Početkom 2007. godine srpsko finansijsko tržište postalo je bogatije za prve investicione fondove. Iako je prošla nepuna godina od tada, investicioni fondovi u Srbiji postali su veoma popularni, kako među privatnim, tako i institucionalnim investitorima. Pojava fondova umnogome je doprinela ublažavanju bankocentrične strukture domaćeg finansijskog tržišta, čime je građanima ponuđena alternativa, u smislu, izbora investicione strategije.
Izvor: Beogradska berza
Približavanje Evropskoj uniji, te sa time povezano jačanje sveukupne transparentnosti na finansijskom tržištu, zatim porast likvidnosti finansijskih instrumenata i širenje znanja o investicionim fondovima imaće presudan uticaj na razvoj tzv. industrije fondova. Za očekivati je da će se dalji razvoj kako domaćeg, tako i regionalnog finansijskog tržišta bazirati, između ostalog, i na razvoju kako klasičnih , tako i uvođenju i razvoju savremenih vrsta fondova i investicionih strategija.
Iznetu tezu potvrđuje nedavno objavljena vest da je u Republici Srpskoj registrovan prvi tzv. hedž fond. Hedž fondovi pojavili su se davne 1949 godine, kada je Alfred Džons prvi pokrenuo fond koji je pomoću zauzimanja tzv. dugih i kratkih pozicija na tržištu omogućavao postizanje ciljne izloženosti tržišnom riziku. Prednosti ove vrste ulaganja postale su interesantne bogatim individualnim investitorima, koji su tražili alternativni način tradicionalnim oblicima ulaganja.
Hedž fondovi imaju tretman „divljih“ fondova jer, po pravilu, nisu registrovani i ne podležu zakonskim propisima koji regulišu rad registrovanih investicionih fondova. Kontradiktorno zvuči činjenica da hedž fondovi ne moraju biti registrovani. Objašnjenje leži u činjenici da ne postoji mehanizam koji bi mogao zabraniti određenoj grupi individualnih investitora da udruže novac, znanje i vreme, te da sa zajedničkog računa investiraju novac. Poslovanje hedž fondova moguće je samo u slučaju da izbegavaju zakone koji ograničavaju politike investiranja investicionim fondovima. Hedž fondovi u SAD organizovani su tako da nemaju potrebu da poštuju restriktivne zahteve “Security and Exchange Commission“ (SEC) koja nadzire tržište kapitala. Reč je o četiri zakona koji regulišu poslovanje investicionih fondova. SEC pokušava da reguliše poslovanje hedž fondova, ali u tome nema značajnijeg uspeha.
Osnovna prednost hedž u odnosu na klasične investicione fondove jeste ta što hedž fondovi mogu investirati na način koji nije dozvoljen klasičnim investicionim fondovima. Hedž fondovi imaju mogućnost ulaganja u sve vrste finansijskih instrumenata, bilo da je reč o berzanskom ili vanberzanskom, tzv. OTC tržištu. Minimalan ulog za ulazak u „društvo“ kreće seod od 250 hiljada do čak 25 miliona dolara. Većina fondova je uz to i zatvorena za nove klijente. Stoga je ova vrsta investiranja namenjena velikim korporacijama i bogatim individualcima.
Hedž fondovi su netransparentni, jer nemaju obavezu objavljivanja informacija o tome gde i na koji način plasiraju sredstva članova fonda. To ih čini nepogodnim za širu investicionu javnost, jer većina malih investitora sebi ne može priuštiti visok stepen rizika koji podrazumeva ulaganje u hedž fondove. Organizovani su kao neka vrsta partnerstva, gde je glavni menadžer u isto vreme i glavni savetnik, odnosno investitor. Članovi fonda – klijenti nastupaju u ulozi finansijera fonda. Najveći broj hedž fondova je registrovan offshore jer na taj način mogu izbeći plaćanje poreskih obaveza.
