najlakše doći do glavnog grada Havaja) je oko 250 EUR, od Vankuvera 300 EUR, iz Njujorka i Čikaga oko 450 EUR, dok se iz Londona može leteti već za 700 EUR. Kada stignete do Honolulua, možete otići do bilo kog ostrva bilo nekim lokalnim letom ili brodićem.
Neki od avio-prevoznika kojima iz Beograda možete stići do Los Anđelesa su Lufthansa (Beograd-Minhen-Los Anđeles) za 1212 dolara; Air France (Beograd-Pariz-Atalanta-LA) za 998 dolara; i Swiss AirLines (Beograd-Cirih-LA) za 999 dolara.
Spisak sedamdesetak gradova u kojima možete odsesti.
O cenama hotela u glavnom gradu Honoluluu, možete saznati više ovde.
Ukoliko želite da podelite priču o svom putovanju sa nama pišite na adresu: putovanja@b92.net
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.