Od takozvanih zombi glasina - viralnih onlajn vesti koje odbijaju da umru - do razlika između dezinformacija i lažnih vesti, tokom većine nastupa na TED-u 2019. govorilo se o potrebi da se unapredi razgovor na internetu.
A to se desilo ne samo zato što bi bilo lepo suprotstaviti se beskrajnoj količini onlajn laži i propagande istinitom i uviđavnom raspravom, kakvu publika na TED-u uvek mnogo više voli.
Već i zato što, izjavio je niz govornika, dezinformacije imaju zabrinjavajuće posledice u stvarnom svetu - od uticaja na izbore do izazivanja smrti.
Kler Vordl je osnivačica First Draft Njuza, dobrotvorne organizacije koja se bori protiv dezinformacija. Ona je nedavno osnovala Koaliciju za integrisanje vrednosti u zajednička informaciona dobra (građanska). Cilj joj je da izgradi novu infrastrukturu za kvalitetne informacije, nešto što je opisala kao "Vikipediju kojoj se može verovati".
Na TED-u je pozvala sve "građane interneta" - bilo da su svakodnevni korisnici, novinari, edukatori ili tvorci softvera - da učestvuju u ovom projektu, čiji je cilj izgraditi odlagalište za glasine, mimove i propagandu koje kruže internetom. Pokušaće da rasvetli odakle su oni potekli i predlaž načine da za filtriranje sličnog sadržaja u budućnosti.
Ona je govor započela tipičnom onlajn zombi glasinom: fotografijom banane s crvenom tačkom na njoj. Post je sugerisao da je u voće ubrizgan virus HIV-a.
"Svaki dan viđamo mimove poput ovog. Glasine koje iskorišćavaju najdublje strahove ljudi i zabrinutost za njihove porodice. Laži i činjenice idu ruku pod ruku", rekla je ona.
Nije dovoljno da Fejsbuk i Gugl imaju vlastite fekt-čekere ili čak da vlade regulišu veb. Takav viralni sadržaj mora da se sakupi, skladišti i analizira u otvorenoj bazi podataka, rekla je ona.
Vreme je i da prestane da se koristi izraz "lažne vesti", koji je sam po sebi postao lažni narativ.
"Lažne vesti pokrivaju laži, glasine, teorije zavere, ali ih koriste i političari širom sveta da bi napali slobodnu i nezavisnu štampu", rekla je ona.
Zakerbergovo prosvetljenje
Rodžer Maknejmi je venčer-kapitalista i rani investitor u Fejsbuk. On se toliko razočarao u pravac u kom se firma kretala da je napisao knjigu po imenu 'Zakerbergovan: Buđenje pred katastrofom zvanom Fejsbuk'.
On je za TED govorio o tome kako su neželjene posledice Fejsbukovog poslovnog modela, koji se oslanja na neprestano angažovanje korisnika, bile i da je deljenje upitnog sadržaja postalo prelako.
Ali to, istakao je, može da se popravi.
"Marku Zakerbergu fali da se dobro naspava i doživeće prosvetljenje - probudiće se i shvatiti da može da uradi više dobra ako poboljša poslovni model Fejsbuka nego sa hiljade Čen-Zakerberg inicijativa", rekao je on, govoreći o filantropskoj organizaciji koju Zakerberg vodi sa suprugom Prisilom Čen.
U razgovoru sa organizatorom TED-a Krisom Andersonom, Maknejmi je govorio o tome kako je pričao sa Zakerbergom i glavnim operativnim oficirom Fejsbuka Šeril Sendberg devet dana pre američkih predsedničkih izbora 2016. godine. On im je rekao da kompanija ima problem: video je Fejsbuk grupu koja je tvrdila da je deo kampanje Bernija Sandersa kako deli mizogine viralne mimove koji su izgledali kao da neko plaća da se šire.
Maknejmi je bio zabrinut i zbog firme koja je nedavno izbačena s ove platforme zbog prodavanja podataka o ljudima koji su izrazili interesovanje za pokret "Crni životu su važni" policijskim službama.
On je rekao publici na TED-u da ga je Zakerberg uveravao da su to "izolovani incidenti".
