Saradnik Ekonomskog instituta u Beogradu Miroslav Zdravković izjavio je danas da bi glavna posledica političke nestabilnosti u Srbiji moglo da bude smanjenje i čak zastoj dolaska stranog kapitala, što bi za sobom povuklo brojne negativne posledice.
Prema njegovim rečima, stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda su u svom autorskom radu procenili da bi u tom slučaju došlo do pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko osam odsto.
To bi, kako objašnjava Zdravković, značilo smanjenje BDP-a u 2008. godini od oko pet odsto, umesto rasta od šest odsto, a pad bi se preneo i na 2009. godinu.
„U slučaju samoizolovanja ne bismo imali priliv kapitala što bi se, pri deficitu u robnoj razmeni i rastućim spoljnim obavezama, odrazilo na pad deviznih rezervi, pritisak na depresijaciju kursa dinara, zajedno, ili prvo rezerve pa kurs“, kaže on.
Posle pada kursa dinara, kako ističe, nikakva politika „ciljanja inflacije“ kroz kamatnu stopu na repo papire ne bi mogla da spreči rast cena, što bi značilo opadanje standarda većine građana.
„U hipotetičkom, idealnom, slučaju, Srbija bi mogla da ima priliv kapitala u ovoj godini od oko 11 milijardi dolara uz nastavak najbržeg rasta u svetu većine međunarodnih indikatora (izvoza, uvoza, stranih direktnih investicija, ne i realnog BDP-a)“, smatra saradnik Ekonomskog instituta.
Kako navodi Zdravković, najbitnije u takvom scenariju bi bilo to što bi se završila privatizacija nekadašnjih velikih društvenih preduzeća, kako bi i ostatak Srbije, mimo Beograda i Novog Sada, osetio blagodeti ekonomskog rasta.
Da jedna od posledica jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije može biti smanjenje stranih ulaganja u Srbiju, smatra i potpredsednik Ujedinjenog granskog sindikata "Nezavisnost" Zoran Stoiljković.
"Realno je očekivati da će zona političkog rizika biti nešto veća i izraženija, strane investicije manje u prvom periodu i da će se isčekivati kakvi će impulsi biti upućeni iz sfere politike", kazao je on.
Mlađen Kovačević: Dužnička kriza preti Srbiji
Argentinski scenario finasijskog sloma moguć je i u Srbiji, naročito ako se pogorša finasijska situacija i odnosi sa Evropskom unijom (EU), upozorio je ekonomista Mladjen Kovačević.
"Čak i ako se to ne desi, a rast spoljnjeg duga bude sličan prošlogodišnjem, 'argentinski tango' je moguć čim se potroše sve devize ostvarene privatizacijom i kada godišnji anuiteti po osnovu spoljnog duga predju 3,5 do četiri milijarde dolara, a to bi se moglo dogoditi za dve do tri godine", rekao je on u intervjuu za Glas javnosti.
Srbija je sa 26,23 milijarde dolara spoljnog duga rizično zadužena zemlja, kazao je Kovačević.
I po kriterijumima Svetske banke Srbija je, i pored privremenog vraćanja spoljnog duga u prošloj godini od oko 900 miliona dolara, ostala u grupi visokozaduženih zemalja, dodao je on.
"Spoljni dug u prošloj godini povećan je za čak 6,6 milijardi dolara ili 33,8 odsto. Ako bi se tempo njegovog povećanja nastavio do kraja ove godine on bi bio čak 35 milijardi dolara", istakao je Kovačević.
Prema njegovim rečima, spoljnotrgovinski deficit, koji je u prošloj godini prešao 9,5 milijardi dolara, može se pokriti ukoliko se strancima sve što je planirano i ukoliko se uzmu dodatni krediti.
"Ogroman problem bi mogao nastati ako se znatno pogoršaju političke prilike zbog Kosova i ako se, eventualno, bitno pogoršaju odnosi Srbije sa EU", naglasio je Kovačević dodavši da bi u tom slučaju priliv deviza bio znatno manji, dobijanje novih kredita bilo bi ozbiljno ograničeno i pod težim uslovima, a devizne rezerve bi bile znatno smanjene.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Agencija za licenciranje stečanijh upravnika oglasila je prodaju stečajne mase javnim nadmetanjem preduzeća za izgradnju puteva i auto-puteva "Partizanski put".
Sredstva iz inostranstva korišćena su za finansiranje 1.194 projekta u Francuskoj prošle godine, prema novom istraživanju o atraktivnosti koje je objavio Ernst & Young (EY).
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Rat u Ukrajini – 802. dan. U ruskom napadu na centar Harkova oštećeno je više od 15 stambenih zgrada, privatne kuće, automobili, sportski kompleks, kao i poslovne zgrade.
Izraelska vojska (IDF) počela je evakuaciju palestinskih civila iz Rafe na jugu Pojasa Gaze pre otpočinjanja ofanzive na taj grad, javio je danas izraelski vojni radio.
Kancelarije Al Džazire u istočnom Jerusalimu su pretresane i oprema je zaplenjena u nedelju, nakon što je Izrael zabranio rad te televizijske kuće, javili su izraelski mediji.
Dve žene pronađene su mrtve, a petogodišnja devojčica, ćerka jedne od njih, teško je povređena iz vatrenog oružja u parku u blizini Klovisa u američkoj državi Novi Meksiko, saopštila je policija.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Polufinala su 7. i 9. maja, finale je u subotu, 11. maja. Hrvatski predstavnik se odlično kotira na kladionicama. Švedska pojačala mere bezbednosti, najavljene demonstracije zbog rata u Gazi.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 0
Pogledaj komentare