Iako su izdaci za te svrhe porasli u odnosu na ranije godine, Hrvatska se po ulaganjima u istraživanje i razvoj i dalje, kako pokazuju podaci Evrostata, nalazi pri samom dnu lestvice EU.
Naime, za istraživanje i razvoj u 2016. je izdvojeno samo 0,85 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), isto kao i Litvanija. Manji udeo izdvajanja za istraživanje i razvoj u BDP-u od Hrvatske su imale Slovačka, Bugarska, Malta, Kipar, Rumunija i Letonija, članica EU koja je za te svrhe izdvojila samo 0,44 odsto BDP-a, što je najmanje u Uniji, navodi
Novac.hr.
Inače, prosek izdvajanja za istraživanje i razvoj u EU je 2016., prema podacima evro-statistike, iznosio 2,03 odsto BDP-a, a u evrozoni 2,13 odsto BDP-a. Među članicama Unije najveća izdvajanja za istraživanje i razvoj ima Švedska, čak 3,25 odsto BDP-a, te Austrija, 3,09 odsto BDP-a.
Nivo ulaganja u istraživanje i razvoj kakve imaju razvijenije zemlje, ali i EU u celini, za Hrvatsku je, međutim, i dalje nedostižna. Šta više, po ovom kriteriju teško da se više može upoređivati i sa susednom Slovenijom, koja je 2016. za istraživanje i razvoj izdvojila dva odsto svog BDP-a. Ispred Hrvatske je i Mađarska, s izdvajanjima za razvoj u budućnosti od 1,21 odsto BDP-a.
Vredi istaći kako među zemljama evropskog jugoistoka, koje još nisu članice Unije, za istraživanje i razvoj više od Hrvatske izdvajaju, kako pokazuju podaci Evrostata, čak i Srbija, 0,89 odsto BDP-a, te Turska, 0,88 odsto BDP-a.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare