Na Trgu svetog Petra sedelo je 15 kraljeva, kraljica, prinčeva ili velikih vojvoda, 44 predsednika, 25 premijera i oko 120 drugih političkih i verskih zvaničnika.
Među više od 200 delegacija zvaničnika iz celog sveta bili su i predstavnici Srbije i Crne Gore, odnosno predsednik SCG Svetozar Marović, šef diplomatije Vuk Drašković, predsednici Srbije i Crne Gore Boris Tadić i Filip Vujanović i ambasador Branko Lukovac.
Dok je hiljade ljudi aplaudiralo, a jedno zvono zvonilo, kovčeg sa telom pokojnog pape unet je u crkvu svetog Petra, gde je u prisustvu kardinala, verskih velikodostojnika i svetskih lidera položeno u kriptu. Prethodno je u prisustvu samo najviših sveštenika Vatikana kovčeg sa telom pape stavljen u drugi kovčeg od cinka i oba su potom stavljena u kovčeg od hrastovog drveta na kojem piše ime pape pored njegovog grba i krsta.
Tročasovnu ceremoniju služio je kardinal Jozef Racinger, jedan od kandidata za novog papu, uz sasluženje kardinala i patrijarha istočnih crkava. U propovedi, često prekidanoj aplauzima, Racinger je rekao da će papa Jovan Pavle Drugi ostati zapamćen po svojoj vitalnosti, intelektu i ljubavi prema sportu i mladima.
"Sledi me – kaže uskrsli Gospod Petru. Ta kratka rečenica najvažnija je i ključna prema kojoj možemo razumeti život našeg dragog i voljenog pape. Danas sahranjujemo njegovo telo kao seme besmrtnosti – naša srca su istovremeno puna i tuge i radosti i duboke zahvalnosti", rekao je Raciger.
Jednostavni drveni kovčeg sa krstom i slovom "M", za Mariju, postavljen je na tlo ispred oltara. Na kovčeg su stavljena jevanđelja.
Misa je počela pevanjem i čitanjem molitve za papu i čitanjem jevanđelja. Kovčegu su potom prvo prišli kardinali, a posle njih i biskupi, a kasnije i sveštenici pravoslavnih crkava su se pomolili ispred kovčera pape Jovana Pavla II.
Sahrani prisustvovale brojne delegacije
Sahrani poglavara Rimokatoličke crkve prisustvovalo je oko 200 državnika, među njima i kraljeve i kraljice kao i više od 14 lidera drugih verskih zajednica. Na istom mestu u jednom trenutku našli su se i ogorčeni neprijatelji.
Publicista Ejub Štitkovac kaže da prisustvo toliko državnika na sahrani govori o tome koliko je papa bio svetska ličnost: "Apsolutno će Jovan Pavle II ostati u istoriji kao papa koji je uspevao konkretno da utiče na neka međunarodna zbivanja, a bogami i da se neke od kriza bar kanališu, ako ne i reše", kaže on.
Tokom svog pontifikata, Jovan Pavle II je dosta koristio i medije kako bi se približio vernicima i u predstavio crkvu u novom svetlu. "Papa je uspeo da maksimalno iskoristi medije i da se svetu predstavi u jednom novom svetlu poglavara rimokatoličke crkve koji voli fudbal, voli da se skija, koji voli život i brza kola. Sve ga je to približilo savremenom čoveku", kaže Štitkovac.
Srbiju i Crnu Goru su u Vatikanu predstavljali predsednici Svetozar Marović, Boris Tadić, Filip Vujanović, šef diplomatije Vuk Drašković, a u ime Srpske pravoslavne crkve, sahrani pape prisustvovali su mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan i episkop šabačko-valjevski Lavrentije. Govoreći o odnosu Vatikana i SPC-a, pomoćnok beogradskog nadbiskupa Anton Rojc je gostujući na TV B92 rekao da je vladika Bački Irinej obećao da će zvoniti zvona na svim crkvama u njegovoj eparhiji tokom sahrane pape.
