Medjunarodna krizna grupa u četvrtak je u Briselu zatražila da medjunarodna zajednica uslovi svu finansijsku pomoć i zaustavi ulazak Srbije u Partnerstvo za mir, ako vlasti u Beogradu u roku od godinu dana ne sprovedu "Srbiji nužne reforme" i državni aparat ne preurede i "očiste" od ostataka režima Slobodana Miloševića. MKG, u izveštaju "Srpske reforme ponovo u zastoju", tvrdi da se "revnost u sprovodjenju reformi, koju je srpska vlada ispoljila posle ubistva premijera Zorana Djindjića, 12.marta 2003. godine, sada izgubila".
"Mnogi važni i povoljni koraci su učinjeni sve dok je šok od tog političkog ubistva bio svež", dodaje se u "Sažetku i preporukama" izveštaja od ukupno 45 strana.
MKG smatra da treba "raspustiti Bezbednosno-informativnu agenciju i zameniti je novom službom, podvrgnutom nadzoru parlamenta", kao i da je nužno obezbediti "značajan napredak u stavljanju vojske pod civilnu kontrolu". Najzad, da se "sa vodećih položaja u armiji, policiji i BIA, uklone pojedinci koji su tešnje povezani sa ratnim zločinima i kršenjem ljudskih prava iz Miloševićevog doba". Ako srpske vlasti to ne bi učinile u roku od godinu dana, medjunarodna zajednica bi, kako smatra MKG, trebalo da obustavi svu finansijsku pomoć Srbiji.
U izveštaju se od srpske vlade vlade zahteva da, kako se to navodi, "u punoj meri i javno obelodani ulogu koju su BIA i KOS imali u omogućavanju Djindjićevog ubistva".
Medjunarodna krizna grupa traži i uklanjananje s položaja u vojsci i policiji Vladimira Lazarevića, Momira Stojanovića, Sretena Lukića i Gorana Radosavljevića, uz tvrdnju da su to "pojedinci tešnje povezani s ratnim zločinima i kršenjem ljudskih prava iz vremena Miloševića". Jedan od zahteva se odnosi i na hapšenje i predaju Haškog sudu "svih optuženih za koje se veruje da su na srpskoj teritoriji - uključujući Ratka Mladića".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 8
Pogledaj komentare