„Proleće je stiglo u naš kraj“. Nema deteta koje makar jednom za vreme svog školovanja nije pisalo sastav na tu temu. Ovo proleće Evropi, nažalost, donelo je mnogo više od buđenja prirode jer su probuđena i sećanja na proleće pre tačno četvrt veka i vest o eksploziji „Čerbobiljske nuklearne elektrane Vladimira Iliča Lenjina“.
Uzrok današnjih strahova nalazi se hiljadama kilometara istočnije, u zemlji čijim su starijim stanovnicima sredinom marta probuđene bolne uspomene na dva avgustovska jutra 1945. i atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki. Nedavna havarija japanske atomske centrale Fukušima izazvana katastrofalnim zemljotresom i cunamijem, uzdrmala je posredno čitav svet.
Protivnicima upotrebe nuklearne energije ovaj događaj kom se još ne nazire kraj i čije će se prave posledice tek videti dao je dodatni „vetar u leđa“. U čitavoj Evropi jedna od glavnih tema medija jeste potencijalna opasnost od preteće radioaktivnosti, ne toliko sa Dalekog istoka koliko iz neposrednog komšiluka. Na evropskom kontinentu, naime, aktivno je ukupno 195 reaktora.
U ovom trenutku, čini se kao da Evropa „pere ruke“ od nuklearne energije. Nemačka je tako već privremeno zatvorila najstarijih sedam od svojih 17 atomskih centrala. Iako kancelarka Angela Merkel kaže da nema sumnje u njihovu bezbednost, dodaje da je lekcija koju Nemačka treba da nauči iz nuklearne krize u Japanu - „što pre iz toga izađemo, to bolje“.
Evropska unija je prošle godine najavila ulaganje od čak hiljadu milijardi evra u naftovode, gasovode, solarnu tehnologiju i tehnologiju za energetske kapacitete vetra, čime planira da zadovolji svoje rastuće energetske potrebe. EU se već obavezala da do 2020. smanji emisiju štetnih gasova za 20 procenata, poveća obnovljive izvore energije za 20 procenata i podigne energetsku efikasnost.
Dugoročna politika, poput ove, strana je našoj zemlji. Iako nam ne manjka planova za trošenje milijardi evra u energetiku, još uvek nema nikakvih konkretnih pomaka u tom pravcu. Naprotiv. Srbija u korišćenju alternativnih izvora energije (vetra, sunca i biomase) skoro da nije ni na početku.
Koliko smo daleko „odmakli“ najbolje pokazuje sudbina jedine domaće fabrike biodizela. Ta fabrika Viktorija grupe, kapaciteta 100.000 tona, uopšte ne proizvodi biodizel već jestivo ulje. Razlog za to je, pored poskupljenja ulja, ponajviše nedostatak najavljenog zakonskog okvira o obaveznom korišćenju biodizela.
Kako je i energetska efikasnost praktično incidentna stvar u Srbiji, epilog bi mogla da bude ozbiljna nestašica struje. Struje koja se mora odnekuda nadomestiti. Tu na scenu stupaju zagovornici nukelarne energije.
U Srbiji, inače, već više od dvadeset godina postoji moratorijum na izgradnju nuklearki i učešće u nuklearnim projektima i biće na snazi bar do 2015. godine. Moratorijum je uveden nakon nuklearne nesreće u Černobilu i iako su se tokom godina pojavljivale ideje o njegovom ukidanju, do toga nikada nije došlo.
Uprkos tome, srpski zvaničnici pominju mogućnost učešća naše zemlje u izgradnji bugarske nuklearke Belene. U međuvremenu, privremeno je barem, pod uticajem Fukušime, i u Bugarskoj proglašen moratorijum.