Neki od poznatijih menadžera hedž fondova su Džordž Soroš i Džim Kramer, koji je, primera radi, 2000. godine, kada je indeks Dow Jones pao za 6 odsto, a S&P500 za 11 odsto, ostvario prinos od 36 odsto.
Hedž fondovi na svetskom tržištu posluju već nekoliko decenija, ali se o njima značajnije počelo pisati tek 1998. godine. Tada je Hedž fond „Long-Term Capital Management“ - LTCM izgubio 4,6 milijardi dolara, čime je ugrozio kompletan bankarski sistem SAD, obzirom da su banke vodeći kreditori Hedž fondova u SAD.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mnogi ljudi već dugo čuvaju stare video-kasete u podrumu ili na tavanu, ali one danas mogu vredeti pravo malo bogatstvo. Posebno su tražena određena Diznijeva izdanja, za koja kolekcionari izdvajaju hiljade evra.
Kupci u Nemačkoj su navikli da ih u restoranima, kafićima ili prilikom dostave hrane pitaju da li žele da ostave bakšiš. Međutim, ista praksa uskoro bi mogla da postane deo svakodnevne kupovine u prodavnicama.
Maksimalne maloprodajne cene dizela i benzina biće više za dva dinara u narednih sedam dana, saopšteno je danas iz Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.
Mađarska kompanija MOL dobila je večeras zvaničnu licencu od Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) za nastavak pregovora o kupovini ruskog većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije a.d. (NIS) do 28. avgusta.
Vojni avion F-35b američkih oružanh snaga srušio se danas u blizini vazduhoplovne baze Miramar u San Dijegu, a pilot je uspeo da se katapultira pre pada, nakon čega je hospitalizovan.
U Mađarskoj su pre samo par meseci slavili pad Viktora Orbana, a domaći tajkunski mediji su iskoristili promenu vlasti u ovoj zemji da bi još jače i agresivnije "pumpali" protiv svoje države i vlasti, piše 24sedam.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp naložio je američkoj vojsci da već tokom predstojećeg vikenda izvede novi napad na Iran, objavio je danas Volstrit džurnal (WSJ), pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike.
Rat u Ukrajini – 1.618. dan. Ruske snage nastavile žestoke udare na ukrajinske položaje. Na udaru Odesa. Američki predsednik potvrdio da u Kijev idu Vitkof i Kušner.
Sa ukupno devet skinova (šest Worlds, dva Hall of Legends i jedan Prestige), Faker ostaje ubedljivo najviše odlikovani profesionalni igrač u istoriji League of Legendsa.
Dario Amodei tvrdi da Anthropic ne traži zabranu AI modela otvorenog koda, ali upozorava na opasnost od Kine, zloupotrebe biološkog oružja i krađe intelektualne svojine.
Mazda priprema novu generaciju legendarnog modela MX-5 koja će, pored benzinskog motora, dobiti i električnu verziju. Istovremeno, prvi čovek kompanije najavio je razvoj ekskluzivnog sportskog automobila.
Automobil ostavljen na suncu može se za samo sat vremena zagrejati na više od 70 stepeni, dok temperatura u kabini postaje opasna već nakon nekoliko minuta.
Hertz menja strategiju nakon preskupog neuspeha sa električnim vozilima. Kompanija, koja je rasprodala oko 30.000 električnih automobila uz milionske gubitke, sada ulaže u budućnost autonomne vožnje i pokreće robotaksije.
Iako je Ferrari Luce, prvi potpuno električni model italijanskog proizvođača, izazvao brojne kritike nakon predstavljanja, interesovanje kupaca to ne potvrđuje. Prema prvim informacijama, početna proizvodnja je rasprodata.
Leapmotor, kineski proizvođač električnih automobila iza kojeg stoji i Stellantis, predstavio je novi električni hečbek A05, koji bi mogao ozbiljno da uzdrma segment pristupačnih EV modela.
Komentari 3
Pogledaj komentare