Posmatrajući posao moderatora u 2015. može se reći da ga je obeležla navala botova koji su postali konstanta. ’Ratovanje’ i propagiranje određene političke stranke ili strane u sukobima je postalo toliko očigledno u prethodnoj godini da je osnovna na ideja ’botovanja’ potpuno obesmišljena.
Foto: Thinkstock
Ali o tome kasnije u tekstu. Kao i o tome zbog čega ovaj članak nije potpisan.
Broj komentara se svakodnevno povećava. ’Svako’ danas ima mogućnost komentarisanja. Tehnologija je napredovala. Kompjuteri, ’pametni telefoni’, tableti... sve su to uređaji preko kojih se mogu čitati vesti i ostavljati komentari.
Jedna od osnovnih karakteristika većine komentatora je da same vesti ne čitaju ili se zadržavaju na prvom pasusu. To se može oceniti po njihovim reakcijama. Reakcija je uglavnom samo na naslov. Bez obzira šta u tekstu piše.
Gledajući najčitanije vesti objav ljene na sajtu B92 Info i B92 Biz može se primetiti da je ’šampion’ u čitanosti napad na predsednika vlade Srbije na komemoraciji u Potočarima pored Srbrenice. Komentari su ’eksplodirali’ u ovom slučaju. Zanimljivo je da je taj napad u komentarima ’preoteo’ pažnju pa je tako sama namera premijera i motiv njegovog odlaska u Srebrenicu potpuno sklonjen u stranu. Internet ’Balkanski ratovi’ su se rasplamsali svom silinom. Zastupnici ’srpske’ i ’bošnjačke’ stvari napadali su jedni druge i zvaničnike i jedne i druge strane. Potezanje prošlosti, youtube snimaka, citata iz rodoljubive poezije, intenet ’istina’ o stradanjima jednog i drugog naroda su zapljusnule komentare.
Balkanski ratovi
Ova, najčitanija, vest je najbolji pokazatelj ’balkanskih internet ratova’. Čitajući komentare na balkanske teme moderatori svedoče o neverovatnoj ’mržnji’ među komentatorima koji svoja mišljenja smatraju kao potpune reprezente svojih naroda. Relativizacija sopstvenih zločina i preuveličavanje tuđih je jedan deo priče. Drugi je citiranje ’internet znanja’ sumnjive verodostojnosti uz malo poezije (jedna od najčešćih je pesma Jovana Dučića o Hrvatima). Komentatorski srpsko-hrvatski rat se naročito rasplamsao u jeku izbegličke krize i ’jakih reči’ koje su razmenjivali zvaničnici Srbije i Hrvatske.
Među najaktivnijim ’internet ratnicima’ su kosovski Albanci koji i pored jezičke barijere redovno i masovno ostavljaju komentare, ne samo na vesti koje se odnose na Kosovo. Osim veoma česte nerazumljivosti i citiranja ’mitoloških internet istina’ (ne razlikuju se od drugih Balkanaca) komentatori sa Kosova veoma često koriste neke od najužasnijih psovki. Psovke , istina, nisu karakteristične samo za kosovske komentatore , to je ’Balkanski specijalitet’.
’Svet u ratu’
Komentatorski rat između onih koji ’navijaju’ za Rusiju i onih koji ’navijaju’ za EU/SAD traje od početka sukoba u Ukrajini i nastavlja se na svim vestima koje se odnose na bilo koju vest o nekoj od ’strana’. Komentari se uglavnom kao rasprava dece u obdalištu o tome čiji je tata jači, a informacije i ’informacije’ koje se koriste su uglavnom sastavljene od podataka koji se mogu naći na internetu i koje ne moraju biti, ili čak sigurno nisu, tačne. Tako se mogu čitati citati satiričnog i izmišljenog teksta o napadu ruskih aviona na američku krstaricu i sa druge strane legende o ’kooperativi Ozero’ iz Lenjingrada. Argumenti i rasprava uglavnom podseća na raspravu prosovjetskih i proameričkih seljana u filmu ’Tri karte za Holivud’.
