Srbija i LGBT: Sve što do sada znamo o prvom Evroprajdu u Beogradu
Beograd će od 12. do 18. septembra biti domaćin Evroprajda, međunarodnog događaja posvećenog LBGT pravima - šta to znači za Beograd i kako će taj Prajd izgledati?
Od Prajda prekinutog zbog nasilja, preko šetnji uprkos nasilju, do niza Parada ponosa bez incidenata, ali uz veliku policijsku zaštitu - borba za LGBT prava u Srbiji prešla je dug put, koji je na kraju doveo do prvog Evroprajda u jugoistočnoj Evropi.
Beograd će od 12. do 18. septembra biti domaćin Evroprajda, međunarodnog događaja posvećenog LBGT pravima, koji se svake godine održava u nekom od gradova u Evropi.
Organizatori očekuju oko 15.000 gostiju iz čitave Evrope, kao i veliki broj stranih zvaničnika, a pored šetnje u Nedelji ponosa biće organizovan i niz manifestacija.
"Smejem se stalno, jer je inače ovako haotično u nedelji kada je Prajd, ili pet dana ranije", kaže uz osmeh Goran Miletić, jedan od organizatora Parade ponosa, za BBC na srpskom.
"Toliko stvari ima da se uradi... Mogu da zamislim kako će biti 5. septembra."
U Beogradu je proteklog vikenda održan i protest protiv Evroprajda, na kojem je bilo više hiljada ljudi, a u javnosti je bilo i pretnji LGBT ljudima.
Šetnji pod sloganom "Za odbranu porodice", prethodila je izjava episkopa Srpske pravoslavne crkve Nikanora, koji je posle verske službe, izvređao LGBT ljude i pretio im, a među njima i predsednicu Vlade Srbije Anu Brnabić, koju je nazvao "kćeri i unukom srpskih koljača".
"Ustajem i kunem, prokleću sve one koji organizuju i koji budu učestvovali u takvom nečemu - toliko mogu, da imam oružje i tu bih silu upotrebio, ali ga nemam", rekao je.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je potom da je episkop Nikanor "izvređao sebe i unizio našu crkvu".
Brnabić, trenutno premijerka Srbije u tehničkom mandatu, prva je žena i prva otvoreno gej osoba na toj funkciji.
"Pominjanje deteta, koje je za svaku osudu je kao užareni štap uboden u oko", rekla je Brnabić, dodavši da su je "užasno pogodile reči" o njenim roditeljima.
"Sve je to, međutim, nebitno. Nama ne treba da se svađamo, jer moramo da se borimo za mir i našu Srbiju", dodala je.
Na sajtu Prajda navodi se da se LGBT+ zajednica na zapadnom Balkanu suočava sa "očiglednom nejednakošću i diskriminacijom".
Neki od osnovnih zahteva ovogodišnjeg Prajda su, između ostalog, sprečavanje nasilja, usvajanje zakona o registrovanim partnerstvima, kao i zakona o rodnom identitetu.
"Neće nam zbog Evroprajda nestati svi problemi, situacija neće odjednom biti bolja... Cirkus će da ode iz grada, a problemi će ostati", kaže Miletić.
Ali Evroprajd će ohrabriti LGBT ljude i pokazati im da nisu sami, dodaje.
"A ako se već plaše da jednom godišnje izađu na Prajd, onda će, eto, doći ljudi sa strane koji će izaći umesto njih", navodi Miletić.
Ruta se zna, ko sve dolazi od zvaničnika - ne
Parada ponosa zakazana je za 17. septembar, okupljanje će biti u 17 časova ispred Narodne skupštine u centru Beograda, a ruta je nešto drugačija nego prethodnih godina.
Kolona će proći Dečanskom do Trga republike, pa preko Studentskog trga, Uzun Mirkove, Pariske, i Bulevara vojvode Bojovića do "Prajd Parka" na Kalemegdanu, gde će biti žurka.
Reč je o parku ispod zidina Beogradske tvrđave, nedaleko od Nebojšine kule.
"Ruta je promenjena samo iz tehničkog razloga - u park Manjež, gde je ranijih godina šetnja i počinjala i završavala se, fizički ne može da stane 15.000 ljudi", kaže Miletić.