Jedan od najpozvanijih stručnjaka na polju nuklearne energije kod nas, dr. Ilija Plećaš, naučni savetnik Instituta Vinča, kaže za B92 da će Srbiji u budućnosti nedostajati energija i dodaje da zbog toga „naša zemlja mora da preispita svoju energetsku budućnost ali ne za mandat sledeće vlade ili dve već za mnogo dalekosežniji period“.
On navodi da bi nuklearna energija mogla da bude pravi izbor i dodaje da Srbija treba da učestvuje u gradnji bugarske nuklearke, kao i da apsolutno treba ukinuti moratorijum i na gradnju atomskih elektrana u Srbiji.
Plećaš obrazlaže da je, sa stanovišta bezbednosti, „ako znamo da nas neposredno već okružuje dvadesetak atomskih centrala, potpuno svejedno da li ćemo graditi nuklearku ili ne“.
On, odbacujući navode o štetnosti nuklearnih elektrana po okolinu, kaže da se „mereći količine sumporne kiseline oko, na primer, termoelektrane ’Nikola Tesla’, može reći da se tamo događa jedanaest ekoloških katastrofa istovremeno“.
Zvezdan Kalmar iz Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR), sa druge strane, smatra da Srbija treba da revidira svoj pristup energetici star više od pola veka. On navodi da bi ukidanje moratorijuma dovelo do još strahovitije i skuplje energetske zavisnosti, što bi za više decenija onemogućilo bilo kakvu realnu promenu u Srbiji.
„Nuklearna elektrana nam ne treba“, odlučno za B92 kaže Kalmar i dodaje da je jedan od najneprihvatljivijih stavova praktično prihvatanje tzv. „očiglednog nedostatka energije u budućnosti“ kao apsolutne i gotovo prirodne pojave i nedodirljive istine.
On kaže da su ogromni neiskorišteni potencijali energetske štednje i ulaganja u proizvodnju iz obnovljivih izvora energije ono oko čega treba da se lome koplja na izborima u Srbiji, „jer to je ono što će građani realno da osete“.
Kalmar dodaje i da „Srbija mora da bude jednom u svojoj istoriji napredna i da preuzme sve moguće korake da se pridruži grupi država koje će predstavljati uspešno, pokazno ostrvo zelene energije“.
Do 2020. Srbija želi da udvostruči proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Inače, trenutno se oko dve trećine energije dobija iz uglja, a oko 30 odsto iz obnovljivog izvora – velikih hidroelektrana. Ostali obnovljivi izvori (biomasa, solarna energija, vetar i geotermalna energija) učestvuju sa mizernih 0,7 promila.
Srbija ima potencijal da 55 odsto ukupne energije koju sama proizvodi dobija iz OIE. Najveći potencijali su u biomasi (49 odsto), a slede solarna energija sa 13 i vetar i geotermalna energija sa po četiri procenta.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.
Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.
Jedna od najvećih vojnih fabrika u regionu, "Milan Blagojević - Namenska" AD Lučani, koja uspešno posluje punih 75 godina konstantno se razvija i napreduje.
Vodeći nemački političari, uključujući kancelara Olafa Šolca, razmatraće uskoro mogućnost donošenja odluke o primoravanju telekomunikacijskih operatera da obuzdaju upotrebu opreme koju proizvode kineski Huavej i ZTE.
Građani su u martu kod crnogorskih banaka uzeli 76,7 miliona evra kredita, što je ubedljivo najveći mesečni iznos kredita odobrenih građanima, pokazuju podaci Centralne banke.
Uprkos rastućem standardu i niskoj stopi nezaposlenosti, ekonomska situacija mladih je i dalje loša - cene i stanovanja i opštih troškova života stalno rastu, piše nemački novinar.
Građevinski preduzetnik Holger F. (49) priznao je na suđenju u Zemljišnom sudu u Drezdenu da se više nego loše ponašao prema ljudima i da je više voleo da ulaže novac u svoje kakadue nego da gradi nekretnine za koje su mu klijenti davali novac.
