Slovenija je u poslednje dva decenije zadržala poziciju najrazvijenije države na području bivše Jugoslavije, a svoju prednost pred većinom ostalih država sledbenica, izraženu kroz bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, još je i povećala.
Autor: Drago Živković
|
Izvor: Privredni vjesnik
Zanimljivo je, međutim, da su sve države sledbenice bivše SFRJ, uključujući i Sloveniju, od 1989. godine zapravo nazadovale, sudeći prema rezultatima studije Centra za istraživanje postjugoslavenskih društava (CEPYUS) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mariboru.
Tadašnja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija po ekonomskoj je razvijenosti 1990. zauzimala 31. mesto u svetu, dok su 2007. godine sve države sledbenice, s izuzetkom Slovenije (na 29. mestu), bile znatno lošije plasirane.
U proseku, države sledbenice SFRJ zauzimaju 59. mesto, što upućuje na zaključak da ekonomski gubici od razdruživanja znatno nadmašuju dobitke, zaključuju autori studije.
Makedonija izuzetak
Slovenija je, kao najrazvijenija, 1989. godine imala BDP po glavi stanovnika 34.137 američkih dolara. Hrvatska je tada, s BDP-om od 21.567 dolara, zaostajala 36,8 posto. Znatno iza sledila je Srbija, sa 55,4 posto nižim BDP-om od Slovenije, a potom Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Makedonija, kao najslabije razvijena država.
U ratnim i poratnim devedesetima sve su zemlje, osim Makedonije, povećale zaostatak za Slovenijom, najviše BiH, gde je rat bio najrazorniji. Hrvatska je tako 2000. godine za Slovenijom zaostajala 38,3 posto, Srbija i Crna Gora pale su tek na trećinu BDP-a Slovenije, dok se BiH strmoglavila na samo 23 posto.
Prve decenije ovoga veka sve su zemlje, uz negativni izuzetak Makedonije, iskoristile za snažniji razvojni zamah, pa je Hrvatska dostigla oko 65 posto BDP-a Slovenije (još uvek manje nego 1955. godine), a Crna Gora je stigla blizu 40 posto, ispred Srbije koja je u tom razdoblju najbrže rasla.
Ipak, i nakon tog rasta, pet država sledbenica u proseku dostiže tek oko 40 posto BDP-a Slovenije, koji je uz to nominalno smanjen u odnosu na 1989. za oko 20 posto.
Premda se, dakle, za proteklih 20 godina na ekonomskom planu za područje bivše države može, bivšom vojnom terminologijom, reći “ista meta - isto odstojanje’’, promene su znatno vidljivije u drugom delu studije, koji otkriva trendove u sistemu vrednosti.
Istraživanje sprovedeno među studentima (uključujući Kosovo) pokazalo je kako je Slovenija jedina postjugoslovenska država u kojoj u tranzicijskom razdoblju nije zabeležen znatniji porast religioznosti. Nasuprot tome, udeo religioznih studenata u Hrvatskoj je od 1986. do 2009. porastao sa 40 na 75 posto, u Srbiji sa sedam na 58 posto, u Crnoj Gori s tri na 51 posto, a u BiH sa 14 na 65 posto.
Slično je i u sklonosti autoritetima - u Sloveniji je znatno pala, dok u ostalim državama ili stagnira ili je u znatnom porastu, najviše u Hrvatskoj, gde su danas studenti podjednako skloni autoritarnosti kao i njihove kolege u Srbiji i Crnoj Gori.
U pitanju ravnopravnosti polova Hrvatska stagnira na drugom mjestu, dok Slovenija napreduje, kao i ostale države (posebno Crna Gora), uz negativan izuzetak Kosova, gde se broj studenata koji preferiraju polnu neravnopravnost od 1986. godine učetvorostručio.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Kompanija BDS Co. iz Srbije, deo grupacije Sport Vision, pokrenula je proces preuzimanja kompanija poljske grupe Marketing Investment Group (MIG) u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je cilj države da najavljenim paketom mera pomoći obraduje gotovo sve penzionere, a posebno one sa najnižim primanjima, dodajući da se u okviru paketa razgovara i o sniženju cena lekova.
Više od polovine građana Sjedinjenih Američkih Država strahuje da bi razvoj veštačke inteligencije mogao da dovede do gubitka posla za njih ili nekog člana njihovog domaćinstva, pokazalo je danas objavljeno istraživanje.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila da smo danas uspešno zatvorili sva otvorena pitanja sa mađarskim MOL-om i postigli kompromis kada je u pitanju ugovor akcionara (Shareholder Agreement) između Republike Srbije i MOL-a.