"Ne može čak ni u parku Tašmajdan, zato su dve opcije dolazile u obzir - donji Kalemegdan i Ušće."
Jedna stvar i dalje nije poznata - ko će od državnih ili gradskih zvaničnika u Srbiji da prisustvuje Evroprajdu.
"Sve zavisi od položaja i funkcija koje će zvaničnici imati u novoj vladi", navodi Miletić.
Prethodnih godina, gosti na Paradi ponosa bili su premijerka Brnabić, kao i ministar finansija Siniša Mali.
"On je dolazio još dok je bio gradonačelnik Beograda i tu nije bilo nikakvih problema, a od socijalista je Branko Ružić (ministar prosvete u tehničkoj vladi), dolazio više puta", dodaje Miletić.
Ostali, kaže, često kalkulišu kada je u pitanju dolazak na Prajd.
Miletić tu dodaje da će na Evroprajd doći 15 poslanika Evropskog parlamenta, zamenica premijera Belgije, nekoliko zvaničnika Evropske unije i zemalja članica.
Pogledajte video: Prvi put sa mamom na Prajd u Srbiji
Jasno je i koga na Paradi ponosa neće biti.
Miletić smatra da je "poražavajuće" i "velika sramota za Beograd i za Srbiju" što se ponašaju "kao da se stide Evroprajda".
"Vode se metodom 'ćutimo i sve će proći', idu uz dlaku ekstremnim snagama, a reč je o velikom događaju, koji može da se meri sa organizovanjem Evrovizije."
"Ko god da je na vlasti trebalo bi da vidi političku korist od Evroprajda - Beograd ima priliku ne samo da se pokaže kao divan grad, već i da inkasira velike prihode", kaže Miletić.
"Pomnožite samo broj ljudi koji će doći sa brojem noćenja, ali mnogi i dalje ne razumeju ni tu matematiku, ni kakva je politička korist."
Pogledajte video: Snimanje LGBT filma u ratom razorenoj Jugoslaviji Pogledajte video: Snimanje LGBT filma u ratom razorenoj Jugoslaviji
Ko je za, a ko protiv?
Evroprajd je poslednjih nedelja tema i na političkom nebu Srbije, iako se predstavnici vlasti ne oglašavaju mnogo po tom pitanju.
Ipak, Vladimir Đukanović, narodni poslanik vladajuće Srpske napredne stranke i član Predsedništva naprednjaka, pozvao je na otkazivanje Evroprajda.
Đukanović je Paradu ponosa nazvao "perifernom temom" u trenutku kada postoji "ozbiljna situacija na Kosovu".
"Molim organizatore da odustanu od skupa, a ako neće, zamolio bih državu da razmisli da li ona to da otkaže, jer besmisleno je da se ovde pravi takva tenzija oko periferne, idiotske teme", naveo je Đukanović za televiziju Hepi.
Desno orijentisane političke partije listom su protiv održavanja Evroprajda u Srbiji.
Lideri nekih stranaka su na nedavnoj konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, najavili i da će tražiti da poslanici razmatraju inicijativu o zabrani održavanja ove manifestacije.
Protiv Evroprajda su opoziciona koalicija NADA, koju čine Nova Demokratska stranka Srbije (DSS) i deo Pokreta za obnovu kraljevine Srbije (POKS), kao i pokreti Zavetnici i Dveri, čiji lider Boško Obradović, traži da se manifestacija zabrani "iz moralnih, bezbednosnih, ekonomskih i zdravstvenih razloga".
Predsednica pokreta Zavetnici Milica Đurđević Stamenkovski na zvaničnoj Fejsbuk stranici podelila je snimke sa šetnje protiv Evroprajda, uz komentar da "narod ne želi evrošund u Srbiji".
Jedan od lidera opozicionog pokreta Ne davimo Beograd Dobrica Veselinović za to vreme smatra da gradonačelnik Šapić treba da pomogne organizatorima Evroprajda.
"Mi ćemo kao i svake godine biti na ulicama tih dana i šetati u slavu ljubavi", naveo je Veselinović, koji je i odbornik u gradskoj skupštini.
Predsednik opozicionog Pokreta slobodnih građana (PSG) Pavle Grbović naveo je na Tviteru da porodične vrednosti nisu u suprotnosti Paradi ponosa.
