Kada zaposleni građani Srbije razmišljaju ili govore o svojoj plati, bilo da se na nju žale ili se njom hvale, uvek i bez izuzetka misle na svoju neto-platu. Za razliku od njih, Anglosaksonci, na primer, o svojoj plati razmišljaju po pravilu u kategoriji bruto-plate.
Autor: Nebojša Katić
Na izgled trivijalna tehnička razlika uzrokuje drastično različite percepcije poreske problematike, i posledično, različite odnose prema državi. Zbog toga, iako ne samo zbog toga, formirane su i različite političke kulture.
Kada Britanac potpisuje ugovor kojim se regulišu uslovi njegovog zaposlenja, ključni element će naravno, biti visina plate. Ta plata se u ugovorima iskazuje, a u svesti zaposlenih figuriše kao (godišnja) bruto-plata. Ona definiše odnos poslodavca i zaposlenog i određuje poziciju zaposlenog na tržištu rada. Potpisujući ugovor o radu, Britanac zna koliko njegov rad vredi i koliko on tačno poslodavca košta.
Iznos njegove neto-plate je sasvim drugačija kategorija i ni na koji način nije vezana za poslodavca. Ona je „ostatak“ posle obračuna građana sa državom i posle izdvajanja za penziju. Poreski sistem je jednostavan, pregledan i relativno lak za praćenje. Britanci u pravilu znaju kolike su poreske stope i koliko ih država košta. Ovo ne znači da svaki Britanac poznaje poresku oblast, ali je država učinila dovoljno da svako ko to želi, ima lak uvid u sistem.
Jedna od većih tema svake predizborne kampanje na Zapadu je uvek vezana za poreze na lična primanja. Poruke se upućuju direktno građanima-glasačima, jer su oni ti koji poreze plaćaju, i svaka promena poreskih stopa ima direktan efekat na njihov džep.
Ako država poreske stope snizi, efekat sniženja pripada zaposlenom. Njihove bruto-plate će ostati nepromenjene, ali će im neto-plata biti veća. U slučaju rasta poreza, ponovo uz nepromenjenu bruto-platu, neto-plata se smanjuje.
Građani Srbije decenijama žive u drugačijem ambijentu, isključivo sa svešću o neto-plati. Malo je zaposlenih koji znaju kolika su njihova bruto-primanja, koliko koštaju poslodavca, šta i koliko državi plaćaju, da li se i kako stope poreza i doprinosa menjaju iz godine u godinu. Logikom neto sistema, sve se to događa mimo njih.
Građani su uglavnom nezainteresovani za poreski sistem, sa izuzetkom poreza koje sami uplaćuju, poput poreza na imovinu. U nakaradnom srpskom univerzumu, porezi i doprinosi su isključivo briga poslodavca.
Kada poslodavci traže da se porezi i doprinosi na lična primanja smanje, to podrazumeva da će efekat smanjenja ovih davanja prisvojiti oni. Sniženjem poreza, poslodavac izdvaja manje za bruto-plate svojih zaposlenih, ali njima i dalje isplaćuje nepromenjenu neto-platu. Niži porezi ne povećavaju kupovnu moć građana, već se prelivaju u profit poslodavca.
Budući da ne zna ni koliko plaća niti šta plaća, građanin je dezorijentisan. On ne podrazumeva da je državni administrativni aparat, policija, školstvo, ili zdravstvo na primer, u njegovoj službi, baš kao što je to i pekar kod koga kupuje hleb. Činjenica da država ima monopol na najveći deo svojih usluga a pekar nema, ne menja bitno logiku stvari.
Dobrim delom i zbog ovakvog (ne)razumevanja logike ličnih primanja, formirao se odnos ponižavajuće inferiornosti i servilnosti građana prema državi. Uz jasnu svest o tome da se plate državnih službenika finansiraju iz njihovih bruto-plata, građani bi teže prihvatali maltretiranja prilikom vađenja dokumenata, registracije kola, kod čekanja u redu za ovo ili ono. Ostajući u ulozi podanika prema državi, oni i svoj gnev usmeravaju prema poslodavcu i prema maloj neto-plati. Formiranje te neto-plate i njenu zavisnost od poreza koje diktira država, zaposleni ne vide.