Nemačka vlada usvojila je danas novu strategiju za razvoj vazduhoplovnog sektora, sa ciljem jačanja konkurentnosti zemlje, podsticanja tehnoloških inovacija i unapređenja održivosti avio-saobraćaja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da i njega brine trenutna situacija u kojoj se nalazi Naftna industrija Srbije (NIS), dodajući da će morati da dođe do rešenja te situacije, jer, kako kaže, smatra da američkom strpljenju dolazi kraj.
Sukob na Bliskom istoku – 103. dan. Američki predsednik Donald Tramp najavio je nove udare na Iran nakon što je poručio da će Teheran “morati da plati cenu”, dok je ministar odbrane Pit Hegset kasnije potvrdio da će SAD večeras bombardovati "ključne objekte".
Rat u Ukrajini – 1.568. dan. Nakon što je Mađarska ukinula veto, deblokirano je 6,6 milijardi evra iz Evropskog instrumenta za mir namenjenih Ukrajini, ali je odmah izbio spor između Nemačke i Poljske oko njihove namene.
Dnevne novine u Srbiji za četvrtak, 11. jun 2026. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Suosnivač kompanije Majkrosoft Bil Gejts danas će svedočiti iza zatvorenih vrata pred Kongresom Sjedinjenih Američkih Država, u okviru istrage o vezama sa pokojnim osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.
Norveški apelacioni sud odbio je zahtev Mariusa Borga Hojbija da bude pušten iz pritvora zbog teške bolesti svoje majke, uoči presude u postupku za silovanje.
Albanski premijer Edi Rama našao se usred ozbiljne političke krize dok protesti širom zemlje ne jenjavaju zbog kontroverznog turističkog projekta vrednog 1,4 milijarde evra, koji se dovodi u vezu sa Ivankom Tramp i Džaredom Kušnerom.
Da se nikad ne zna u kom pravcu mogu da vas odvedu spostveni talenti pokazuje i slučaj Amande Papas, koja je od meteorologije stigla do sopstvenog digitalnog brenda i novog poslovnog uspeha i sada pravi sadržaj za platformu Passes.
Američki glumac Mark-Pol Goselar (52), poznat po ulozi Zaka Morisa u seriji "Saved by the Bell", privukao je veliku pažnju javnosti nakon pojavljivanja na događaju Bel Medija Apfrants 2026 u Torontu.
Kvalitetan san smatra se jednim od ključnih faktora za zdravlje i vitalnost organizma. Iako ga mnogi zanemaruju zbog užurbanog načina života, redovan i kvalitetan odmor tokom noći neophodan je za pravilno funkcionisanje celog organizma.
Konzumacija samo jednog avokada dnevno mogla bi da pomogne u smanjenju naglih skokova šećera u krvi i potencijalno smanji rizik od hroničnih bolesti, uključujući dijabetes i određene vrste raka.
Kardiohirurzi Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra E.N. Mešalkina ruskog Ministarstva zdravlja ugradili su pacijentu "mehaničko srce" sa magnetnom levitacijom, u prvoj takvoj operaciji na teritoriji Rusije, saopštila je pres služba centra.
Šarm francuske kinematografije i ovog leta vraća se pred domaću publiku kroz osmo izdanje Festival francuskog filma, koje će biti održano od 23. do 28. juna i od 2. do 5. jula u Beogradu, Novom Sadu, Zrenjaninu, Nišu, Gornjem Milanovcu i Užicu.
Šesnaest godina nakon što je film "Društvena mreža" (The Social Network) prikazao uspon Fejsbuka, publika je dobila prvi uvid u dugo očekivani nastavak.
Festival francuskog filma biće održan od 23. do 28. juna u Beogradu, a potom od 2. do 5. jula u još pet gradova Srbije, najavljeno je danas na konferenciji za medije u Francuskoj ambasadi.
Poslednja epizoda serije "Porodca Soprano", poznata po iznenadnom prekidu slike, podelila je publiku - neki su ga smatrali genijalnim, drugi frustrirajuće neodređenim završetkom.
Vraćanje kilometraže u Srbiji dobija novi oblik. Dok su dizel automobili godinama bili prvi na udaru, najnoviji podaci potvrđuju da prevaranti sve češće ciljaju i hibride i električne modele.
Dodge vraća Charger na evropsko tržište, a nova generacija biće dostupna i kao strujaš i kao benzinac. Evropski kupci već mogu da naruče automobil, dok prve isporuke počinju u septembru.
Automobilska okupljanja trebalo bi da budu prilika za druženje i razmenu zajedničke strasti prema automobilima. Međutim, ponekad završe u sukobu sa zakonom, što je bio slučaj i ovde.
Meksiko je dugo jedan od najvećih centara za proizvodnju automobila, u kom fabrike imaju gotovo svi veliki proizvođači. Sada bi mogli da dobiju i prvi ozbiljan domaći brend, pod nazivom Olinia.
Komentari 26
Pogledaj komentare