U dvadesetak saveznih država SAD elektronsko glasanje na izborima sprovodiće se u glasačkim kutijama na kojima su velikim delom radili srpski stručnjaci.
Izvor: B92
Foto: GettyImages
Oni rade za kompaniju Dominion voting iz Kanade koja se bavi automatizacijom i digitalizacijom izbornih procesa u svetu. Osnovana je 2003. godine, a osim u Torontu gde se nalazi centrala, ima kancelarije u Kaliforniji, Koloradu, Teksasu, Njujorku i - Beogradu.
A kako rade njihove kutije i kako se sprovodi glasanje?
Birač na izbornom mestu ne dobije listić od ljudi koji tamo rade, već na kutiji klikne za koga glasa i kutija mu odštampa personalizovani listić. Svaka osoba na svom listiću dobije svoj QR kod.
Digitalni glas čuva se na tri bekapa u vidu CF kartica koje su enkriptovane. Tek se onda zaokružuje ime kandidata na papiru i listić ide u kutiju.
Način brojanja glasova zavisi od države do države. Negde se gleda samo "digitalni" glas, negde samo papir, a negde i jedno i drugo. Ipak, papirni trag mora da postoji.
Na taj način nisu moguće manipulacije na samom biračkom mestu, jer glas na papiru i onaj digitalni moraju da se podudaraju. Takođe, nema unošenja izbornog listića na biračko mesto i mogućnosti "bugarskog voza".
Osim toga, dok se ubacuje listić u kutiju neko mora da stoji pored i gleda da li je sve po propisima.
Generalni direktor kompanije Dominion voting Goran Obradović izjavio je ranije za portal PC pres da uređaji koje moraju da osmisle ponekad zahtevaju mnogo analiza i truda.
"Pored toga što moramo da ispunimo specifične zahteve koje je podnela neka grupa građana, striktno moramo da pazimo i na to da se novi metod i uređaj za glasanje uklopi u sve norme i integriše u naš sistem", rekao je tada Obradović.
Kompanija Dominion voting u prvih nekoliko godina uglavnom se orijentisala na kanadsko tržište sistema za automatizaciju glasanja, a 2007. krenula je i u pohod na najveće tržište - SAD.
Beogradska kancelarija postoji od 2005. godine i u njoj radi oko 50 ljudi, mahom inženjera. Ovaj tim je uglavnom zadužen za razvoj novih proizvoda, ali i pružanje usluga.
Kako i šta
Foto: GettyImages
Inače, Amerikanci će, kada stignu na izborno mesto, u zavisnosti od savezne države, moći da glasaju na nekoliko načina - od od tačskrinova do olovke i papira.
Prvo, tu je skeniranje listića. Glasač popuni kružić za koga će da glasa, a izborni listić se posle toga skenira optičkom opremom ili digitalnim skeniranjem. Kako se navodi, to je najčešći način glasanja u SAD i najduže je u opticaju.
Drugo, tu su elektronski sistemi koji izgledaju kao „prosečan bankomat“. Na njima se glasa pritiskom na dugme ili tačskrin. Glasovi se broje automatski čime se dosta ubrzava proces osim ukoliko ne dođe do tehničkih poteškoća. U prevodu, ako se mašina pokvari... Navodi se i problem mogućnost da neki haker odluči da čeprka po njima.
Ipak, CBS piše da su elektronski sistemi pogodni za oblasti u kojima glasači govore više jezika, a mogu biti korisni i u slučaju glasanja invalida.
Na mestu broj tri su kombinacija elektronskih spava i glasačkih listića. Osoba tu izabere za koga će glasati preko tačskrina, a mašina onda obeleži listić.
Tu je i glasanje zaokruživanjem, kao i onlajn glasanje. Za onlajn se naročito ističe da bi bilo savršeno kada bi bilo moguće u praksi, ali da je nemoguće obezbediti sigurnost glasanja. I pored toga, postoje savezne države koje u određenoj meri i u određenim slučajevima dozvoljavaju onlajn glasanje.
Kako se glasa u kojoj državi možete pogledati na interaktivnoj mapi – OVDE.
Pritisak domaćeg terena
Foto: GettyImages
Kako je ova izborna kampanja jedna od najprljavijih u istoriji SAD, padale su i optužbe da će izbori biti namešteni. Tako će se izborne glasačke kutije naći pod velikim pritiskom onih čiji je domaći teren.
