Zadar postaje otok?

Slika: Izgled Ravnica nakon završetka gradnje i prokopavanja kanala. Funkcija novih Ravnica nije samo prolaz za brodove i more, već dobivaju ulogu središta društvenog života grada. Tu bi bio smješten mozaik raznih javnih sadržaja, poput kongresnog centra, kina, muzeja, kazališta, koncertne dvorane... Ovo je i krajnje mjesto do kojeg se dolazi autom. Ispod su garaže

Kako bi izgledalo kada bi stara gradska jezgra u Zadru, poznati Poluotok, postala otok? Pitanje je to koje će neki vjerojatno proglasiti utopijskim, no veliki arhitektonski pothvati odavno nisu više rezervirani za megalopolise, već je i Hrvatska posljednjih godina dobila svoje megagrađevine koje su potpuno izmijenile naš urbani identitet. Središte društvenog života

Upravo zato ideja da centar Zadra postane otok nije nimalo daleka. Za tako velebnu ideju već postoji projekt, a osmislio ga je kreator novog izgleda Zadra, arhitekt Nikola Bašić, čiji su najpoznatiji projekti Morske orgulje i Pozdrav Suncu. S projektom Ravnice Bašić je, predvodeći grupu mladih arhitekata, pobijedio na arhitektonskom natječaju koji je prije dvije godine raspisao Grad Zadar, ali od tada nije bilo nekih posebnih pomaka. Ali, zato su se o projektu raspitivali britanski biznismeni koji su prošli tjedan boravili u Zadru, jer im se od svega ponuđenog upravo taj projekt učinio najintrigantnijim.

Nikola Bašić objašnjava da je projektom predviđeno prokopavanje kanala kroz Fošu i Jazine, odnosno rekonstrukcija povijesnih kanala koji su nekada postojali na tome mjestu. Njihova funkcija ne bi bila samo za prolaz mora i brodova, već bi dobili ulogu središta društvenog života. Naime, gradnja kanala predviđena je tako da bi duž njih bili smješteni barovi i restorani, što bi Zadru dalo dodatni mediteranski štih. Nova metropola Mediterana

U drugom planu bio bi smješten mozaik raznih javnih sadržaja, poput kongresnog centra, kina, muzeji, opera, kazalište, koncertna dvorana i niz ostalih sadržaja kojima bi se značajno obogatila kulturna ponuda grada. Osim toga, to bi bio na neki način novi ulaz u grad s centralnim turističkim info pultom, što je krajnje mjesto do kojeg se dolazi autom. Na tom dijelu predviđena je gradnja podzemnih garaža, koje bi se nalazile ispod novih javnih sadržaja, i u tom bi se slučaju promet prema staroj gradskoj jezgri odvijao pješke preko tri nova mosta. Međutim, postoji i mogućnost ulaska u grad s malim specijaliziranim vozilima na električni pogon.

- Nekoliko je glavnih razloga za izvedbu ovog projekta. Prva karakteristika tog projekta je da se urbana identitetska slika grada vrati u prvobitno stanje. Ravnice su neartikulirani prostor na kojem se godinama nakupljalo niz nekakvih građevina koje su taj prostor učinile nekvalitetnim i nejasnim. Ovime bi taj prostor dobio svoj pravi identitet i svrhu. Sljedeće što je važno jest to da se na taj način rješava sadašnja prometna saturacija u povijesnom središtu. Taj dio grada tako bi postao prometno i komunikacijsko čvorište, koje je važno za razvitak povijesne jezgre, ali i ostalih dijelova grada.

Usput bi se reducirao promet na samom Poluotoku, koji bi postao pješačko carstvo i samim time ugodniji za boravak i život. I treće - ovo je doista posljednja prilika da grad zadrži prostor oslobođen od vojarni na Ravnicama za svoje javne programe koji su bitni za kvalitet života, ali i važni za turistički i kulturni procvat. Važno je da se ti prostori obrane za javne sadržaje, a ne da se potroše za komercijalnu gradnju u hiperprivatizacijskoj euforiji kojoj danas svjedočimo. Za grad koji ima ambicije postati nova metropola Mediterana, ovo zadnje je uistinu ključno - kaže o svom projektu Nikola Bašić. Tri nova mosta

Kada bismo ukratko opisali kako bi taj dio Zadra izgledao, to bi izgledalo otprilike ovako: Poluotok, odnosno otok bio bi s ostatkom grada povezan s tri nova mosta, koja bi se mogla otvarati kako bi se omogućio promet brodovima. Glavni dio, svojevrsni plato na Ravnicama, bio bi bogat kulturnim i društvenim sadržajima, a šire područje dobilo bi šetnice, hotele, moderne ulice, nove bazene pored već postojećeg bazena na Kolovarama, panoramske terase, plaže i brojne druge novosti, dok bi sadašnja bolnica postala medicinski centar u kojem bi se na jednome mjestu nalazile sve bolničke strukture koje su trenutačno razbacane po gradu.

Ako i zvuči ambiciozno, projekt je izvediv jer većina sadašnjeg sadržaja na Ravnicama nema konkretnu funkciju. Uostalom, neki objekti, poput zgrade Elektre, samo bi se premjestili na drugu lokaciju, dok bi se na njezinu mjestu, koje se nalazi tik uz more, sagradio hotelski rezidencijalni smještaj. To bi bio pun pogodak za centar grada, koji trenutačno nema primjeren hotel u samom gradu. Dodatni plus za taj projekt je i činjenica da gradska prometna struktura naprosto vapi za boljim rješenjem, a ovaj ga projekt definitivno nudi.

Bašić je već s projektima Morskih orgulja, Pozdrava Suncu, City galerije, stambenim kompleksom TIZ promijenio modernizirao vizuru grada, zahvaljujući kojem su neki dijelovi Zadra vraćeni u život. Preko njih Zadar je u europskim relacijama prepoznat kao dinamičan i moderan grad. S projektom Ravnice Zadar bi mogao postati hrvatska Venecija, a ako ćemo se referirati na suvremeno oblikovan grad - jadranska Barcelona. No Bašić je skromniji, pa je taj projekt čija bi realizacija mogla biti svjetski arhitektonski fenomen komentirao pjesnički: - Grad bi tako postao kameni brod, potpuno okružen morem. Ili, kako bi baš pravi pjesnik rekao: kameni moj brod.