"Svi znamo da je pokojni papa imao veliku želju da dođe u Srbiju. Nije istina da SPC nije prihvatila to, već je tu posetu odložila. Nije bilo pravo vreme. I meni se čini da nije došlo vreme, jer SPC mora u sebi doživeti jednu saglasnost, koju možda u ovom trenutku još nema. Papa nikad neće doći nigde gde nema potpune saglasnosti većinske crkve", rekao je Rojc.
Pored miliona ljudi koji su došli u Rim kako bi pratili sahranu, od pape se oprostila i njegova rodna Poljska. Milioni Poljaka izašli su na ulice i trgove i preko video bimova pratili sahranu. U Varšavi građani su bili u centru, na Trgu Pilsudskog, gde će grad postaviti papi spomenik, a početak sahrane uz crkvena zvona i sirene označila su 26 plotuna, po jedan za svaku godinu papinog pontifikata.
"Gardijan": Crkva je okrutna sila
"Gardijan" objavljuje komentar koji odudara od prigodnih tekstova u britanskoj štampi o smrti pape Jovana Pavla II.
Taj list, kako prenosi BBC, opisuje Rimokatoličku crkvu kao modernu i moćnu silu okrutnosti i hipokrizije, a komentatorka lista Poli Tojnbi piše da se pokojni papa protivio ratu u Iraku, ali da nikada pastvi u SAD nije naložio da tim povodom nešto preduzme.
Osvrćući se na milionske žrtve side u Africi i zabranu upotrebe kondoma, koju ta crkva propagira, komentatorka piše da je neodgovornost Rimokatoličke crkve nepojmljiva. Poli Tojnbi podseća i na vatikanski edikt iz šezdesetih godina XX veka, kojim se ekskomunikacijom preti svakom svešteniku koji naruši tajnost optužbi za seksualno zlostavljanje dece koje sprovodi sveštenstvo, posebno u SAD. "Na sahrani pape, okupljene mule, rabini i sveštenici biće ujedinjeni protiv modernizma i liberalnih stavova o homoseksualnosti, abortusu, kontracepciji i rukopoloženju žena", zaključuje se u komentaru "Gardijana", prenosi Fonet.
Otkaz zbog vesti o smrti pape
Mađarska državna televizija otpustila je urednika Informativnog programa zbog vesti o smrti pape Jovana Pavla II.
Direktor MTV-a Rudi Zoltan otpustio je urednika Niku Đorđija jer je vest o smrti pape objavljena s 27 minuta zakašnjenja, javlja slovenačka novinska agencija STA. Drugi program MTV-a i ostale televizije vest su objavile odmah, a kašnjenje I kanala državne TV kritikovale su sve mađarske političke stranke, za B92 javlja Jelica Greganović.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U većem delu Srbije će danas pre podne biti pretežno sunčano, toplo, suvo i vetrovito, uz olujnu košavu u Beogradu, na jugu Banata, u Pomoravlju i donjem Podunavlju, a već u poslepodnevnim satima biće kratkotrajne kiše ili pljuskova.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u BiH održana je danas u Njujorku, a sazvana je zbog kršenja osnovnih pravila Dejtonskog sporazuma rezolucijom o Srebrenici.
Ministarstvo odbrane Velike Britanije primorano je da nađe način da ponovo pokrene britanske sisteme protivvazdušne odbrane, koji su ugašeni kada je opasnost od hladnog rata smanjena nakon pada Sovjetskog Saveza.
Pentagon je u internoj istrazi priznao da su Sjedinjene Američke Države greškom ubile jednog civila u Siriji u napadu dronom 2023. godine, preneli su danas američki mediji.
Istraga BBC-ja utvrdila je okolnosti pod kojim su dvojica dečaka upucana u Dženinu na Zapadnoj obali, ponukavši eksperta za ljudska prava UN-a da izjavi kako izgleda da je jedna od smrti bila ratni zločin.
Komentari 45
Pogledaj komentare