"Crnogorski varijanta srpskog? Da, Sunce se okreće oko Zemlje"
Crnogorski jezik jedan je od četiri štokavska jezika i poseban je koliko i bosanski, hrvatski i srpski, kaže za B92.net dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju Adnan Čirgić.
Osim toga, Tanasić je tada naveo da je reč o "ignorisanju jezičke stvarnosti i lingvističke nauke, ignorisanju kriterijuma koji važe kod utvrđivanja uslova za davanje statusa standardnog jezika nekom idiomu", kao i da se u Crnoj Gori koristi "srpski jezik sa izvesnim posebnostima”.
Kako bismo dobili mišljenje “druge strane“ obratili smo se Nacionalnoj biblioteci Crne Gore “Đurđe Crnojević“, a oni su nas uputili na dekana Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju Adnana Čirgića.
U Čirgićevoj zvaničnoj biografiji navodi se da je bio deo Saveta za standardizaciju crnogorskog jezika, Matice crnogorske i Nacionalnoga saveta za obrazovanje, kao i da je autor radne verzije “Pravopisa crnogorskog jezika" iz 2010. godine.
Prema njegovim rečima, crnogorski je samo jedan od četiri štokavska jezika.
Čirgić navodi da je “stav kolege Tanasića samo stav bez ijednog argumenta i objašnjenja“. Kako kaže, "jednako tako moglo bi se autoritativno tvrditi da je Zemlja zvezda oko koje se okreće Sunce, ali nas taj stav bez argumenata ne obavezuje da u njega poverujemo".
“U meri u kojoj su posebni i nezavisni bosanski, hrvatski i srpski jezik poseban je i crnogorski. Kad se govori o posebnosti i nezavisnosti tih jezika, mora se poštovati sociolingvistička stvarnost i osnovna razlika između jezika kao sistema i jezika kao standarda. Sistem je lingvistička, a standard sociolingvistička kategorija. Ti su jezici nezavisni jedni od drugih onoliko koliko su na njihov razvoj i njihovu standardizaciju uticali nezavisni sociolingvistički razlozi, a posebni su onoliko koliko su posebni organski govori koji su poslužili za osnovu pri njihovoj standardizaciji. Zbog toga je npr. srpski jezik (izvorno) ekavski, a crnogorski ijekavski. Crnogorska se ijekavica iz istih razloga npr. razlikuje od bosanske i hrvatske, a jekavska jotacija kao opšta pojava u crnogorskim govorima dovela je do realizacije fonema œ i Ÿ koji su danas deo crnogorskoga standardnog jezika. Šira elaboracija zahtevala bi mnogo više prostora“, kaže Čirgić.
Adnan Èirgiæ. Foto: Screenshot
Podsećamo, Ujedinjeni savetodavni komitet za kodifikaciju jezika sa sedištem u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu 8. decembra priznao je crnogorski jezik i Crna Gora je time u okviru međunarodnog standarda dobila međunarodni jezički kôd - CNR.
Prema toj odluci, naziv jezika na engleskom je “montenegrian", na francuskom "montenegrin", a u originalu "crnogorski jezik", na latinici i ćirilici.
Tanjug je tada javio da je Crna Gora devet godina tražila kodifikaciju crnogorskog jezika i da su ih svakog puta odbijali uz stav da je reč o varijanti srpskog. Čirgić kaže – “ta informacija nije tačna“.
“Na dobijanje međunarodnog koda za crnogorski jezik čekalo se dugo zbog tehničke greške u početnom zahtevu koji je poslat iz Crne Gore. Zbog te greške obnovljena je i zakomplikovana procedura. Nisu mi poznati nikakvi drugi razlozi koji su uslovili tako dugo čekanje“, navodi Čirgić.
On navodi da je činjenica da su bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski jezici štokavskog sistema, čija su osnova štokavski govori koji pripadaju BiH (za bosanski), Crnoj Gori (za crnogorski), Hrvatskoj (za hrvatski) i Srbiji (za srpski jezik).
"Istina, srpska jezička standardizacija oslonila se i na organske govore izvan matične države, te tako srpski jezik makar formalno uz ekavski prihvata i ijekavski izgovor kao standardan. Za postojanje sva četiri jezika važe isti uslovi i isti kriterijumi, te nijedan od njih ne može imati manjka ili viška uslova i razloga za postojanje. Sva četiri jezika imaju posebne države u kojima su u upotrebi, posebnu naciju koja ih koristi, posebne govore koji su im u osnovi standardizacije, posebnu književnost nastalu na tim jezicima, posebne istorijske i kulturološke uslove u kojima su se razvijali i tako dalje. Ako bi se prihvatio stav kolege Tanasića da struka crnogorski jezik tretira kao varijantu srpskog, kao idiom odnosno kao srpski jezik s posebnostima, onda bismo morali poverovati da kompletna slavistička struka misli isto što i grupa desničarski nastrojenih srpskih lingvista. No takav stav danas je ipak usamljen i izvan pomenute grupe niko ga ne zastupa", kaže Čirgić.