"Podrška je najvažnija odlika porodice, podrška izborima svakog člana, podrška njihovim različitostima - svako ima pravo i na porodicu i na ponos", naveo je Grbović, inače narodni poslanik.
Hronologija LGBT+ prava u Srbiji
2001. Prva parada ponosa LGBT osoba u Beogradu bila je prekinuta zbog napada ekstremnih desničara, navijača, kojima su se našli i predstavnici Srpske pravoslavne crkve;
2004. Parada je otkazana posle martovskih nemira na Kosovu i paljenja džamija u Nišu i Beogradu;
2009. Srbija je donela Zakon o zabrani diskriminacije, kojim se zabranjuje diskriminacija protiv LGBT osoba;
2010. Više od 150 povređenih i oko 250 privedenih zbog nereda u Beogradu, koje su izazvali pripadnici desničarskih organizacija na Paradi;
2012. Usvojene su izmene Krivičnog zakona kojim je u zakon uvedena odredba o zločinu iz mržnje i obavezna otežavajuća okolnost za krivična dela učinjena iz mržnje zbog pripadnosti polu, seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu;
2014. Održana je prva Parada ponosa u Beogradu bez incidenata;
2021. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavilo predlog Zakona o istopolnim zajednicama, ali se posle izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića da takav zakon neće potpisati, o njemu više nije govorilo.
Hronologija LGBT+ prava u Srbiji
2001. Prva parada ponosa LGBT osoba u Beogradu bila je prekinuta zbog napada ekstremnih desničara, navijača, kojima su se našli i predstavnici Srpske pravoslavne crkve;
2004. Parada je otkazana posle martovskih nemira na Kosovu i paljenja džamija u Nišu i Beogradu;
2009. Srbija je donela Zakon o zabrani diskriminacije, kojim se zabranjuje diskriminacija protiv LGBT osoba;
2010. Više od 150 povređenih i oko 250 privedenih zbog nereda u Beogradu, koje su izazvali pripadnici desničarskih organizacija na Paradi;
2012. Usvojene su izmene Krivičnog zakona kojim je u zakon uvedena odredba o zločinu iz mržnje i obavezna otežavajuća okolnost za krivična dela učinjena iz mržnje zbog pripadnosti polu, seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu;
2014. Održana je prva Parada ponosa u Beogradu bez incidenata;
2021. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavilo predlog Zakona o istopolnim zajednicama, ali se posle izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića da takav zakon neće potpisati, o njemu više nije govorilo.
Slične poruke ispisane su i u drugim delovima grada, recimo na pešačkoj stazi pored Dunava na Novom Beogradu.
Kao i svake godine uoči Prajda, napetosti rastu.
Prvi pokušaj organizovanja Parade ponosa 2001. godine prekinut je scenama žestokog nasilja, kojeg je bilo i 2010, prilikom drugog pokušaja organizovanja Prajda.
U narednim godinama Parada je otkazivana iz bezbednosnih razloga, a od 2014. je održavana svake godine, osim kada se tome isprečila epidemija korona virusa.
"Poslednjih godina zabeležen je značajan napredak u stavovima javnosti o LGBTI+ zajednici u Srbiji", navodi se na sajtu Evroprajda.
"Ana Brnabić je 2017. godine postavljena za premijerku Srbije, čime je postala prva žena i prva gej osoba na toj funkciji, ali uprkos ovoj prekretnici, zemlja još nije potpuno bezbedna za LGBTI+ osobe, iako je to uglavnom problem u manjim gradovima", dodaju.
Napetosti ima i sada, pa i kletvi koje je pripadnicima LGBT zajednice uputio episkop Nikanor, na koje ni Srpska pravoslavna crkva, ni patrijarh Porfirije nisu reagovali.
Novi protest protiv Evroprajda, u organizaciji neformalnog udruženja "Za odbranu porodice", zakazan je za 28. avgust.
Rekao je i da će država konačnu odluku o održavanju "doneti odluku početkom septembra, na osnovu svih informacija".
"I da se okupe ti koji se protive, ne bih imao ništa protiv, ne bih imao problem ni da ih bude osam miliona, ali i mi imamo pravo, isto", rekao je Milićević.