S druge strane, zaposlenima se mora predočiti da poslodavac koji ne plaća poreze i doprinose potkrada njih, jer je deo plate iz koje se porezi i doprinosi plaćaju njihova zarada, i nisu dar poslodavca državi. Malo ko razume da kada poslodavac obračunava i uplaćuje (ili ne uplaćuje) poreze i doprinose, on nije ništa drugo do samo poreski agent države.
Kod obračuna i plaćanja poreza i doprinosa teorijski su moguća dva modela. U prvom, poslodavac radniku isplaćuje bruto-platu, a radnik zatim sam popunjava naloge, čekove i nosi ih na naplatu. Kako je ovaj sistem komplikovan za radnike a istovremeno državi ne garantuje uredan priliv poreza i doprinosa, države su poslodavcima poverile posao obračuna i prikupljanja poreza na lična primanja. Ovo je drugi, i opšte prihvaćen model.
Iako praktičan i racionalan, ovaj model je nametnut i zaposleni nad njim nemaju nikakvu kontrolu. Ako poslodavac ne uplaćuje doprinose, onda je to isključivo problem države i njenog nominovanog agenta – građanin je svoj deo obaveze izvršio zaradivši bruto- platu iz koje će njegov poslodavac, kao poreski agent, namiriti državu. To je ujedno i razlog zbog koga država mora, bez pogovora, povezati staž svim radnicima kojima doprinosi za penziono osiguranje nisu uplaćivani. Isti princip bi morao važiti i za oblast zdravstvenog osiguranja. Zaposleni su svoje obaveze izvršili, država nije.
Kako nije obezbedila kontrolu naplate poreza, država je postala saučesnik i glavni krivac za eroziju, ili još bolje, za destrukciju poreske discipline. Ovaj problem građani jasno vide tek kada odlaze u penziju i kada se suočavaju sa činjenicom da porezi i doprinosi za njih nisu uplaćivani. Ali, to je samo deo problema.
U manjoj meri individualizovan ili kvantitativno merljiv, drugi deo problema se odnosi na stalni pad kvaliteta svih vrsta usluga koje država mora da obezbedi, od zdravstva, školstva, visokog obrazovanja itd.. Građani ovaj problem osete tek kada sve češće i za sve veći broj usluga moraju platiti iz svog novčanika. Ono što bi moralo biti pokriveno iz njihove bruto-plate i za nju vezanih poreza i doprinosa, građani sada plaćaju iz svojih neto-plata.
Smisao rada zaposlenih nije samo puko obezbeđivanje lične potrošnje njihovih domaćinstava. Njihov rad obezbeđuje i održavanje ili poboljšanje kvaliteta usluga koje su u domenu države. Ovakav pristup pomaže razumevanju da plaćanje poreza doprinosi ličnom blagostanju – verovatno i više nego što je to kupovina kola, ili plazma televizora. Ovakav pristup baca i drugo svetlo na sve one koji rade na crno i porez ne plaćaju – koga to oni zapravo potkradaju, treba li ih tolerisati, sme li se u tome učestvovati!
Da li su porezi i doprinosi u Srbiji preveliki, da li je poreski sistem dobar ili loš, pravedan ili nepravedan, sve to ne utiče na kompleks problema koji su predmet ovog teksta.
Poimanje stvarnosti i politička kultura daleko su od toga da proističu samo iz sistema obračuna plata. Ni promena svesti na ovom segmentu, ni uspostavljanje poreske discipline neće radikalno promeniti očajnu situaciju u kojoj se Srbiji nalazi, ali može biti makar jedan od malih, neophodnih koraka da se propast zaustavi.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
Centralna banka Indije (RBI) predložila je da zemlje organizacije BRIKS povežu svoje digitalne valute kako bi se olakšala prekogranična trgovina i plaćanja u turizmu, što bi moglo da smanji oslanjanje na američki dolar.
