Sreda, 17.11.2010.

22:40

Rim, u uzavrelom kazanu prošlosti

Nekadašnja misao i virtuoznost umetnika pretvorili su italijansku prestonicu u blago neprocenjive vrednosti. Na um mi dolaze Dučićeve reči da Rim: „Sve opominje, uzdiže i upoređuje, nadvisuje. Vera i pravo, herojstvo i ponos, ljubav za zemlju i za slavu, sve se to izrazilo po spomenicima ovog najlepšeg grada na zemlji...“ Lutajući pločnicima prošlosti i moji koraci odzvanjaju nekako gloriozno...

Autorka: Ivana Kladarin-Panić
Photo: Aleksandra Bugarinović
Izvor: Jat Revija

Default images

Smiraj dana. Večni grad se lenjo proteže na svojih sedam brežuljaka, iako na ulicama vlada neprestana užurbanost i vreva tako osobena italijanskom temperamentu. Rumeni odsjaji sunca ocrtavaju zvonike, kupole, slavoluke. I jeste i nije san. Prošlost se budi pod svetlom koje lagano nestaje i postaje deo trenutka u kome postojim. Nestvarno šarenilo građevina, kaldrmisane ulice koje neprestano vijugaju, kitnjaste ograde, živopisne fontane, nezaboravni trgovi, crkve o kojima se stolećima ispredaju pripovesti, ostaci stare slave... čine me građaninom sveta, gospodarom prošlosti i izumiteljem budućnosti. Rim, grad s najviše imena: „Caput mundi“ (Prestonica sveta), „La Città Eterna“ (Večni grad), „Limen Apostolorum“ (Apostolski prag), „La città dei sette colli“ (Grad sedam brežuljaka) ili jednostavno „L'Urbe“ (Grad), uliva se u tek nadošloj tmini u svojevrsnu magiju, opčinjava, zavarava, igra se sa mnom. Kroz misli mi proleću Dučićeve reči da nikad Rim nije lepši nego noću i da nigde noć nije lepša nego u Rimu. I ja se apsolutno slažem.

Najpopularnija legenda kaže da su ga osnovali braća Romul i Rem 21. aprila, 753. pre naše ere. Vestalku Reu Silviju na silu je obljubio Mars, bog rata. Ona je rodila blizance koji su bačenu u košari niz reku Tibar. Košara se nasukala blizu pećine u kojoj su živeli vukovi. Decu je pronašla vučica i podojila svojim mlekom. Kad su Romul i Rem odrasli, osnovali su grad na mestu gde je isplivala njihova košara. Zato je bronzani, etrurski spomenik vučice koja hrani blizance Romula i Rema, oduvek simbol grada. Drugu takođe poznatu priču o osnivanju grada ispevao je pesnik Vergilije dvadesetih godina prvog veka, pre naše ere, u „Enejidi“. Ep govori o putovanju trojanskog junaka Eneje, koji je preživevši osvajanje i pustošenje Troje, u svojim lutanjima stigao do Italije gde je odigrao veliku ulogu u osnivanju Rima.

Arheološki nalazi, međutim, potvrđuju da je Rim iznikao iz seoskih naselja na brdu Palatin i na mestu budućeg rimskog Foruma, koji su se sjedinili u sedmom veku pre nove ere. Taj grad se kasnije razvio prvo u prestonicu rimskog kraljevstva, pa republike i na kraju carstva. Kako se rimska dominacija osvajačkim ratovanjima sve više širila, tako je i „Caput mundi“, 133 godine pre n. e. postao prvi milionski grad tada poznatog sveta. Hiljadama godina Rim je bio politički najznačajniji, najbogatiji i najveći grad zapadnog sveta, a to je ostao i nakon propasti 476. godine i podele Carstva, čak i kad je bio nadmašen prestižom istočne prestonice Carigrada. Današnji Rim ima 2,7 miliona stanovanika.
Grad obiluje antičkim ruševinama, baroknim trgovima, renesansnim palatama i bazilikama. Tokom Drugog svetskog rata ostao je gotovo neoštećen pa je centar Rima, do danas, zadržao sjaj istinske renesanse i baroka. Istorijski centar Rima se nalazi na listi Svetske kulturne baštine Uneska.

U gradu, verovali ili ne ima oko 450 crkava. Crkva Svetog Petra, Santa Marija Mađore sa najvišim zvonikom u Rimu i Rimaska katedrala su među njapoznatijim.

