Država gubi milione evra jer se to što se kupuje za državu plaća više nego što je neophodno. Moj posao u Beogradu je da to sprečim. Već sam poništio neke tendere. Bilo je nabavki gde je roba koja je kupljena za grad u procesu javnih nabavki mogla jeftinije da se kupi u radnji, kaže Dragan Đilas gradonačelnik Beograda.
Izvor: Ekonomist
"U Beogradu postoje stvari koje su jeftinije nego u drugim velikim gradovima, ali je pitanje i kolike su plate ljudi u Beogradu, a kolike u tim gradovima. Sve te studije nama koriste da uporedimo cene po kojima proizvođači prodaju svoju robu u različitim gradovima. Da bi realno videli standard ljudi, moramo da ukrstimo cene sa primanjima“, navodi Đilas komentarišući nedavno objavljeno istraživanje Saveza ekonomista Srbije po kom je Beograd najjeftiniji grad u okruženju.
„U Beogradu je cena gradskog prevoza jeftinija. Zagreb je, na primer, po tom pitanju dva i po puta skuplji. Sarajevo je, takođe, u tom segmentu skuplje. Ali, život u Beogradu je realno skup. Nedavno sam imao sastanak sa penzionerima koji dobijaju pomoć od grada. Kad čujem od njih da plaćaju struju pet hiljada dinara, a imaju penziju osam hilljada onda je svaka priča o jeftinom životu u Beogradu deplasirana“, dodaje on.
Ponovo se pojavila inicijativa da se topla voda iz termoelektrane u Obrenovcu koristi za grejanje u Beogradu. S obzirom na to da je već nekoliko puta „započinjan“ projekat toplovoda iz Obrenovca, koliko je to, prema vašem mišljenju, ostvariva ideja?
Dragan Đilas: Istrojiski gledano, taj projekat je, u određenim momentima, pre svega kad dođe do energetske krize, ocenjivan kao superisplativ, da bi kasnije drugi za njega pričali kako je potpuno neisplativ. Napravili smo radnu grupu koja bi trebalo da da konačnu ocenu i proceni da li je taj projekat zaista isplativ.
S obzirom na krizu u domaćoj i svetskoj ekonomiji, koje od ranije najavljenih infrastrukturnih projekata će Beograd finansirati?
D. Đilas: Najveći projekat je izgradnja mosta preko Ade i njega ćemo završiti do kraja mandata. Neke stvari se ne vide. Na primer, rekonstrukcija Pančevačkog mosta koja košta desetine miliona evra je u toku, a radovi se izvode prvi put posle 35 godina. Da se to ne radi, most bi morao da bude zatvoren. Takođe, radi se i most u Obrenovcu koji je kao projekat stajao više od deset godina.
Da li je i dalje aktuelan projekat mosta kod Ade Huje, koji je trebalo da finansira Japan?
D. Đilas: Od tog projekta neće biti ništa jer je društveni proizvod po stanovniku Srbije porastao i „ispali“ smo iz kategorije zemalja koje mogu da računaju na tu vrstu pomoći. Aktuelni su, međutim, pregovori sa kineskom vladom da oni finasiraju most između Borče i Zemuna. Verujem da je taj most Beogradu i Beograđanima potrebniji. Mislim da imamo realne šanse da u naredna dva meseca dogovorimo taj aranžman, zavrsimo detaljni urbanistički plan i počnemo sa gradnjom tokom naredne godine.
Kad očekujete da će početi rekonstrukcija Gazele?
D. Đilas: To je republički projekat koji je finansiran sredstvima EBRD-a. Već dva puta sam pokušavao da dobijem informaciju kako će da izgleda rekonstrukcija tog mosta, Jer, kada se zatvori Gazela, Beograd će biti potpuno paralisan. Kao gradonačelnik Beograda ne mogu da dozvolim da ovaj grad stane. Od republičkih institucija još nisam dobio podatak koliko dana treba da bude zatvorena koja traka. Ti podaci su neophodni da bismo mogli da organizujemo alternativni prevoz građana. Možda i da ograničimo kretanje automobila u to vreme.
Večita tema je i izgradnja metroa. Koliko je ovaj projekat realno ostvariv?
D. Đilas: Ljudi su kod nas dosta neobjektivni. Za to nije bilo para od 1974. Nemoguće je da nijedna vlast nije želela da uđe u taj projekat. Za metro su potrebna ogromna sredstva i ne možemo da ulazimo lako u taj posao pa da ga gradimo kao obilaznicu 20 godina. Ne možemo jedne godine da počenemo da kopamo neki tunel, a onda da prekinemo taj projekat kad naredne godine ostanemo bez para. Stavio sam veto na odluku da li treba graditi laki ili teški metro.