Sa druge strane rat u Siriji , i celom Bliskom Istoku, kao i odnosi svetskih sila prema njemu pokazuje da se rusko-američki ’sukob’ lako prenosi i na tlo Evropske Unije.
U komentarima se razlika i ’sukob’ Rusije i EU. Podela liči na ’komentatorski rat’ Rusije i SAD, ali vremenom se , kako se javljaju glasovi u samoj EU , koji naginju drugačijim odnosima ’jaz’ za i protiv ublažuje, i navijanje za otklon od SAD i Rusije se povećava.
I za ’Balkanske ratove’ i za ’Svet u ratu’ je karakteristična jedan jedinstveni stav komentatora, a to je da kolege koje pišu vesti, po skromnom mišljenju, rade dobar posao i drže se profesionalno. Činjenica je da kada vest ’ide u korist’ jednoj ili drugoj strani ili se citira zvaničnik neke od strana ’u sukobi’ automatski stižu salve uvreda na račun novinara koji su tekst pisali pa tako su u jednoj vesti ’prorusi’ , ’srpski nacionalisti’ a u drugoj ’evrounijati’ ili ’hrvatski/bošnjački/albanski plaćenici’. Kao moderatoru čini se da držnje ’srednjeg puta’ ne odgovara ostrašćenima, kojih je na žalost najviše.
Drušvene teme
Društvene teme i Hronika privlače najviše komentara čitalaca koji su ’neopredeljeni’ i koji ne podržavaju otvoreno jednu ili drugu političku stranu u Srbiji i one su , uglavnom, pošteđene političkih nadgornjavanja manje ili više organizovanih grupa komentatora. Iako za neke od tragičnih događaja lako se mogu čitati komentari optužbi i mržnje na račun aktuelne vlasti ili opozicije. Stiče se utisak da je manje pravih komentara događaja a više potrebe da se neko optuži i ’visi’ zbog problema.
Izbeglice
Izbeglička kriza koja traje već godinama a eskalirala je ovog leta donela je veliki broj komentara ali je donela i potpuno ogoljavanje mržnje među komentatorima . Od malobrojnih koji se zalažu za veću pomoć izbeglima koji su do onih koji bi sa njima da se obračunavaju na jedan ili drugi, nasilan način.
Posle terorističkih napada u Parizu (koji su izazvali veliki broj komentara) komentari o izbeglima su se prebacili na takve vesti. Islamofobija i pozivanje na nasilne reakcije je sada u komentarima prisutna na svaku vest o terorizmu ili izbegličkoj krizi. Naravno takvi komentari su veoma česti i na vesti o odnosima Rzusije, SAD i EU.
Botovi
Iako su prisutni u komentarima već nekoliko godina ’botovi’ na neki način obeležili ovu godinu. Nema unutrašnjepolitičke vesti ili vesti koja se odnosi na aktivnosti političara u Srbiji koja nije, bukvalno, zatrpana botovskim komentarima.
Ko su zaista botovi? To su komentatori vesti na sajtovima koji zastupaju, brane ili napadaju ideje ili pojedine ličnosti. Nije tajna da pojedine marketignške agencije imaju svoje botove, tačnije ljude koji po nalogu agencije reklamiraju pojedine proizvode i kompanije. Oni se javljaju samo povremeno i najaktivniji su u krizama.
Politički botovi su sasvim druga priča. Prisutni su na svim vestima gde se pojavljuju, citiraju ili kritikuju predstavnici ’njihovih’ političkih stranaka ili predstavnici njihovih oponenata. Činjenica je da bi komentari na internetu (kao nekada komentari u novinama) trebalo da predstavljaju ’stav javnosti’ o nekim pitanjima i da su političke stranke to rešile da upotrebe kako bi prikazale svoje stavove kao stavove građana.
