Može li se dogoditi da zdravstveni radnici koji rade s kovid pacijentima, a posebno oni koji su došli pomoći u kovid bolnicu KB Dubrava te u druge slične ustanove u Hrvatskoj, dobiju manju platu za protekli mjesec nego za mesec ranije kad su radili svoj redovni posao u matičnim bolnicama?
Mogu li oni koji u svojim bolnicama rade s kovid-pacijentima ostati bez tog istog dodatka od 28 posto na osnovnu platu na uslove rada jer koronavirusa do sada nije bilo? Odgovor na oba pitanja je potvrdan: sve je to moguće ako se ništa ne promeni u načinu isplata plata, jer Ministarstvo zdravstva još uvek nije dalo nikakav predlog načelnicima bolnica o tome ko ima pravo i na koliki dodatak dok traje kovid kriza. Istina, početkom prošlog meseca v.d. načelnika KB-a Dubrava Ivica Lukšić odlučio je da oni koji rade u PRIC-u imaju pravo na dodatak na uslove rada od 28 posto, ali to još nije rešilo problem, piše Jutarnji list.
Naime, u PRIC-u KB-a Dubrava se ne dežura, satnica je tek temeljna plata uz dodatak od 28 posto na uslove rada jer se radi dnevno po principu 4 sata rada, 4 sata odmora pa onda opet povratak u bolnicu na 4 sata. Drugim rečima, kako god se računalo imaće manju platu nego u mesecu u kojem su radili u matičnoj bolnici za najmanje 20 posto.
Najbolje se to može videti na konkretnoj, gruboj računici. Ako neki specijalista koji je došao da radi u kovid bolnicu ima osnovnu platu 10.000 kuna (oko 1.300 evra), a radi u jedinici intenzivne nege, na tu će plaću dobiti dogovorenih 28 posto više. Plaća će mu ugrubo iznositi 12.800 kuna (oko 1.700 evra), i tu se priča završava jer taj lekar nema dežurstva, prekovremeni rad... U svojoj bi bolnici imao takođe osnovnu platu 10.000 kuna, zatim 19 posto dodatka na uslove rada koje imaju gotovo svi, dežurao bi tri ili četiri puta i njegova bi plata bila oko 16.000 kuna (oko 2.100 evra). Rečju, malo manji dodatak, ali ukupno primanje veće 20 posto.
Nezdravstveno osoblje
I ne samo da nije rešen problem onih koji rade u drugim bolnicama da bi lečili kovid pacijente, nego isti problem nije rešen ni za zaposlene koji u svojim matičnim bolnicama rade direktno s kovid pacijentima, kao i za nezdravstveno osoblje koje sudeluje u procesu dijagnostike i lečenja pacijenata s koronavirusom, jer se ne zna koji im dodatak na platu pripada na osnovu Kolektivnog ugovora. Na te je nelogičnosti ministra juče upozorio i UPUZ (Udruga poslodavaca u zdravstvu).
"Nejasno je imaju li zaposleni koji rade u navedenim uslovima pravo na uvećanje osnovne plate za posebne uslove rada u istom procentu kao i pre epidemije kovida-19 od 28 posto (rad u jedinici intenzivnog lečenja te objedinjenom hitnom bolničkom prijemu ili na osnovu nekog drugog kriterijuma), imaju li pravo na uvećanje od 23 posto (rad u dijagnostici i lečenju pacijenata za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite), ili imaju pravo na neki drugi dodatak, odnosno neki od navedenih dodataka ali temeljem druge osnove", pitali su ministra iz UPUZ-a, ali odgovora za sad nema.
Slično pitanje postavio mu je ovih dana i Jutarnji list, ali zasad nisu dobili objašnjenje kako se dogodilo da još nema jasnih uputstava o tome ko, kad i zašto ima pravo na neki dodatak. Ministar Vili Beroš juče je u Vladi najavio "odluku o platama do kraja nedelje", ali bez ikakvih pojedinosti, premda su neke zdravstvene ustanove već isplatile plate za novembar s dodatkom od 28 posto i tako moguće "prekršile propise jer ne mogu biti nepravedni prema svojim zaposlenima" zbog "nejasne primene Kolektivnog ugovora".
Četiri dežurstva
Neki rešavaju problem i tako da njihovi zaposleni rade 15 dana u kovid bolnici, a 15 u svojoj ne bi li dodali sebi četiri dežurstva i primili platu barem jednaku onoj koju su primili prošli mesec. S obzirom na to da se plate i onima koji su na privremenom radu u drugoj ustanovi obračunavaju u njihovoj matičnoj bolnici, deo je načelnika odlučio da tim radnicima plata ne sme biti manja od one koju su dobili u svojoj bolnici mesec ranije.
Bilo je vremena da Ministarstvo reši ovaj očigledni problem još tokom korona zatišja, i odredi koji će se dodatak uključivati u primanja na osnovu onog što je kao novu obavezu nametnuo kovid-19.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu.
Kina će dozvoliti uvoz proteinske hrane svinjskog porekla iz Francuske, kao i uvoz svinjskih iznutrica iz te evropske zemlje, navodi se u današnjim odvojenim saopštenjima kineske carine i francuskog ministarstva poljoprivrede.
Poslovno carstvo Bernara Arnoa, francuskog biznismena i najbogatijeg čoveka na svetu, pokrenulo je niz tužbi protiv kompanija Visa i Mastercard usred tekućeg spora oko naknada za kreditne kartice.
U Bačkom Petrovcu se tokom leta ubiraju plodovi hmelja i to je jedina lokacija na kojoj ova poljoprivredna kultura može da se gaji. Prošle godine, međutim, njom je posejano svega deset hektara.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o utvrđivanju ciljeva nacionalnog razvoja u narednom periodu, u okviru kojih bi stopa siromaštva u Rusiji trebalo da bude smanjena na ispod sedam odsto do 2030. godine i ispod pet odsto do 2036. godine.
Ministar finansija Siniša Mali rekao je danas da će tokom posete kineskog predsednika Si Đinpinga biti potpisano više od 29 sporazuma o saradnji i najavio veliku investiciju jednoj veoma perpsekivnoj oblasti o kojoj će biti više reči tokom sutrašnjeg dana.
Tokom svog govora o antisemitizmu i holokaustu u dvorani za emancipaciju na Kapitolu, američki predsednik Džozef Bajden rekao je da su ljudi širom sveta već zaboravili Hamasov masakr 7. oktobra i uzimanje izraelskih talaca.
Italijanski predsednik Serđo Matarela rekao je danas na sednici Generalne skupštine UN da Izrael treba da izbegne vojnu operaciju u gradu Rafa u južnom delu Pojasa Gaze-
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je večeras da je tokom posete SAD razgovarao sa višim direktorom za Evropu u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD Majklom Karpenterom o razvoju događaja na Zapadom Balkanu.
Srpska prestavnica na Evroviziji Teya Dora istakla je da se oseća fenomenalno nakon prolaska u finale i da joj je posebno olakšalo što je prozvana prva.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Komentari 8
Pogledaj komentare