Dovešćemo stručnjake koji se u svetu bave tim poslom, i koji nemaju nikakve lične interese vezane za beogradski metro, da nam kažu šta je to što je za Beograd neophodno. U aprilu će u Beograd doći stručnjaci iz Beča, a posle njih ćemo dobiti i studiju španskih i stručnjaka iz Minhena. Jedino sigurno je da bez metroa ne može da se reši problem saobraćaja u gradu. Počećemo da gradimo kad se definiše koji je metro potreban i način finansiranja izgradnje.
Možete li da procenite kad bi prva linija metroa mogla da bude gotova?
D. Đilas: Mislim da ne postoji ozbiljan čovek koji bi mogao dati takvu projekciju. Do kraja ove godine bismo mogli da definišemo vrstu metroa i način finansiranja.
Jedan ste od visokopozicioniranih funkcionera koji otvoreno govori da u Srbiji postoji dvovalutni sistem.
D. Đilas: To je realnost koju treba što više puta da ponovimo. Niko ne govori da je cena kvadrata stana 142.000 dinara ili da automobil košta milion i sto hiljada dinara. Niko to neće reći.
Kako se to odražava na finansiranje? Na proleće se očekuje rebalans budžeta. Hoće li biti značajno manji?
D. Đilas: Beogradu je budžet realno smanjen. Krediti koji nam dospevaju su evrizovani. Prihodi od građevinskog zemljišta su neizvesni jer su neizvesne i nove investicije. Najviše će zavisiti od prihoda od građevinskog zemljišta. Investitori plaćaju u 36 rata i ove godine dolaze na naplatu rate iz ranije potpisanih ugovora, tako da očekujem da ti prihodi budu stabilni. Više se plašim šta će biti narednih godina. Ako ostanemo bez novih investicija, a poznato je da je interesovanje za poslovni prostor opalo, postavlja se pitanje daljeg finansiranja.
Gde planirate najveće uštede?
Ðilas: Grad æe preispitati mnoge graðevinske projekte koji se plaæaju iz budžeta
D. Đilas: Smanjili smo cene mnogim dobavljačima. Cene asfaltiranja su snižene za nekoliko desetina procenata, a veliki deo budžeta je išao na to. Beograd je najbolji partner svakom ko želi da radi u Srbiji, jer svako ko potpiše ugovor sa gradom zna da će mu sve obaveze u roku biti plaćene. Na osnovu toga očekujem da Beograd dobije i najbolje cene. U aprilu ćemo preispitati projekte koje rade sekretarijati i novac od onih projekta za koje procenimo da su neostvarivi ćemo prelocirati. Upravo se usvajaju planovi javnih nabavki.
Od većih kupovina, očekuje se kupovina novih tramvaja i vozova za gradsku železnicu. Ove godine je u planu izgradnja desetak obdaništa i početak gradnje tri nove škole. Grad će, takođe, nastaviti da pomaže trudnicama, penzionerima i najugroženijim stanovnicima. Zaista mislim da neko sa osam hiljada dinara jako teško može da preživi u Beogradu.
Da li prepoznajete i javne nabavke kao jedno od mesta pogodnih za korupciju?
D. Đilas: Da nisam prepoznao, ne bih napravio posebnu agenciju za javne nabavke. Gde god postoji ljudski faktor postoji i ta mogućnost. I dalje mislim da država gubi milione evra jer se to što se kupuje za državu plaća više nego što je neophodno. Moj posao u Beogradu je da to sprečim. Već sam poništio neke tendere. Bilo je nabavki gde je roba koja je kupljena za grad u procesu javnih nabavki mogla jeftinije da se kupi u radnji.
Građani najlakše uočavaju šta se radi na ulicama. Ljudi se stalno pitaju zašto se stalno iste ulice otkopavaju i asfaltiraju?
D. Đilas: Ne bih rekao da se stalno iste ulice asfaltiraju, ali je činjenica da postoji nekoordinacija između gradskih preduzeća, ali i između gradskih i republičkih kompanija kao što je EPS ili Telekom. Napravili smo informaciono „čvorište“ gde smo povezali međusobno te firme kako bi se, kad se nešto radi, u isto vreme uradili i drugi poslovi. Mnogo je veći problem što se u Beogradu posle svake zime otvore stotine rupa. To je neizbežna činjenica jer je klima takva. Takođe, mnoge stvari su dotrajale i moraju da se „dokrpljavaju“. Verovatno bi trebalo da se promeni bar pola vodovodnih cevi u Beogradu, ali za to nemamo novca.
Koliki je dug Beograda?
D. Đilas: Nasledio sam tri kredita u ukupnom iznosu od 219 miliona evra, s tim da su dva u grejs periodu, a treći je za most preko Ade. Grad vodi i vodiće vrlo restriktivnu politiku po tom pitanju. Trudiću se da ne ulazimo ni u kakve aranžmane koje će neko kasnije morati da vraća.