Ubrzo posle predsedničkih izbora, postalo je očigledno da Fejsbuk ima mnogo veći problem kada se ispostavilo da su ruski trolovi koji šire dezinformacije na zub uzeli 126 miliona korisnika Fejsbuka.
Fejsbuk je reagovao povodom ruskog uplitanja i uveo nova pravila za izbore, sa alatima koji će političke oglase učiniti transparentnijim, listingom ko je postavio oglas i zahtevom da oglašivač ima adresu u zemlji u kojoj se održavaju izbori.
Ali, rekao je Maknejmi, moralo je da se uradi mnogo više, zato što su se posledice dela loših onlajn aktera sada proširile i van interneta.
"Niste morali da budete na Fejsbuku u Mjanmaru da biste bili mrtvi. Dovoljno je bilo da budete Rohindža", rekao je on.
"Niste morali da budete na Fejsbuku ili Jutjubu u Krajstčerču, na Novom Zelandu, da biste bili mrtvi. Dovoljno je bilo da se nađete u jednoj od tih džamija."
On je optužio tehnološke gigante za korišćenje "biheviroalne manipulacije" kako bi saznali više o svojim korisnicima i unapredili usluge.
On je dao primer sa Gugl Mapama i Guglovom navigacionom aplikacijom Vejz.
"Znate li kako izračunavaju vreme potrebno da se pređe neka ruta? Izvesni procenat ljudi morao je da odveze lošije rute kako bi oni znali njihovo prolazno vreme."
To je pomoglo da se izrade bolje rute, ali je bilo i "jezivo", rekao je on.
"Ono što se stvarno dešava unutar tih kompanija nije da mi njima dajemo malo naših ličnih podataka a oni postaju bolji u plasiranju ciljanih oglasa. Tu se dešava mnogo više od toga. Stvari koje imaju direktnog uticaja na živote ljudi."
Huškači preko zombi glasina
Endrju Maranc je novinar Njujorkera koji je proveo poslednje tri godine pronalazeći ljude koji prave manipulativni viralni sadržaj.
Na TED-u je ispričao kako je došao do veoma složene slike, sa tvorcima sadržaja koji variraju od razočaranih tinejdžera do belih suprematista koji žive u Kaliforniji.
"Neki su to videli kao priliku da zarade novac na internetu", rekao je on. "Neki su želeli da budu što skandalozniji - ali sam pričao i sa pravim ideolozima."
"Mnogi to započnu kao nekakvu neslanu šalu, ali dobiju toliko lajkova da onda počnu i sami da veruju u sopstvene šale", dodao je on.
Opisao je jednu mladu ženu sa kojom je razgovarao koja je od Obaminog sledbenika postala redovni posetilac mitinga belih suprematista nakon što je provela mesece gledajući obmanjujuću političku propagandu na internetu.
Društvene mreže moraju da preuzmu odgovornost, istakao je, a to bi moglo da počne sa ponovnim kodiranjem.
"Algoritmi društvenih mreža nikad nisu pravljeni tako da razlikuju dobro od lošeg ili istinito od lažnog."
"A ako su algoritmi pravljeni za emotivno učešće korisnika, a to ima loše posledice u stvarnom svetu, onda oni moraju da budu optimizovani za nešto drugo", rekao je.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Borbe na istoku Ukrajine su se pogoršale, a ukrajinska vojska se "povukla na nove položaje na najmanje tri mesta duž linije fronta", rekao je danas vrhovni zapovednik Oružanih snaga Ukrajine.
Borbe na istoku Ukrajine su se pogoršale, a ukrajinska vojska se "povukla na nove položaje na najmanje tri mesta duž linije fronta", rekao je danas vrhovni zapovednik Oružanih snaga Ukrajine.
Trideset izraelskih rezervista padobranaca rekli su da se više ne osećaju sposobnim da obavljaju svoje dužnosti i da neće odgovoriti na poziv da se pripreme za predstojeću operaciju u gradu Rafa na jugu Pojasa Gaze, javio je izraelski Kanal 12.
Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je danas da bi francusko nuklearno oružje trebalo da bude jedna od tema u debati o evropskom sistemu odbrane.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Komentari 3
Pogledaj komentare