Na društvenim mrežama je kao očigledan dokaz objavljen snimak na kojem se vidi kako osoba na glasačkoj kutiji klikne republikanskog kandidata, a glas ode demokratama.
Pristalice „Velike stare partije“ to su isticale kao dokaz nameštenih izbora.
“Vašington post“ zbog svega toga napravio je tekst u kojem navodi šta jeste, a šta nije izborna prevara.
Kako navode, slučaj pokvarene glasačke kutije koja daje glasove demokratama nije izborna prevara i ne znači nameštene izbore. Osim toga, oni su razjasnili da na glasačkoj kutiji na snimku ne pišu imena Donald Tramp i Hilari Klinton već kandidata iz glasanja u Virdžiniji 2014. godine.
“Ovo nije primer nameštanja glasova jer bi bio veoma glup primer nameštanja glasova. Ukoliko bi neko programirao mašinu da broji glasove na pogrešan način namestio bi valjda da se ne vidi ta promena. To je kao da tip krade dijamante tako što napravi rupu u sefu, a onda snimi sebe kako to radi i pošalje policiji. Ako ste dovoljno pametni da namestite izbore, dovoljno ste pametni da napravite osnovni dizajn interfejsa“, piše “Vašington post“.
U tekstu se dalje navodi da je bilo i nekoliko žalbi da su ljudi glasali za republikance, a da je posle ime Hilari Klinton bilo čekirano, kao i da je takvih žalbi bilo uglavnom u Teksasu. Tu je, piše „Vašington post“, odgovor isti kao i u prethodnoj „sumnji“.
„Glasači mogu da provere svoj glasački listić i uoče grešku ukoliko postoji, tako stvari treba da funkcionišu. Postoji osigurač napravljen u sistemu kako bi se primetile greške. Softver je podložan bagovima. Ali opet, ukoliko pokušavate da namestite izbore menjanjem glasova, nećete se reklamirati da to radite“, navodi se u tekstu.
Tu je i onaj trač koji verovatno postoji od kako postoje izbori u politici – da će namestiti da glasaju mrtvi ljudi. „Vašington post“ ističe da to ne znači nameštanje izbora.
Kako se navodi, šuškalo se po ćoškovima Filadelfije da je nekoliko desetina mrtvih registrovano za glasanje. Komisionar za glasanje Al Šmit negirao je te navode.
A na osnovu čega postoje te optužbe? Sumnjivo lice u ovom slučaju je „Pol Bunč“. Njegovo ime pronađeno je na dnu liste, ali to ime se odnosilo na preminulog Pola Bunča starijeg, a na glasanje je došao Pol Bunč mlađi pa se potpisao na pogrešnom mestu.
Takođe, tu je i slučaj žene iz Ajove koja je glasala dva puta. Da li je to dokaz nameštenih izbora? Ne. Da li je to nelegalno? Da.
Teri Lin Rot uhapšena je nakon što je, navodno slučajno, glasala dva puta. Međutim, zvaničnici te savezne države su sve to istakli baš kao dokaz da izborne manipulacije ne mogu da prođu – žena je odmah uhapšena.
Rusi „napadaju“.
Foto: GettyImages
Tokom ove izborne kampanje bilo je i priča o tome da ruski hakeri nameravaju da umešaju svoje prste i tastature u izborni proces. Ipak, zvaničnici i stručnjaci ističu da je nemoguće da Moskva ili neka druga grupa utiče na rezultat izbora.
Kako se navodi, hakeri bi tehnički mogli da izazovu neku smicalicu, ali izborni sistem je dovoljno otporan da izdrži udare.
Izborni sistem je pre svega decentralizovan – savezne države, okruzi i lokalne vlade, svi učestvuju u glasanju. I pored toga što će se na mnogim mestima koristiti mašine za glasanje nijedna neće biti povezana na internet, kao ni jedna sa drugom.
To ne znači da te mašine nisu ranjive, sve njihove slabosti proučavane su godinama unazad, ali da bi se uticalo na ishod predsedničkih izbora potrebne su opsežne radnje i brojnim saveznim državama u isto vreme tokom izbornog dana. Drugim rečima, nemoguće je, piše CNN.