Po novom zakonu Beograd će doći u posed imovine koja je danas u vlasništvu republike. To će otvoriti mnoge mogućnosti za finansiranje.
D. Đilas: Taj proces se odvija toliko sporo da mu ne pridajem značaj u ovom trenutku. To je moralo već da se dogodi, jer je to predviđeno i Ustavom. Nažalost, to što piše da nešto treba da se uradi, ne znači da će se i dogoditi. Voleo bih kad bi sve što je u Beogradu postalo naša imovina, ali neće se to tako dešavati. Ipak, biće sasvim dovoljno da se spreči blokada koja danas postoji, s obzirom na to da je potrebno po nekoliko meseci ili godina da sve direkcije odobre potrebne zahteve.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski biznismeni, kojima je EU uvela sankcije, podneli su tužbe protiv Unije za više od 50 milijardi evra, piše belgijski "Soar" pozivajući se na izveštaj Evropske koalicije za pravednu trgovinu.
Prijava za legalizaciju počela je 8. decembra, a kako je navela ministarka Aleksandra Sofronijević, broj prijava će svakog dana rasti kako na šalterima opština i Pošte, tako i putem sajta "Svoj na svome".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u Nišavskom okrugu, gde je prisustvovao otvaranju fabrike Ariston Climate Solutions, obišao završne radove na izgradnji logističko-industrijskog parka CTPark kao i pogon fabrike kompanije Palfinger.
Cene peleta kreću se između 39.000 i 43.000 dinara po toni, ali postoje i stovarišta koja drže cenu od 46.000 dinara, izjavio je danas profesor Šumarskog fakulteta Branko Glavonjić.
Američki proizvođač bezalkoholnih pića Koka-kola (The Coca-Cola Company) saopštio je će njegov dosadašnji glavni operativni direktor Enrik Braun 31. marta 2026. preuzeti funkciju izvršnog direktora i tako zameniti dugogodišnjeg čelnika Džejmsa Kvinsija.
Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država (Fed) donele su odluku o trećem smanjenju kamatnih stopa u ovoj godini, kako bi podržale tržište rada uprkos inflaciji koja i dalje premašuje cilj od 2 odsto.
Komitet za bezbednost vakcina Svetske zdravstvene organizacije (SZO) saopštio je danas da najnoviji pregledi naučnih dokaza ponovo potvrđuju da ne postoji veza između vakcina i poremećaja iz spektra autizma.
Više od 8.000 korisnika, 760.000 pređenih kilometara, milijardu koraka i donacije vredne preko 9 miliona dinara obeležile su pet godina najveće inicijative u borbi protiv dijabetesa kroz fizičku aktivnost u Srbiji.
Nacionalna zdravstvena služba Engleske (NHS) upozorila je da se suočava s "najgorim mogućim scenarijem" ovog decembra zbog porasta broja hospitalizovanih pacijenata obolelih od gripa.
Uprkos okolnostima, Zelena milja je postala drugi uzastopni film Frenka Darabonta zasnovan na delu Stivena Kinga, koji je postao miljenik kritike i favorit tokom sezone nagrada.
Književnica Medlin Vikam, poznatija kao Sofi Kinsela, autorka bestselera serije romana "Kupoholičarka", preminula je u 55. godini, a poslednji roman "Kako to izgleda?“ je otkrio sa čim se borila.
Srpska filmska asocijacija (SFA) danas javlja da je Beograd u pet najboljih filmskih lokacija Evrope u trci za "EUFCN Location Award 2025", priznanje za izuzetne filmske lokacije i saradnju s međunarodnim produkcijama.
Nove epizode porodične serije "Krunska 11", u produkciji Zillion filma i TS Media, stigle su na Superstar TV kanal, osvajajući srca svih generacija gladalaca.
The European Union and Kyiv have drawn up an action plan to move Ukraine forward on its path toward EU membership, despite formal accession talks being blocked by Hungarian Prime Minister Viktor Orbán.
European leaders have reportedly warned Belgium that it will “be treated like Hungary” if it does not approve the plan to finance Ukraine with a €210 billion loan.
President of Serbia, Aleksandar Vučić, is visiting the Nišava District, where he will attend the opening of the "Ariston Climate Solutions" factory and inspect the final stages of construction at the CTPark logistics and industrial park, as well as "Palfinger.
Niža potrošnja goriva je uvek dobrodošla, a jedna od starih metoda vozača je spuštanje nizbrdo sa menjačem u neutralnom položaju, odnosno "u leru". Da li je ovo stvarno korisno?
Komentari 42
Pogledaj komentare