Bugarska i Grčka napreduju u pregovorima o nuklearki

Ideju o zajedničkoj nuklearki koja bi se gradila u Bugarskoj prvi je najavio zamenik bugarskog premijera i ministar finansija Asen Vasilev nakon povratka iz posete Grčkoj 22. februara, gde je razgovarao s grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom.

Atina i Sofija pričekaće najmanje godinu dana dovršetak stručne studije, a za to će vreme bugarska vladajuća koalicija morati da usaglasi stavove o gradnji elektrane.

Asen Vasilev kaže da bi nuklearna elektrana trebalo da bude izgrađena "izuzetno brzo", jer postoji kupac za struju što otklanja poslovni rizik. Ali stručnjaci procenjuju da se ne može izgraditi brže od minimalnog roka od šest do osam godina, a cena je još uvek nedefinisana.

Problem je i što Bugarska u trenutnim okolnostima ne može da instalira dva kupljena ruska nuklearna reaktora. Njihovo postavljanje nije moguće bez ruskog učešće, a to je nemoguće zbog rata u Ukrajini i uvedenih sankcija.

Ekonomska studija britanske banke HSBC, izrađena za projekat druge nuklearne elektrane u Bugarskoj 2012. godine, pokazala je cenu od 10 milijardi evra.

Bugarski ministar energetike Aleksandar Nikolov kaže da bi se elektrana mogla brzo izgraditi samo na postojećoj lokaciji nuklearne elektrane u Kozloduju.

Izvori bliski tom pitanju rekli su za Euractiv kako u Bugarskoj postoji i ozbiljan problem pre budućeg sporazuma s Grčkom: kako rešiti pitanje odgovornosti za eventualne nepredviđene događaje.

Naime, ne postoji šema prema kojoj se odgovornost može proporcionalno preneti na drugu državu, a prema Bečkoj konvenciji o građanskoj odgovornosti za nuklearnu štetu treba razjasniti mehanizam kojim se Grčka želi uključiti u projekat - kao deoničar ili samo kao kupac električne energije.

"Grci su svesni unutrašnjih problema i pregovori se moraju voditi vrlo pažljivo - kako ne bi postali kao za vode Meste", dodao je izvor.

Prema bilateralnom sporazumu, Grčka ima pravo na 29 posto ukupnog prosečnog prirodnog višegodišnjeg protoka reke Meste do 2030. godine. Sporazum je potpisan 1996. i oštro je kritikovan u Bugarskoj zbog značajnog smanjenja korišćenja vode u jugozapadnom delu zemlje.