Mašine prolaze kroz rigorozna testiranja, a mnoge savezne države posle izbora takođe sprovode testove da vide da li je sve u redu. Osim toga, oko 75 procenata glasova biće obavljeno na mašinama koje u isto vreme ostavljaju i papirni trag, što je samo još jedan dokaz.
Takođe, postoje informacije o nekoliko desetina pokušaja hakerskih udara na baze podataka o glasačima, a vlada SAD navodi da tragovi napada vode u Rusiju. Ipak, ističe se da nije poznato da li su ti napadi povezani sa namerom za izbornu krađu i vladine hakere ili je reč o sajberkriminalcima.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov izjavio je da su ruske trupe u potpunosti završile oslobađanje samoproglašene Luganske Narodne Republike, prenela je Ria Novosti.
Srbija se suočava sa direktnim zahtevima Brisela da pošalje svoje trupe protiv Rusije, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na Parlamentarnoj skupštini Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Britanski turisti koji će ovog leta krenuti put Grčke izbeći će kontroverzne nove kontrole na granicama Evropske unije (EES), nakon što je Atina odustala od uzimanja otisaka prstiju i skeniranja lica.
Sukob na Bliskom istoku – 54. dan. Predsednik SAD Donald Tramp spreman je da odobri Iranu dodatnih tri do pet dana za prekid vatre. Iran je napao tri broda u Ormuskom moreuzu, a Revolucionarna garda zemlje saopštila je da su dva "zaplenila".
Američka mornarica je izdala naredbu za 29 plovila da se vrate u iranske luke iz kojih su isplovila, saopšteno je danas iz američke Centralne komande (Centcom).
Sami Šin, ćerka Čarlija Šina i Deniz Ričards, privukla je pažnju novim fotografijama na društvenim mrežama i uspehom na OnlyFans-u, gde navodno zarađuje milione i gradi multimilionsku karijeru.
Nova Netfliksova dokumentarna serija otkriva detalje iz života Hulka Hogana, koji je preminuo u julu prošle godine, a između ostalog je otkriveno da je nakon razvoda svakodnevno uzimao velike količine fentanila.
Britanski lekar Amir Kan savetuje da se nesanica najčešće rešava boljom "higijenom spavanja“, uz dosledan raspored, večernju rutinu, izbegavanje stresa i ekrana, dok upozorava da tablete za spavanje nisu dugoročno rešenje.
Stručnjaci, među kojima je dr Džolin Brajten, navode da magnezijum može pomoći u smanjenju anksioznosti, poboljšanju sna i regulaciji stresa, posebno kod osoba sa njegovim nedostatkom ili hroničnim stresom.
Švedska istraživačica Almira Osmanović Thunström sprovela je eksperiment u kojem je izmišljena bolest "biksomanija“ postala deo odgovora AI alata poput ChatGPT-a i Geminija.
Iako su mahunarke poput pasulja i graška zastupljenije na našem podneblju, sočivo ima niz nutritivnih vrednosti zbog kojih ga najdugovečniji ljudi na svetu učestalo konzumiraju.
Na desetogodišnjicu smrti Prinsa objavljena je njegova dosad neobjavljena pesma "With This Tear“, snimljena 1991, koja bi mogla biti deo novog posthumnog albuma.
BBC kritikuje novi biografski film "Majkl“ o Majklu Džeksonu, u kojem glumi njegov sestrić Džafar Džekson, ocenjujući ga kao bezličan i dramatično prazan prikaz pevačevog života koji izostavlja ključne kontroverze i fokusira se na hagiografiju.
Istraživači iz Španije i Japana izradili su prvi kompletan leksikon dela Don Kihot španskog pisca Migela de Servantesa, otkrivajući do sada neviđenu jezičku raznolikost u ovom klasiku španske književnosti, prenose španski mediji.
The President of the Republic of Serbia, Aleksandar Vučić, held a telephone conversation with the President of the European Commission, Ursula von der Leyen.
As tensions rise in the Strait of Hormuz, where ships have been attacked and reportedly seized by Iran, Pakistan is trying to keep hope alive that negotiations will continue.
NATO Secretary General Mark Rutte said in Ankara that the military alliance ‘will always do everything necessary to defend Turkey,’ a member state at which four Iranian missiles were fired last month.
Members of the National Assembly of Serbia, in the continuation of the session, are debating amendments to the Draft Law on the Establishment and Functioning of the System for Managing Cohesion Policy.
Komentari 12
Pogledaj komentare