Na pitanje šta bi savetovao gostima Evroprajda, kada je reč o njihovoj bezbednosti, Miletić kaže da je "Prajd je praznik slobode" i da ljude koji na njega dolaze nema šta da savetuje.
"Ali mogao da savetujem sve kojima padne na pamet da koriste bilo kakvo nasilje, a to je da to ne rade", kaže on.
Dodaje i da će tih dana na ulicama svakako biti "mnogo policije, koja je sposobna da reaguje kad zatreba, a biće i dosta njih u civilu".
"Najveća opasnost dolazi od huligana i okorelih navijača tokom domaćih sportskih utakmica", navode iz Evroprajda.
"Lokalne policijske snage imaju iskustva u upravljanju ovim događajima i imaju tendenciju da održe kontrolu tokom utakmica visokog rizika, a tokom Evroprajda u gradu se neće održavati turniri od velikog značaja."
Lokalna policija, dodaju, biće u službi kako bi Prajd bio "pristupačan i bezbedan za posetioce".
Najveći broj zabeleženih napada, 40, desio se u Beogradu, osam u Novom Sadu, šest u Nišu, a napada je bilo i u još 14 gradova.
"Ovakva struktura ukazuje da je nasilje i dalje najveći problem LGBT+ zajednice, dok se diskriminacija dešava u manjoj meri ili je u manjoj meri prepoznata kao problem vredan prijave", piše u izveštaju.
Međutim, kako navode, mali broj slučajeva je prijavljen policiji, pre svega zbog nepoverenja u institucije i straha.
Miletić tu ponavlja da Evroprajd neće ništa odjednom promeniti, ali se nada da će ohrabriti LGBT zajednicu u Srbiji.
"Ona mora sama da se bori, ljudi koji su odavde moraju da pokažu da postoje, da imaju probleme i da zahtevaju da se ti problemi reše", kaže Miletić.
"Neće neko iz Britanije, Evropske unije ili Amerike njih rešiti... To ne može, ne biva."
Slične poruke ispisane su i u drugim delovima grada, recimo na pešačkoj stazi pored Dunava na Novom Beogradu.
Kao i svake godine uoči Prajda, napetosti rastu.
Prvi pokušaj organizovanja Parade ponosa 2001. godine prekinut je scenama žestokog nasilja, kojeg je bilo i 2010, prilikom drugog pokušaja organizovanja Prajda.
U narednim godinama Parada je otkazivana iz bezbednosnih razloga, a od 2014. je održavana svake godine, osim kada se tome isprečila epidemija korona virusa.
"Poslednjih godina zabeležen je značajan napredak u stavovima javnosti o LGBTI+ zajednici u Srbiji", navodi se na sajtu Evroprajda.
"Ana Brnabić je 2017. godine postavljena za premijerku Srbije, čime je postala prva žena i prva gej osoba na toj funkciji, ali uprkos ovoj prekretnici, zemlja još nije potpuno bezbedna za LGBTI+ osobe, iako je to uglavnom problem u manjim gradovima", dodaju.
Napetosti ima i sada, pa i kletvi koje je pripadnicima LGBT zajednice uputio episkop Nikanor, na koje ni Srpska pravoslavna crkva, ni patrijarh Porfirije nisu reagovali.
Novi protest protiv Evroprajda, u organizaciji neformalnog udruženja "Za odbranu porodice", zakazan je za 28. avgust.
Rekao je i da će država konačnu odluku o održavanju "doneti odluku početkom septembra, na osnovu svih informacija".
"I da se okupe ti koji se protive, ne bih imao ništa protiv, ne bih imao problem ni da ih bude osam miliona, ali i mi imamo pravo, isto", rekao je Milićević.
Na pitanje šta bi savetovao gostima Evroprajda, kada je reč o njihovoj bezbednosti, Miletić kaže da je "Prajd je praznik slobode" i da ljude koji na njega dolaze nema šta da savetuje.
"Ali mogao da savetujem sve kojima padne na pamet da koriste bilo kakvo nasilje, a to je da to ne rade", kaže on.
Dodaje i da će tih dana na ulicama svakako biti "mnogo policije, koja je sposobna da reaguje kad zatreba, a biće i dosta njih u civilu".