Američka tehnološka korporacija Majkrosoft pozvala je stotine zaposlenih u svojim kineskim odeljenjima za veštačku inteligenciju (AI) i računarstvo u klaudu da razmotre odlazak u druge zemlje.
Suđenje Miroslavu Miki Aleksiću, optuženom za silovanje i nedozvoljene polne radnje nad devojkama koje su pohađale časove glume, danas bi trebalo da se nastavi pred Višim sudom u Beogradu.
Rat u Ukrajini – 816. dan. Ruske trupe su udvostručile broj napada u pravcu Harkova, a u pravcu sela Sivir se vode žestoke borbe objavio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
Iranski predsednik Ebrahim Raisi i ministar spoljnih poslova Hosein Amir Abdolahijan poginuli su kada se njihov helikopter srušio dok je prelazio iznad planinskog terena u jakoj magli, potvrdio je potpredsednik Irana.
Neredi u Novoj Kaledoniji koji iz dana u dan poprimaju sve veći intenzitet nastavljeni su i tokom nedjelje, a francuske specijalne snage pokrenule su veliku operaciju s ciljem povrata kontrole nad putevima u glavnom gradu Noumeu.
Okružno tužilaštvo Los Anđelesa ne može da podnese tužbu protiv Šona Didija Kombsa zbog snimka na kojem nasilno fizički napada svoju bivšu Kesi Venturu.
Često ćete čuti kako je potrebno da svakodnevno konzumiramo veće količine vode, ali zapravo prekomerna hidratacija može uzrokovati simptome koji mogu biti poprilično štetni za organizam.
Dijagnostikovanje dijabetesa tipa 2 može biti zbunjujuće - odjednom postoje nova pravila ishrane kojih se pojedinac mora pridržavati kako bi svoje zdravstveno stanje držao pod kontrolom.
Otrov jedne žabe krastače iz područja reke Kolorado smatra se najjačim psihodelikom na svetu. Naučnici imaju veliku ideju – da ovi supstancu tako izmene, da pomaže kod depresije, ali ne izaziva halucinacije.
Ljudi su oduvek bili strastveni u vezi sa serijom i filmovima "Seks i grad", a to je slučaj i sa nastavkom "And Just Like That", rekla je Sintija Nikson u petak na '90th Annual Drama League Awards' dodeli nagrada.
Tom Holand, koji je najpoznatiji po ulozi Spajdermena u Marvelovom kinematografskom univerzumu, jednom je izjavio da nije zadovoljan svojim nastupom u adaptaciji popularne video igrice.
WikiLeaks founder Julian Assange is expected to find out today whether his 13-year legal battle against his extradition from Great Britain to the United States on espionage charges has been lost.
President of Serbia, Aleksandar Vučić, visited the Church of St. Sava this morning before his trip to New York, where he will fight against the adoption of the Resolution on Srebrenica.
Iranian President Ebrahim Raisi and Foreign Minister Hossein Amir-Abdollahian were killed when their helicopter crashed while crossing mountainous terrain in heavy fog, Iran's Vice President confirmed
Facebook i Instagram biće predmet istrage zbog mogućih kršenja propisa EU o onlajn sadržaju koji se odnose na bezbednost dece, saopštila je u četvrtak Evropska komisija.
Radovi na asfaltiranju obično podrazumevaju zaustavljanje saobraćaja na deonici koju treba sanirati i preusmeravanje saobraćaja ili, ako to nije moguće, izvođenje radova noću.
Skupoceni rat u Ukrajini, čiji završetak nije ni na vidiku, promenio je odnos Kine i Rusije, obelodanjujući slabosti u ruskoj vlasti i njenoj privredi.
Jedan od najvećih zločina koji se tokom rata dogodio u Zagrebu bilo je ubistvo mesara srpske nacionalnosti Mihajla, njegove supruge Marije i dvanaestogodišnje ćerke Aleksandre Zec.
Komentari 17
Pogledaj komentare