Od materijala zavisi i cena kvadrata: Srbija do jeftinije robe - kako?
Kriza izazvana kovidom 19 dovela je do nestašice i poskupljenja građevinskog materijala, a time i skoka cena novoizgrađenih nekretnina.
Izvor: B92/A.R.
Ilustracija: Depositphotos, potowizard
Prema rečima direktora za Jugoistočnu Evropu kompanije PlanRadar Bojana Petkovića, većina ove robe dolazi iz Kine i sa Dalekog istoka. Glavni razlog tome je jeftiniji transport. Međutim, sa zatvaranjem trgovinskih kanala zbog pandemije, svet se suočio sa nedostatkom materijala.
Kako bi Srbija mogla da se izbori s tim?
"Bili smo svedoci da je građevinski materijal lane zapinjao na granicama. Prevoz je poskupeo, a zemlje Zapada su u strahu počele da stvaraju zalihe. Države na prostoru bivše Jugoslavije, ipak, nisu u mogućnosti da kupuju toliko velike količine. To je u Srbiji još evidentnije nego u Sloveniji, koja zbog članstva u EU, boljeg pristupa i logistike, ima i povoljniju poziciju", kaže Petković za B92.net.
Naša zemlja bi stoga, tvrdi, mogla da bude spona između Istoka i Zapada, ali na nama je da odlučimo da li ćemo i kako iskoristiti ulogu "tampon zone".
"Tu postoje tri stvari na koje bi trebalo obratiti pažnju. Prvo je činjenica uprkos pandemiji, država dosta investira u infrastrukturu, naročito u 'zelene' projekte. Drugo, Srbija je orijentisana na uvoz materijala – čelik primarno dolazi sa stranih tržišta. Stoga bi trebalo da se država okrene lokalnim proizvođačima, dok to ne uradi nije realno očekivati smanjenje cena", kaže naš sagovornik.
Treća stvar bi bila – digitalizacija.
Bojan Petkoviæ; Foto: PlanRadar
"To je nešto što već primenjuju strane, zapadne firme. One pomoću digitalnih platformi optimizuju dostavu na gradilištima – provajderi sami vide kada njihovim klijentima treba neka roba i tada im je nude, skraćuje se vreme dolaska robe i eventualna kašnjenja, transport je bolje organizovan", pojašnjava.
Ipak, države jugoistočne Evrope odlikuje to da su zapele na prvom koraku digitalne transformacije. Kvalitet gradnje, kako kaže, mogao bi znatno da se unapredi korišćenjem odgovarajućih softvera koji poboljšavaju kontrolu.
"Tako, kad neko uoči kakav nedostatak – on se ili automatski reši ili trajno evidentira ili se traži pomoć. Stvari su tako znatno efikasnije nego kada se koriste brojni, danas popularni, vidovi pisane komunikacije poput mejla, Vajbera, Votsapa i slično", ističe Petković.
Navodi i neke zanimljive podatke do kojih je došla studija koju su objavili ove godine, kada su ispitali mišljenja izvođača, investitora i projektanata.
"32,5% onih koji su se odlučili na promene, to su uradili upravo da bi poboljšali komunikaciju. 95% ispitanika kažu da su spremni za korišćenje novih alata komunikacije, ali istovremeno 60% njih su poručili da su zadovoljni postojećim stanjem. Kako onda to objasniti? Kao ključni razlozi za ovakvo mimoilaženje izdvajaju se finansijska situacija koja mnogima ne dozvoljava da unaprede svoj način rada, ali i neprilagođenost softvera konkretnim procesima u firmi", pojašnjava.
Foto: PlanRadar
Kao jedno od rešenja navodi "subscription" modele koji su odnedavno popularni, a koji omogućavaju klijentima da ih koriste samo onda kada su im zaista potrebni, čime se smanjuju troškovi.
"Uz to, treba raditi i na tome da softveri budu dovoljno fleksibilni da se mogu prilagoditi potrebama kompanija, budući da je jasno da je nemoguće praviti platformu za svaku firmu posebno", ističe naš sagovornik.
"Kod nas nije još zaživela praksa analiziranja propuštenih prilika – za svaki probijeni rok ili bilo kakvo drugo odstupanje od prvobitnog plana. Nažalost, to se nedovoljno kvantifikuje, a prilično bi doprinelo jasnijoj slici poslovanja", zaključuje on.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Američke kompanije pokazale su interesovanje za jedan od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u ovom delu Evrope – Jadransko-jonski autoput, čija bi trasa trebalo da prolazi i kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Juče, 14. septembra 2026. godine, počela je isplata jednokratne pomoći za korisnike koji su se zaključno sa 25. avgustom 2026. godine nalazili u službenim evidencijama.
Dok se u Evropi uglavnom raspravlja o tome koliko će poskupeti benzin i dizel, kombinacija rasta prinosa na američke dugoročne obveznice i skupe energije već izaziva ozbiljne ekonomske i političke posledice širom sveta.
Maksimalne maloprodajne cene evrodizela i benzina u narednih sedam dana biće više za dva dinara i litar dizela će koštati 236 dinara, a benzina (BMB 95) 207 dinara, saznaje Tanjug.