"Najveća opasnost dolazi od huligana i okorelih navijača tokom domaćih sportskih utakmica", navode iz Evroprajda.
"Lokalne policijske snage imaju iskustva u upravljanju ovim događajima i imaju tendenciju da održe kontrolu tokom utakmica visokog rizika, a tokom Evroprajda u gradu se neće održavati turniri od velikog značaja."
Lokalna policija, dodaju, biće u službi kako bi Prajd bio "pristupačan i bezbedan za posetioce".
Najveći broj zabeleženih napada, 40, desio se u Beogradu, osam u Novom Sadu, šest u Nišu, a napada je bilo i u još 14 gradova.
"Ovakva struktura ukazuje da je nasilje i dalje najveći problem LGBT+ zajednice, dok se diskriminacija dešava u manjoj meri ili je u manjoj meri prepoznata kao problem vredan prijave", piše u izveštaju.
Međutim, kako navode, mali broj slučajeva je prijavljen policiji, pre svega zbog nepoverenja u institucije i straha.
Miletić tu ponavlja da Evroprajd neće ništa odjednom promeniti, ali se nada da će ohrabriti LGBT zajednicu u Srbiji.
"Ona mora sama da se bori, ljudi koji su odavde moraju da pokažu da postoje, da imaju probleme i da zahtevaju da se ti problemi reše", kaže Miletić.
"Neće neko iz Britanije, Evropske unije ili Amerike njih rešiti... To ne može, ne biva."
Pogledajte video: Upoznajte Aleksandra, prvog trans jutjubera u SrbijiPratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Bivši predsednik Rusije Dmitrij Medvedev prokomentarisao je najavu organizacije mirovne konferencije o Ukrajini u Švajcarskoj, koja bi na zahtev Kijeva trebalo da bude održana u junu.
Na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije pojavilo se obaveštenje da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na poternici, prenose RIA Novosti.
1705 - Umro je rimsko-nemački car Leopold I. Uspešno se borio protiv Turaka, a slavu mu je donela odbrana Beča 1683. Za vreme njegove vladavine (od 1658) Srbi su se, pod vodjstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića, doselili u južnu Ugarsku i u Srem.
Pravoslavni vernici danas slave Uskrs po Julijanskom kalendaru - vaskrsenje Isusa Hrista, najvažniji hrišćanski praznik. B92.net čestita - Hristos vaskrse!
1705 - Umro je rimsko-nemački car Leopold I. Uspešno se borio protiv Turaka, a slavu mu je donela odbrana Beča 1683. Za vreme njegove vladavine (od 1658) Srbi su se, pod vodjstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića, doselili u južnu Ugarsku i u Srem.
Pravoslavni vernici danas slave Uskrs po Julijanskom kalendaru - vaskrsenje Isusa Hrista, najvažniji hrišćanski praznik. B92.net čestita - Hristos vaskrse!
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Tokom 31. izdanja Šefild DokFesta, festivala dokumentarnog filma u Velikoj Britaniji i jednog od najuticajnijih tržišta dokumentarnih projekata u svetu, održaće se svetska premijera dokumentarca „Kličko: Više od borbe“ škotskog reditelja Kevina Mekdonalda.
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
French President Emmanuel Macron said in an interview with Economist that he does not rule out the possibility of sending troops to Ukraine if Russia "breaks through the front lines" and if Kyiv asks Paris to do so, the BFMTV portal reports.
Za korisnike koji su zabrinuti zbog ažuriranja svoje Chrome aplikacije, UniladTech izlistao je korisne korake kako biste osigurali bezbednost svog uređaja.
Japanski naučnici uspeli su da prenesu podatke brzinom od 100 gigabita u sekundi u visokofrekventnim pojasima talasnih dužina, na udaljenosti od 100 metara.
Pretnja evropskoj automobilskoj industriji je stvarna, a kako bi zaštitila proizvođače od agresivnih (niskih) cena kineskih marki, Evropa bi mogla da preduzme ozbiljne mere.
Američka kompanija tvrdi da je indijska firma nastavila da koristi ime "Tesla" u reklamama za svoje baterijske proizvode i pored toga što ih je proizvođač automobila pismeno upozorio da to ne čine.
Komentari 5
Pogledaj komentare