Rim je jedini grad u svetu koji u svom okrilju brižljivo čuva jednu državu. Papska država Vatikan, omeđena srednjovekovnim zidinama osim na istoku gde se nalazi Trg sv. Petra, smeštena je nedaleko od središta grada. Trg ispred nje je opkoljen polukružnim kolonadama sa 284 stuba, koje je sačinio Bernini. Središte trga krasi obelisk visok dvanaest metara – iz Egipta ga je doneo car Kaligula. Veliki prostor trga zauzima bazilika svetog Petra, najveća crkva na svetu sa slikarskim i vajarskim radovima od neprocenjive vrednosti. Na samom ulazu mi zastaje dah. Ispred mene iskrsava Mikelanđelova „Pijeta“, najpotresnije umetničko delo ikada stvoreno. Skulpturu vanzemaljske lepote, na kojoj je prikazan Hrist skinut sa raspeća u naručju svoje majke, umetnik je uradio sa svega 25 godina. I kada pomislim, ja veliki zaljubljenik u renesansu, da sam gledajući „Mojsija“ i „Pijetu“ videla najveličanstvenija dela ikada stvorena ulazim u Sikstinsku kapelu: ingeniozne Mikelanđelove freske koja prekrivaju čitav njen svod, gde centralno mesto zauzima čuveni „Strašni sud“, čine me tako malom, neznatnom ali ispunjenom što mogu da doživim taj trenutak iskonske lepote. Mikelanđelo je četiri godina slikao ovu veličanstvenu kompoziciju. Priča se da za to vreme gotovo nije napuštao kapelu, a tavanicu je uz svetlost sveća oslikavao ležeći na skelama. Zahvaljujući tome što je bio odličan matematičar sve je likove naslikao proporcionalno, iako je svod kapele polukružan. Odlazim opčinjena. Znam da sam tek na početku svojih lutanja

Koračam prema davnoj prošlosti. Prema Forumu koji je bio središte političkog, pravnog, privrednog, kulturnog i religioznog života drevnog Rima. Pored mene promiče mnoštvo hramova i bazilika davnog carstva. Nižu se Konstantinov i Titov slavoluk, u svoj lepoti nakadašnje veličine i slave. Uživam gledajući arheološke ostatke. Preda mnom su Domus aurea, Panteon, Trajanov stub i tržnica, rimske katakombe, Cirkus maksimus, Karakaline terme, Cestijeva piramida... Kakva je to veličanstvena carevina bila! Stižem do svoga cilja – Flavijevog amfiteatra, čuvenog Koloseuma, neprolaznog simbola antičkog Rima.

Koloseum je najveći amfiteatar ikad izgrađen u Rimskom carstvu. Njegova konstrukcija se uzdiže na impresivnoj grupi dorskih, jonskih i korintskih stubova. Ovaj amfiteatar primao je pedeset hiljada posetilaca i koristio je za borbe gladijatora i borbe sa životinjama. Gradnja je započela 72. za vreme cara Vespazijana, a dovršena je desetak godina kasnije u vreme vladavine njegovog sina Domicijana. Sedmog jula 2007. godine proglašen je za jedno od sedam čuda savremenog sveta. Krećem dalje. Sati je malo, a koraka nedovoljno.

Renesansa izbija iz svakog kutka grada, no ne treba zaobići ni barokne građevine koje čine poseban začin u uzavrelom kazanu rimske prošlosti. Da bi se osetio poseban ukus baroka, treba prošetati čuvenim Španskim stepenicama, izgubiti deo sebe na očaravajućem trgu Navona i opet ga naći ispred Fontane di Trevi.

Pjaca Navona, Monmartr Italije, vrelo je života sa tri fontane i crkvom uz pregršt cveća i kafeterija. Ovo boemsko mesto, prodajna galerija na otvorenom, sa prozračnim akvarelima i uljima na kojima su oslikani prepoznatljivi gradski motivi, ima posebnu draž. U centralnom delu ovog trga smešten su tri Berninijeve fontane, među kojima se ističe ona na kojoj je ovaj veliki umetnik alegorijski prikazao, po njemu, najznačajnije četiri reke sveta: Dunav, Nil, Gang i Rio dela Platu.

Najlepša i najpoznatija barokna fontana u Rimu nalazi se na Trgu di Trevi. Čuvenu fontanu je uradio Nikolo Salvi po nalogu pape Klementa XII. Priča kaže da će se svako ko popije vode iz nje ili ubaci novčić, vratiti u Rim

Legenda na svakom koraku. Stojim ispred Fontane di Trevi i prisećam se čuvenog Felinijevog filma „Sladak život“. Malo je prohladno, ne uskače mi se u vodu. Izreka kaže da svi putevi vode u ovaj besmrtan i magično živ grad, a ja upravo odlazim iz njega. Čudno je to. Zato preko glave bacam novčić u vodu... za svaki slučaj.

------------------------

Na liniji Beograd–Rim srpski nacionalni avioprevoznik Jat Ervejz leti pet dana u nedelji. Avioni iz Srbije ka glavnom gradu Italije poleću ponedeljkom, sredom, četvrtkom, petkom i nedeljom u 8.20, a povratni letovi predviđeni su istim danima u 10.40.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Strah od odmazde Moskve

Sve je palo u vodu: Neće biti dogovora

Belgija se usprotivila predlogu Evropske komisije za deblokiranje kredita Ukrajini od 210 milijardi evra finansiranog zamrznutom ruskom imovinom i uništila nade EU za dogovor do samita lidera.

16:40

16.12.2025.

2 d

Svet

Zagrmeo je: Mrtva je

Ideja da EU koristi zamrznutu rusku imovinu, koja se uglavnom nalazi u Briselu, kako bi finansirala Ukrajinu mrtva je jer postoji manjina koja je protiv toga, izjavio je danas madjarski premijer Viktor Orban.

10:16

18.12.2025.

13 h

Svet

Mađarska potpisala: "Isporučujemo gas"

Mađarska je danas potpisala ugovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o isporuci 400 miliona kubnih metara tečnog prirodnog gasa (TPG) godišnje, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

17:38

16.12.2025.

2 d

Podeli: