Kako su sedamdesetih zamišljali navigacioni uređaj
Pre GPS navigacije vozači su se dovijali na razne načine kako bi stigli do željenog odredišta, a najčešće su se oslanjali na odštampane mape i lokalno stanovništvo koje bi pitali za pravac. Ipak, čak i u 1970-tim zabeleženi su pokušaji da se napravi automobilski navigacioni uređaj koji bi pomogao vozaču da se snađe na ruti koju ne poznaje.
Screenshot YouTube
Iz današnje perspektive, kada su nam u vozilima na raspolaganju raznovrsne navigacije, od fabričkog uređaja, pa do obične Google Maps aplikacije na smartfonu, teško je zamisliti da su vozači decenijama kretali na put u nepoznato naoružani samo papirnim auto-kartama.
I tada se razmišljalo o uređajima koji bi navodili vozača na pravi put i govorili mu gde i kada treba da skrene, ali svi pokušaji da se konstruiše nešto nalik današnjoj navigaciji bili su osuđeni na propast sve dok GPS tehnologija nije postala široko dostupna.
Međutim, početkom 70-tih godina 20. veka pojavila se preteča savremenog navigacionog sistema koja je za navođenje koristila tada već rasprostranjene radio-kasetofone u automobilima.
Sistem je sa današnje tačke gledišta bio veoma komplikovan i relativno beskoristan, ali je sa istorijskog aspekta značajan kao rani pokušaj da se vozaču olakša putovanje po nepoznatim saobraćajnicama.
Screenshot YouTube
Kasetna navigacija funkcionisala je tako što bi se uputstvo za svaku pojedinačnu rutu (na primer, od aerodroma do nekog velikog hotela u centru grada) snimilo na kasetu, koja bi se puštala na početku vožnje kako bi vozač usput znao gde i kada treba da skrene.
Na snimljenom uputstvu postojali su zvučni “bip” signali različite dužine koji se aktiviraju svaki put kada dolazi do promene pravca kretanja. Ove signale detektovala bi specijalna upravljačka jedinica u kabini automobila koja je povezana sa meračem pređene kilometraže.
U zavisnosti od dužine zvučnog signala koji se emituje, uređaj je određivao pređenu kilometražu i vremenski interval posle koga treba emitovati naredno uputstvo vozaču.
Screenshot YouTube
Na demo snimku iz 1970-tih navodi se da je ovaj tip navigacije bio univerzalan i da je mogao da se koristi u različitim modelima automobila, pod uslovom da upravljačka jedinica ima tačnu informaciju o dimenzijama guma koje vozilo koristi. Taj podatak bi dobijala preko dodatne male štampane ploče koja je sadržala podatke o određenom modelu.
Iako je ova tehnologija za to vreme bila impresivna, a ideja ispred svog vremena, kasetna navigacija nije nikad odmakla dalje od prototipa.
Jedna od najvećih prepreka njenoj široj upotrebi bila je ta što je funkcionisala samo na tačno definisanoj ruti, pa bi pri najmanjem odstupanju sa unapred definisanog puta (zbog radova na kolovozu ili nečeg sličnog) bila potpuno beskorisna pošto ne bi mogla da odredi trenutnu lokaciju vozila.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.573. dan, a hiljadugodišnji Kijevsko-pečerski manastir pretrpeo je velika oštećenja u najtežem ruskom vazdušnom napadu na Kijev.
Snažno nevreme praćeno gradom i obilnim pljuskovima zahvatilo je delove Srbije, dok je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) aktivirao hitna SMS upozorenja zbog grmljavinskog nevremena koje se očekuje u narednih par sati.
Šefica Centralne banke Rusije i osoba koja uspeva da u gotovo nemogućim uslovima i dalje održi rusku ekonomiju iznad površine, nije viđena u javnosti više od tri nedelje što su mnogi povezali s mogućim neslaganjem s Vladimirom Putinom.
Sukob na Bliskom istoku – 109. dan. Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je Iran pristao da nikada neće posedovati nuklearno oružje, dok je iranski predsednik Masud Pezeškijan potvrdio da će Teheran i Vašington u petak potpisati Memorandum o razumevanju.
Fudbalsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine očekuje jedan od najvažnijih mečeva na Svetskom prvenstvu, a pred duel sa Švajcarskom govorio je junak remija protiv Kanade, Jovo Lukić.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da bi Rusija trebalo da postigne dogovor sa Ukrajinom o okončanju sukoba, kao i da bi Izreal trebalo da obustavi napade na militantni pokret Hezbolah u Libanu.
Sukob na Bliskom istoku – 109. dan. Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je Iran pristao da nikada neće posedovati nuklearno oružje, dok je iranski predsednik Masud Pezeškijan potvrdio da će Teheran i Vašington u petak potpisati Memorandum o razumevanju.
Blokaderi koji mesecima maltretiraju pristojne građane i koji sebe smatraju inteligentnima i "studentima", nedavno su pokazali neverovatnu "mudrost" koja ih krasi, piše 24sedam.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je na samitu G7 u Francuskoj da će se "sav pakao sručiti" na Iran ukoliko pokuša da razvije nuklearno oružje, ističući da je postignut dogovor sa Teheranom i da SAD ne planiraju finansijske ustupke u okviru tog procesa.
Ljudi koji svakodnevno konzumiraju veće količine ultraprerađene hrane mogli bi da imaju čak 58 odsto veći rizik od razvoja demencije, pokazalo je novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Harvard.
Riba je izuzetno zdrava namirnica, bogata visokokvalitetnim proteinima, vitaminima, kao i esencijalnim omega-3 masnim kiselinama koje štite srce i mozak. Sardine iz konzerve su odličan izbor za zdravlje.
Nije svaka tuga prolazna, niti je svaki umor samo posledica užurbanog života. Depresija je ozbiljna bolest koja može pogoditi bilo koga, bez obzira na godine, pol ili životne okolnosti, ali uz pravovremeno prepoznavanje i adekvatno lečenje, oporavak je moguć.
Sok od višanja hvaljen je na društvenim mrežama kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Florida je podnela zvaničnu tužbu protiv kompanije TikTok, optužujući platformu za kršenje državnog zakona koji ograničava pristup društvenim mrežama maloletnicima.
Indija je privremeno ograničila pristup Telegramu do 22. juna, navodeći da je platforma korišćena za organizovanje prevara u vezi sa nacionalnim medicinskim prijemnim ispitom.
Električni automobili u Norveškoj češće ne prolaze tehničke preglede od vozila sa benzinskim i dizel motorima, pokazuju najnoviji podaci Norveške uprave za javne puteve.
Za mnoge vozače proleće donosi isti problem: sloj žutog polena koji se svakodnevno taloži na automobilu. Međutim, ono što izgleda kao obična prljavština može vremenom da izazove ozbiljna oštećenja.
Norveški magazin Motor i Norveški automobilski savez (NAF) sproveli su veliko testiranje 24 moderna električna automobila kako bi utvrdili šta se dešava kada baterija pokaže nula procenata.
Komentari 21
Pogledaj komentare