U Rafineriji nafte Pančevo započete su startne aktivnosti koje će omogućiti ponovno uspostavljanje komercijalnog rada proizvodnih postrojenja, a prva isporuka naftnih derivata iz rafinerije očekuje se 27. januara.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov nazvao je uzajamno korisnim preliminarni dogovor o prodaji paketa akcija srpske kompanije NIS, koji pripada Gaspromnjeftu, mađarskoj kompaniji MOL.
U Davosu danas počinje treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji će tokom dana imati brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Nemačke kompanije su u prvoj godini drugog mandata američkog predsednika Donalda Trampa gotovo prepolovile ulaganja u Sjedinjene Američke Države, pre svega zbog neizvesnosti u trgovinskoj politici, pokazuje izveštaj Nemačkog ekonomskog instituta (IW).
Korisnici austrijske penzije sa prebivalištem u Srbiji obavezni su da i ove godine podnesu "Potvrdu o životu" sa overenim svojeručnim potpisom austrijskom Zavodu za penzijsko osiguranje, objavio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Broj turista u Japanu dostigao je u decembru rekordni nivo, uprkos padu broja posetilaca iz Kine od 45 odsto zbog diplomatskih tenzija između dve azijske susedne zemlje.
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je u trećem tromesečju 2025. IPS NBS platni sistem centralne banke obradio 27,3 miliona instant plaćanja, što je za 25,7 odsto više nego u trećem tromesečju 2024. godine.
Američki predsednik Donald Tramp će verovatno stići na Svetski ekonomski forum u Davosu sa oko tri sata zakašnjenja, rekao je američki ministar finansija Skot Besent.
Rat u Ukrajini 1.448. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Rusija izvela masovan napad dronovima i raketama, ostavivši veliki deo domaćinstava bez struje, Kijev optužuje Moskvu da napadima na energetsku infrastrukturu ugrožava bezbednost.
Ukrajinske obaveštajne službe upozorile su da postoji mogućnost da Rusija lansira dva supersonična projektila "Orešnik" u narednih pet dana, objavljeno je na profilu "Military Observer" na društvenoj mreži X.
Japanska meteorološka agencija izdala je danas upozorenje na obilne snežne padavine tokom vikenda, u oblastima koje se protežu od severnih do zapadnih regiona, a vlasti su saopštile da bi neki auto-putevi u centralnom delu zemlje mogli biti unapred zatvoreni.
Kada govorimo o rodoljublju u srpskom narodu, nemoguće je zaobići ime Svetog Save. On nije samo prvi arhiepiskop srpski, niti samo istorijska ličnost iz dalekog srednjeg veka, on je temeljni stub srpskog duhovnog, kulturnog i nacionalnog identiteta.
Američki glumac Timoti Basfild (68) pušten je iz pritvora i suđenje će čekati na slobodi, nakon što je sud u saveznoj državi Novi Meksiko odlučio da se rizici u ovom slučaju mogu umanjiti uslovima puštanja, piše Junilad (Unilad).
Britanski komičar i glumac Rasel Brend pojavio se danas pred sudom u Londonu putem video-linka iz SAD, gde se suočava sa dve nove optužbe za seksualne delikte, uključujući silovanje.
Deca iranske vladajuće elite se hvale luksuznim životima, a istovremeno hiljade običnih Iranaca ubijaju na ulici jer su se suprotstavili moćnim porodicama koje vode Islamsku Republiku.
Američki lekar dr Danijel Pompa, koji ima više od 1,8 miliona pratilaca na Instagramu, u novoj objavi je govorio o ardini, koju naziva jednom od najzdravijih namirnica na svetu.
Usred sezone gripa i prehlada, mnogi se vraćaju proverenim klasicima – pre svega pilećoj supi i supi od paradajza, toplim jelima koja greju i lako se jedu čak i kada nemate apetit.
Komentari 9
Pogledaj komentare