Kako navodi, o tome "piše recentna literaturu evropskih i svetskih lingvista o crnogorskom jeziku, među kojima će naći i svetski poznata imena poput Dejvida Kristala ili Marka Grinberga", a ističe i da su "na slavističkim katedrama u Evropi odbranjene i neke doktorske disertacije koje crnogorski jezik tretiraju kao zaseban štokavski jezik".
"Ko ne veruje takvoj literaturi ili kome je muka čitati, neka se prošeta Crnom Gorom i uveri je li crnogorski jezik jezik ili srpski idiom. Na kraju, neka pročita Njegoša. Već prvi stih Gorskoga vijenca („Viđi vraga su sedam binjišah“) razrešiće dilemu“, ocenjuje Čirgić.
Ilustracija: Thinktsock
Prema Tanasićevim rečima, "da nije lingvistički kriterijum važan, pa zar ne bi isti ti utvrdili ‘američki jezik’ pre ‘crnogorskog’, a bilo bi i nešto više razloga za to".
Čirgić odgovara da je "traženje sličnosti u odnosu američki – engleski i srpski – crnogorski nije samo demagoški motivisano nego je i metodološki pogrešno".
“Istorijska nauka ne barata podacima koji bi potvrdili da je Crna Gora nastala kao srpska kolonija. Stoga jezik u Crnu Goru nije stigao kolonizacijom već se spontano razvijao u dugom milenijumskom trajanju, a razvoj srpskog i crnogorskog jezika često nije imao dodirnih tačaka. Pomenimo samo jezičku reformu Vuka Karadžića koja je u Crnoj Gori bila izlišna jer je narodni jezik u njoj dugo pre toga bio u književnoj upotrebi, dok je u Srbiji bila neophodna. Upravo je zbog toga Njegoš Vuku poslužio kao primer vrhunske uspešnosti svojih načela. Ko uporedi jezik Gavrila Stefanovića Venclovića i Andrije Zmajevića ili Petra I Petrovića i Dositeja Obradovića uveriće se u proizvoljnost tvrdnji kolege Tanasića“, ističe Čirgić.
U intervjuu za B92.net Sreto Tansić je tokom priče o tome da je crnogorski jezik dobio svoj međunarodni kod naveo da je reč o “balkanizaciji“ - drobljenju društvenih zajednica - i da se "jezičkim inžinjeringom se rasparčava narodno biće i rasparčava se kultura”.
Čirgić odgovara da bi se navedeni stav mogao uzeti kao tačan “ako bi se maltene ceo Balkan i celo 'narodno biće' i kultura tog narodnog bića uzeli kao srpski“.
“Crna Gora, njen jezik, književnost i kultura nisu deo srpskoga korpusa, te ne može biti reči ni o kakvom rasparčavanju. Standardizacijom crnogorskog jezika i njegovim međunarodnim priznanjem dodeljivanjem posebnoga jezičkog koda nije oduzet nijedan deo Srbije niti njenog državnog i nacionalnog korpusa. Crnogorska jezička standardizacija nije se oslanjala na korpus izvan državnih granica današnje Crne Gore. Ta standardizacija izaziva nemir i nervozu kod onih koji Crnu Goru tretiraju ne kao posebnu državu, nego kao regionalni segment srpskoga nacionalnog korpusa“, kaže Čirgić.
Osim toga, Tanasić je naveo i da se karakteristike jezika iz Crne Gore mogu čuti “od Užica do Knina - na celom ijekavskom području srpskog".
Kako kaže, primeri poput "ṡutra" su dijalektizmi i "potezanje za dijalektizmima da bi se napravio poseban standardni jezik govori ili o neozbiljnosti ili o neznanju tvoraca tog jezika, očito se čini iz nevolje, u nedostatku ničega boljeg”.
Cetinje. Foto: Thinkstock
Čirgić odgovara da je “odavno poznato da su se brojne crnogorske jezičke osobine prostrle širom štokavske teritorije (ili od Užica do Knina, kako kaže kolega Tanasić) raseljavanjem Crnogoraca od XV veka“.
"O tome je npr. lepo pisao na više mesta Pavle Ivić. Upravo tako se na današnjoj srpskoj, hrvatskoj i bosanskoj teritoriji mogu naći primeri poput œutra, koji u tim jezicima imaju status dijalektizama ili lokalizama – s obzirom na njihovu ograničenu upotrebu na navedenoj teritoriji. U Crnoj Gori međutim takvi su primeri opšteprisutni, zauzimaju celu njenu teritoriju. Stoga su oni u crnogorskom jeziku deo standarda, a ne dijalektizmi. U nauci je to barem vek i po poznato: status dijalektizama ne mogu imati opšteprisutni oblici koji nemaju alternativu. To su oni sociolingvistički razlozi za koje je ranije kolega Tanasić naveo da nedostaju crnogorskom jeziku. Dakle, ono što je u jednom jeziku opšte ne može biti dijalektizam. Zato je npr. đed u crnogorskome jeziku standardni oblik, a u srpskome dijalektizam jer se u Srbiji javlja ograničeno i po izuzetku, tj. u krajevima koje su ranije naselili Crnogorci“, ističe Čirgić.
