U Rusiji će u 2024. godini vojni izdaci prvi put premašiti one za socijalna davanja.
Izvor: DW / Aleksej Strelnikov
Foto: shutterstock, Anton Brehov
Koji su prioriteti nacrta ruskog državnog budžeta za 2024. i kakve bi mogle da budu posledice po tamošnju privredu?
Državna duma, donji dom Ruske Federacije, ovog petka (17. novembar) raspravlja u trećem čitanju o nacrtu predloga državnog budžeta za 2024. godinu. Izdaci bi trebalo da iznose 36,6 biliona rubalja, prihodi 35 biliona rubalja. Deficit u iznosu od 1,6 biliona (0,9 odsto BDP) vlada namerava da pokrije kreditima i sredstvima iz Fonda nacionalnog blagostanja. Taj fond se puni prihodima od nafte i gasa.
Budžet za sledeću godinu težište će imati na vojnim izdacima, jer oko 30 odsto rashoda, oko 10,8 biliona rubalj (šest odsto BDP), biće utrošeno na vojsku. Daljih 3,4 biliona je određeno je za nacionalnu bezbednost i krivični progon. Izdvajanja za socijalne potrebe će da porastu sa 6,5 biliona rubalja u ovoj, na 7,7 biliona u idućoj godini (21 odsto ukupnih budžetskih rashoda).
Izdaci za "pobedu" i "front"
Ruski ministar finansija Anton Siluanov je na sednici nadležnog odbora u Državnoj dumi kao ciljeve predloženog budžeta naveo "pobedu" i "front". Ipak, kasnije je rekao da budžet ne bi smeo da se smatra "vojnim", s obzirom na to da "prednost imaju izdaci za socijalna pitanja".
To je, međutim, samo delimično tako. U apsolutnim brojevima rashodi na području socijale rastu za 1,4 biliona rubalja samo ako se sabere više oblasti: obrazovanje, zdravstvo, socijalna politika i sport. Ali, udeo tih izdataka u ukupnom budžetu je smanjen s 31,7 odsto u ovoj, na 29,9 procenata u idućoj godini.
Povratak u devedesete?
S obzirom na rat protiv Ukrajine rast vojnih izdataka u budžetu ne iznenađuje, ali većina ekonomskih stručnjaka nije očekivala da će u idućoj godini da porastu za čak 68 odsto u odnosu na ovu godinu. To je istakao i Andrej Jakovlev, jedan od osnivača Ekonomske visoke škole u Moskvi, koji danas radi na univerzitetu Harvard u Dejvisovom centru za ruske i evroazijske studije.
Prema mišljenju tog stručnjaka, vrlo je verovatno da će biti neophodna devalvacija rublje kako bi se popunila državna kasa. A to bi, smatra, već 2025. moglo da donese teške makroekonomske rizike zajedno sa visokom inflacijom. Ova situacija Jakovleva podseća na devedesete godine kada je država štampala novac da bi isplatila plate što je dovelo do klasične inflacione spirale.
On takođe očekuje da će ruske vlasti internim izvorima pokušati da nadoknade smanjene prihode od nafte i gasa, koji su pali zbog sankcija i drugih razloga. "Vlasti otvoreno govore o dodatnom ubiranju poreza. To važi i za preduzetnike i za građane", kaže Jakovlev za DW.
On takođe upozorava i na to da je u budžetu predviđena štednja na području zdravstva, obrazovanja i nacionalne privrede: "Najverovatnije će biti smanjeni projekti za izgradnju novih puteva i razvoj hipotekarnih programa."
Rusiji preti nedostatak radne snage
Nacrt državnog budžeta za 2024. sigurno se može označiti kao "vojni", ocenjuje u razgovoru za DW profesorka Natalija Subarevič s Moskovskog državnog univerziteta. Ali, prema mišljenju te ekspertkinje za socijalno-ekonomski regionalni razvoj, o "ratnoj privredi" se može govoriti samo ako dođe do masovnog podržavljenja (nacionalizacije) i prilagođavanja svih privrednih grana državnim vojnim potrebama. A to, kako ističe, za sada nije slučaj.
Profesorka Subarevič smatra da će u ovoj godini uspeti da se ublaži smanjenje prihoda građana do čega je došlo prošle godine. Tome će, napominje, doprineti i državni mesečni dodatak za siromašne porodice s decom mlađom od 17 godina koji je veoma porastao, kao i usklađivanje penzija i rastuće izdatke za plate u vojsci. "Stotine hiljada vojnika pod ugovorom i mobilisanih dobijaju, prema ruskim merilima, veoma visoke naknade. Ukupni prihodi građana rastu, ali ne kod svih ljudi", kaže profesorka Subarevič.
Ona ujedno ukazuje da je akutni problem u Rusiji sve veći nedostatak radne snage, do kojeg dolazi i zbog rata. "Skoro milion muškaraca je nestalo iz realne privrede – neki su pobegli, drugi se bore. Prema procenama demografa, od toga je zemlju napustilo 400.000 do 600.000 najbolje obrazovanih pripadnika srednjeg sloja. Samo mali broj njih se kasnije vratio. Rusija gubi ljudski kapital, a to je ono što najsnažnije podstiče razvoj", objašnjava profesorka Subarevič.