Velikim brojem komentara na pojedinim vestima kreatori ’internet timova’ stranaka smatraju da čine ’dobar posao’ svojoj stranci. Posebno zbog toga što su komentari na vesti veoma čitani. Moderatori sajtova sa vestima godinama primećuju porast komentara na vestima koje govore o političarima na vlasti i u opoziciji. Ove godine, 2015, na botove su sve očiglednije počeli da reaguju i čitaoci sajtova. Među komentarima na pojedine vesti lako su uočljivi oni koji govore o botovima i njihovom načinu funkcionisanja, naredbama i članovima bot timova kao i njihovim šefovima.
Stranački botovi su, inače, lako prepoznatljivi. Radi se o ponavljanju istih rečenica, često sa istim slovnim i gramatičkim greškama i , ne tako retko, potpisima koji se nasumično postavljaju pa je nekada tekst u ženskom rodu a potpis muško ime i obrnuto.
Ubedljivo najviše bot komentara ima vladajuća Srpska napredna stranka. Iako botove imaju i druge stranke, primetno je da ih je sve manje i da veoma često odustaju od ’borbe’ sa botovima SNS.
Razloge možemo tražiti u procenama da li se isplati. Sve manje se veruje da je ’mišljenje javnosti ’ na vesti o politici i ekonomiji pravi prikaz stanja i sa komentatorima , naročito, botovima, se zbijaju šale. Pa ’kreatori mišljenja’ na internetu traže druge načine da dopru do čitalaca.
Političke bot komentare često karakteriše i mržnja i optužbe na račun političkih oponenata koje su u domenu tužilaštva a nikako komentatora ili moderatora sajta.
Mržnja
Mržnja je i jedna od najprisutnijih emocija među komentatorima . Komentatori uglavnom mrze skoro sve. I političare različite i religije i iste i strane i domaće. Nema teme na koju neće stići komentar mržnje.Ta mržnja je često, nekoliko puta dnevno najmanje upućena i novinarima i moderatorima B92.net . U svim sektorima.
Od užasnog psovanja do pretnji. Pretnje idu od najava da će se ’patriotske snage ’ kada dođu na vlast obračunati sa B92 do direktnih pretnji nasiljem moderatorima.
Moderatori su za sada sakriveni svojom anonimnošću i profesionalnim radom. To je i razlog zbog kog neki od njih nisu želeli da se pojave na suđenju povodom pretnji na račun B92. Jednostavno pojavljivanje na sudu značilo bi gubitak anonimnosti i izlaganje moderatora i njihovih porodica potencijalnim nasilnicima.
Zbog toga ni ovaj tekst neće biti potpisan imenom. Zbog mržnje koje ima i koju smo prinuđeni svakodnevno da čitamo. To je naš posao i verujem da niko ne bi želeo da mu postane i kompletan život.
Autor: Moderator B92
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Španska radio stanica Cadena SER prenela je izjavu putnika iz jednog od dva voza koji su se sudarili danas u Španiji, po imenu Hesus, koji je rekao da je video mladića sa amputiranom rukom.
Vatrogasci iz Mladenovca i Sopota ugasili su požar u magacinu sa nekoliko tona lešnika u Velikoj Krsni. Na svega nekoliko metara nalazilo se skladište sa četiri tone naftnih derivata. Povređenih nema.
Posle dva uzastopna kola u kojima su transferi doneli više problema nego koristi, naredna odluka mora da bude mirnija. "Hladna rotacija" sada zaostaje 217 bodova za vodećim timom, ali sezona je još duga.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su osam osoba osumnjičenih da su učestvovale u međusobnoj tuči na fudbalskoj utakmici koja je juče odigrana na stadionu "Čair" u Nišu.