Akcionarsko društvo Fabrika reznog alata Čačak u stečaju biće ponuđeno na prodaju kao pravno lice, metodom javnog nadmetanja, 21. oktobra u podne po početnoj ceni od 48,125 miliona dinara.
Obnovljivi izvori energije učestvovali su sa 54,1 odsto u proizvodnji električne energije u Evropskoj uniji u drugom tromesečju ove godine, što je blagi pad u odnosu na 54,3 odsto iz istog perioda 2025. godine, objavio je Evrostat.
Ministri finansija Evropske unije razmatraće danas mogućnost uvođenja poreza na ekstraprofit energetskih kompanija na nivou cele EU zbog skoka cena nafte i gasa.
Venecuelanska vlada i opozicija blizu su postizanja dogovora o premeštanju zlatnih rezervi centralne banke, vrednih oko 4 milijarde dolara, iz Banke Engleske u Federalnu rezervnu banku Njujorka.
Proizvođačke cene u Nemačkoj porasle su u avgustu 4,6 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, više nego što su očekivali analitičari, saopštio je danas nemački Savezni zavod za statistiku.
Rat u Ukrajini – 1.667. dan. Više od 350 dronova letelo je ka Moskovskoj oblasti od četvrtka uveče, izjavio je danas gradonačelnik ruske prestonice Sergej Sobjanjin. Rusija je kasno sinoć napala Dnjepar.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio se danas lideru Ukrajine Volodimiru Zelenskom na gostoprimstvu i prilici da tokom samita Karpatske inicijative razmene mišljenja o pitanjima važnim za obe zemlje i čitav region.
Potpredsednica Glavnog odbora i članica Predsedništva Srpske napredne stranke Ana Brnabić poručila je danas u predizbornom spotu za listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" da se ne sme dozvoliti da Srbija ponovo bude među zemljama gubitnicama.
Brat princeze Dajane, grof Čarls Spenser, u novim memoarima tvrdi da je kraljica Elizabeta II nakon Dajanine smrti ponudila da joj posthumno vrati titulu "Njeno kraljevsko visočanstvo".
Meštani su za AP rekli da sumnjaju da je popularno biljno alkoholno piće sa visokim procentom alkohola, poznato kao "Monkey Tail", bilo pomešano sa metanolom, što je dovelo do smrtnih slučajeva.
Bademi mogu biti koristan deo ishrane za kontrolu holesterola. Saznajte kako vlakna, biljni steroli, zdrave masti i vitamin E iz badema mogu uticati na LDL holesterol i zdravlje srca.
Iz Instituta za transfuziju krvi (ITK) Srbije danas je upućen apel svim građanima da daju krv, jer ni septembar, ni povratak sa godišnjih odmora nisu povećali rezerve krvi i one su u ovom trenutku drastično smanjene.
Serija prati 50-godišnju razvedenu ženu u potrazi za ljubavlju i seksualnim ispunjenjem, dok istovremeno brine o svojim bolesnim roditeljima i pokušava da odgaja sina koji bi već trebalo da bude odrastao.
"Pritajeno Zlo" tako na veliko platno donosi spoj horora, akcije, praktičnih efekata i atmosfere video-igre, uz priču koja publiku ne stavlja u ulogu posmatrača, već je vodi pravo u središte haosa.
Vilnius’ evacuation plan includes a route toward Poland in the event of a military threat or major crisis, said Žygimantas Solovjovas, head of the Civil Protection Department of the Vilnius City Municipality, on Wednesday.
Images of migrants crossing into the Spanish North African enclave of Ceuta have fueled support for far-right parties in the European Union, EU Migration Commissioner Magnus Brunner said today.
Serbian President Aleksandar Vučić arrived today at the Carpathian Initiative Summit in the mountain village of Huta, Ukraine, saying upon his arrival that it was important for Serbia to participate in the gathering.
An increasing number of Russians fear that President Vladimir Putin could order a new wave of mass mobilization for the war in Ukraine after the parliamentary elections taking place this week.
Slovak Prime Minister Robert Fico said he has no intention of fulfilling Slovakia’s obligations under Article 5 of NATO, nor of participating in the defense of an ally in the event of a Russian attack.
Mercedes je predstavio C 300 Electric, jeftiniju verziju električne C-klase sa dva motora, pogonom na sva četiri točka i dometom do 690 kilometara. Razlika u odnosu na C 400 iznenađujuće je mala.
Analiza podataka iz bolnica pokazuje da su padovi sa električnih trotineta najčešće povezani sa povredama ruku i ramena, dok alkohol drastično povećava rizik od teških povreda glave.
Hibridi su sve popularniji i među kupcima polovnjaka, ali izbor se ne završava na Toyoti Prius. Ovo je pet manje očekivanih modela koji nude štedljivost, praktičnost ili čak pogon na sva četiri točka.
Volvo najavljuje najveće proširenje game u svojoj istoriji: do 2030. godine predstaviće 13 potpuno novih modela, uključujući električne i hibridne automobile, ali i nove karoserijske forme.
Komentari 0
Pogledaj komentare