Na kraju dela priče o crnogorskom jeziku Tanasić naveo da "se zna koji je put vodio do crnogorskog jezika - politički, a da se ignoriše jezička stvarnost i naučne činjenice".
Prema njegovim rečima, "Crna Gora je progovorila na svome srpskom jeziku mnogo pre nego što je i nastao Vašington”.
“Ako je to tačno, onda kolega Tanasić barata ekskluzivnim podacima koji su do danas nauci nepoznati. Tvrdnja da je Crna Gora progovorila na svome srpskom jeziku mnogo pre nastanka Vašingtona zasnovana je na odavno odbačenome romantičarskom shvatanju da jedan narod = jedan jezik te da je štokavski srpski, a samim tim svi štokavski Srbi tri 'verozakona'. Kome je iole poznata starija crnogorska književnost poznato mu je i na kojem je jeziku progovorila Crna Gora. Trošiti se radi daljeg opovrgavanja teza po kojima je Crna Gora deo tuđega nacionalnog korpusa bio bi uzaludan posao“, zaključuje Čirgić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Evropa je tokom 2025. zabeležila jednu od najtoplijih godina u istoriji, dok naučnici upozoravaju da bi 2026. mogla da bude još toplija zbog očekivanog jačeg El Ninja, pokazao je novi izveštaj Svetske meteorološke organizacije i programa EU Kopernikus.
U sledećim satima okruzi jugozapadne Srbije biće pogođeni pljuskovima i grmljavinama, upozorila je domaća meteorološka stranica "Hailz Srbija" pre jednog sata.
Projekat izdavanja redizajnirane nove serije evro novčanica, koji je Evropska centralna banka (ECB) pokrenula krajem 2021. godine, ušao je u završnu fazu procesa dizajniranja.
Izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića koju je dao britanskom novinaru Alisteru Kembelu u podkastu "Ostalo je politika" udarna je vest u ruskim medijima.
Fudbaleri Pari Sen Žermena savladali su minhenski Bajern rezulltatom 5:4, u prvom meču polufinala Lige šampiona koje nam je donelo najviše golova u toj fazi u istoriji takmičenja.
Silvan Fransisko napustiće ekipu Žalgirisa na kraju sezone i najverovatnije naredne takmičarske godine igrati za Barselonu, koja želi da promeni kompletan sastav.
Dnevne novine u Srbiji za petak, 1. maj, subotu, 2. maj i nedelju 3. maj, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Dnevne novine u Srbiji za petak, 1. maj, subotu, 2. maj i nedelju 3. maj, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Nivo terorističke pretnje u Velikoj Britaniji podignut je danas sa "značajan" na "ozbiljan", što znači da je napad "veoma verovatan u narednih šest meseci", saopštio je Zajednički centar za analizu terorizma (JTAC).
Rat u Ukrajini – 1.527. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Ukrajina u najboljoj vojnoj poziciji, dok Putin razmatra prekid vatre, a SBU napada rusku infrastrukturu dronovima.
Pod strateškim vođstvom kineskog i američkog predsednika, Si Đinpinga i Donalda Trampa, kinesko-američki odnosi ostali su generalno stabilni, izjavio je šef kineske diplomatije Vang Ji u telefonskom razgovoru sa potpredsednikom SAD, Markom Rubijom.
Na snižavanje holesterola ishrana može da ima veliki uticaj. Iako lekovi imaju svoju ulogu, stručnjaci za ishranu ističu da povećan unos vlakana može sniziti nivo holesterola.
Izbacivanje mlečnih proizvoda iz ishrane može doneti niz prednosti, od ublažavanja simptoma intolerancije na laktozu i alergija, preko poboljšanja tena, do smanjenja uticaja na životnu sredinu.
U Srbiji se u 17. nedelji nadzora nad gripom (20–26. april 2026) beleži stabilna epidemiološka situacija sa sporadičnom prisutnošću oboljenja sličnih gripu, naročito među decom, dok je aktivnost virusa i dalje ispod epidemijskog praga.
Mađarski lekar je izveo složenu operaciju na otvorenom srcu na ulici, za koju stručnjaci kažu da je jedinstvena u Mađarskoj i izuzetno retka širom Evrope.
Putеr od kikirikija često ima dvostruku reputaciju – s jedne strane se doživljava kao zdrav izvor proteina i "fit" namirnica, a s druge kao kalorijska bomba koju treba izbegavati.
Ranije ovog meseca, Activision je otkrio da će Piter Berg režirati predstojeći Call of Duty film. Od tog trenutka, međutim, javnost se malo više zainteresovala za neke njegove ranije izjave.
Američka hipersonična raketa Mračni orao ("Tamni orao", eng. "Dark Eagle") mogla bi da bude raspoređena na Bliski istok radi potencijalnog korišćenja protiv Irana. Kakvo je to oružje?
U poslednje vreme videli smo nekoliko suludih slučajeva vožnje u kontrasmeru na auto-putu. Pukovnik policije Dejan Stević objasnio je šta treba da radite ako se desi da vam ovakvo vozilo ide u susret.
Komentari 121
Pogledaj komentare