Prema mišljenju ekonomistkinje Aleksandre Osmolovske Susline, uprkos rekordnim izdacima za vojsku i snage bezbednosti, socijalna politika i dalje ima veliku važnost u celokupnoj strukturi državnih rashoda. "Druga je stvar to što se ovaj nacrt ne može nazvati razvojnim", kaže ona za DW i upozorava da će izdaci za vojno-industrijski kompleks, doduše, dovesti do rasta BDP-a, ali da će ostati samo formalni indikator. A to se ne može smatrati pouzdanim dokazom za rast blagostanja građana, ističe Osmolovska Suslina.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Putevi Srbije raspisali su javnu nabavku za posao tehničke kontrole projekta za građevinsku dozvolu izgradnje mosta na Dunavu kod Bačke Palanke sa prilazima (pristupnim putevima).
Jedan od najvećih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, izgradnja magistralnog gasovoda Šepak–Banjaluka–Novi Grad, vrednog oko 1,29 milijardi KM, dobija sve konkretnije obrise.
Počinje izgradnja fabrike za preradu pijaće vode u opštini Žabalj, koja će se nalaziti u Gospođincima i snabdevati vodom stanovnike Gospođinaca, Žablja i Đurđeva.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali govori za RTV o dosadašnjim ekonomskim uspesima Srbije, ali i o tome šta bi građani mogli da očekuju u naredom periodu.
Stručnjak za Ekspo izložbe i savetnik američkog tima za Ekspo 2027 Čarls Papas izjavio je danas da će Amerika na specijalizovanu izložbu u Beogradu doneti dizajn koji, kako je rekao, pomera granice, ali i dovesti poznate sportiste.
Nosilac liste "Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje da Srbija naredne godine bude najbrže rastuća ekonomija u Evropi, ističući da bi takav privredni rast trebalo da omogući značajno povećanje plata i penzija.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da Srbija beleži rast ekonomije od 3,6 odsto u prvih osam meseci, ističući da je to znatno više od evropskog proseka, koji, prema njegovim rečima, iznosi 0,9 odsto.
Nosilac liste Ujedinjena Srbija Aleksandar Vučić govorio je o planovima za izgradnju novih saobraćajnica i železničkih pravaca, ističući značaj povezivanja gradova i regiona, kao i otvaranja novih fabrika širom zemlje.
Nosilac liste "Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić govorio je o ekonomskim planovima za naredne četiri godine, ističući da povećanje životnog standarda smatra jednim od ključnih uslova za očuvanje stabilnosti Srbije.
Rat u Ukrajini – 1.671. dan. Rusi su u toku noći pokrenuli novi udar na Kijev. Ruski predsednik Vladimir Putin izrazio je danas uverenje da Rusija i Ukrajina mogu da postignu dogovor.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija", gostovao je u specijalnoj emisiji "Vreme odluke" na TV Pink, zajedno sa Sinišom Malim i Anom Brnabić.
Najmanje 16 osoba je poginulo, a 32 su povređene u zemljotresu jačine 7,0 stepeni po Rihteru koji je danas pogodio jugozapadni kineski region Tibet, saopštila je služba za upravljanje vanrednim situacijama grada Nagčua.
Vučić je tokom gostovanja u emisiji "Vreme odluka" ispričao i anegdotu o komunikaciji sa Sinišom Malim, ističući da se Mali ne javlja često na telefonske pozive drugih ljudi, ali da na njegove pozive mora da odgovori.
U Plavom timu, među takmičarima čija su jela ocenjena kao najslabija našli su se Vladimir i Eduardo, dok ih je Bojana za nijansu nadmašila i obezbedila svoje mesto na balkonu.
Pre nego što su pred sudije stali članovi Plavog tima, u Crvenom taboru, najbolji su bili Ognjen, Boško i Stefan, s tim što je Boškovo jelo sa potpisom, odnelo pobedu u današnjem zadatku.
Srpski dugometražni igrani film "Mraz", u režiji i prema scenariju Pavla Vučkovića, imao je zapaženu svetsku premijeru na 59. Međunarodnom festivalu fantastičnog filma Katalonije u španskom gradu Sidžesu.
Russian forces attacked Kyiv’s historic city center overnight from Wednesday to Thursday using an Iskander ballistic missile equipped with a K5 cluster warhead, Ukrainian media reported.
The questioning of a five-member group led by M.V. from Novi Sad has begun at the Higher Public Prosecutor’s Office (HPPO) in Belgrade. The group allegedly planned to incite unrest in Belgrade on election night, October 25, Tanjug has learned.
The Higher Public Prosecutor’s Office (HPPO) in Belgrade has denied claims made by lawyer I.N. in a post on the social media platform X regarding the alleged “operation to arrest” A.P., a student at the Faculty of Computing (RAF) from Raška.
The “Aleksandar Vučić – United Serbia” electoral list will hold 150 rallies in cities and villages across Serbia today, the final day of the election campaign. One of the rallies will take place in New Belgrade, at the Ranko Žeravica Sports Hall, at 4 p.m.
Nvidia je zvanično predstavila Orion Telekom u društvu najvećih međunarodnih telekomunikacionih kompanija koje grade i proširuju infrastrukturu za novu eru veštačke inteligencije.
Čak 68 odsto vozača električnih automobila u Nemačkoj podržava uvođenje opšteg ograničenja brzine na auto-putevima, dok je među vozačima benzinaca i dizelaša taj udeo znatno manji.
BYD planira da do kraja 2026. predstavi sedam novih modela, od pristupačnog modela Seagull do luksuznog sportskog automobila Denza Z. Noviteti treba da pojačaju prodaju nakon pada u prvih devet meseci.
Subaru bi od 2028. godine mogao da prodaje samo električne automobile u Evropi. Ako se plan ostvari, Outback, Impreza, Crosstrek i Forester povukli bi se sa tržišta, a sa njima i čuveni bokser motori.
Komentari 18
Pogledaj komentare