Pred takmičarima je zahtevan timski izazov: moraju da naprave kulu od makaronsa visoku najmanje 30 centimetara, sa najmanje deset spratova i u tri boje.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je da se ne kaje što je na početku drugog mandata američkog predsednika Donalda Trampa bila bliska sa njim, ističući da je time branila nacionalne interese Italije.
Rat u Ukrajini – 1.678. dan. Ruske snage izvele napade dronovima na Harkov, pri čemu je pogođena obrazovna ustanova. Zelenski veruje da će trilateralni pregovori Ukrajine, Rusije i SAD biti održani 10. novembra u Abu Dabiju. Moskva neće evropske pregovarače.
Najmanje dve osobe su poginule, a jedna je povređena kada se urušila stena poznata kao "vilinski dimnjak" u mestu Goreme, u Kapadokiji u centralnom delu turske provincije Nevšehir, javljaju danas turski mediji.
U Narodnoj skupštini Jermenije jutros je izbila masovna tuča između predstavnika vladajuće stranke Građanski ugovor i opozicione stranke Snažna Jermenija, nakon čega je sednica prekinuta, a na lice mesta stigla je i kola hitne pomoći.
Pred takmičarima je zahtevan timski izazov: moraju da naprave kulu od makaronsa visoku najmanje 30 centimetara, sa najmanje deset spratova i u tri boje.
Grip je u Srbiju stigao nešto ranije nego inače i stručnjaci zbog toga upozoravaju da se vodi računa o prevenciji, da se ljudi iz rizičnih grupa vakcinišu, kao i da se ne ide u kolektiv sa simptomima bolesti.
Na teritoriji Beograda, od 19. do 25. oktobra, od akutnih respiratornih infekcija obolelo je 10.286 osoba, a od oboljenja sličnih gripu njih 511, objavio je Zavod za javno zdravlje na osnovu izveštaja zdravstvenih ustanova.
Na 69. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu danas je otvoren Školski dan tradicionalno posvećen učenicima i obrazovno-vaspitnim ustanovama, saopštilo je Ministarstvo prosvete.
Serija "Grimm" završena je nakon šest sezona, pri čemu je poslednja imala 13 epizoda, znatno manje od prethodnih pet sezona, koje su imale po 22 epizode.
Američka glumica Dženifer Lorens ponovo će tumačiti Ketnis Everdin u novom filmu iz franšize "Igre gladi", pod nazivom "The Hunger Games: Sunrise on the Reaping".
Iako su poslednjih godina striming servisi popularizovali političke drame sa kraćim sezonama, neke starije serije i dalje se izdvajaju drugačijim pristupom.
Google-ov veb-pregledač Chrome dobija ažuriranje koje će unaprediti njegove mogućnosti automatskog popunjavanja (Autofill) pomoću veštačke inteligencije.
Nvidia razmatra mogućnost uvođenja godišnje naknade od 2.000 dolara po grafičkom procesoru (GPU) za softver koji se koristi za pokretanje AI agenata na njenim čipovima.
Čak 76% evropskih kupaca polovnih automobila ne zna kome da prijavi vraćenu kilometražu, dok 87,3% ne veruje da može da povrati izgubljeni novac. U Srbiji je kod 3,98% proverenih vozila otkrivena manipulacija kilometražom.
Dizajnerski studio GFG Style predstavio je unikatni Maserati GranTurismo sa ručno oblikovanom karoserijom, velikim staklenim površinama i vratima koja se otvaraju nagore. Automobil je izrađen za meksičkog kolekcionara.
Policija na Univerzitetu Florida Polytechnic u gradu Lejklend dobila je neobično pojačanje: električnu letelicu Jetson One koja izgleda kao veliki kvadrokopter, a može da prevozi jednu osobu.
Albanija podstiče kupovinu električnih automobila poreskim olakšicama, uključujući oslobađanje od 20 odsto PDV-a za određene nove modele. Rezultat je nagli rast registracija, uz dominaciju kineskih proizvođača.
Komentari 190
Pogledaj komentare