Postavlja se glavno pitanje šta je "Hamas" i ko to zapravo napada Izrael?
Hamas je osnovan 1987. neposredno nakon izbijanja palestinskog ustanka (prve intifade) kao ogranak međunarodnog Muslimanskog bratstva čije je žarište susedni Egipat.
Skladno takvim uticajima, ideologija Hamasa temelji se na sunitskom islamizmu, te lokalnim nacionalističkim i anticionističkim aspiracijama.
Hamasov osnivač bio je šeik A. Jasin, vođa palestnskog Muslimanskog bratstva stacioniran u Gazi.
Tokom ovog hladnoratovskog perioda Hamas je bio politički marginaliziran, a Izrael ga zajedno sa sličnim religioznim organizacijama nije smatrao pretnjom za razliku od aktivnijeg socijalističkog i sekularnog Fataha na čelu s J. Arafatom.
Do prvog okršaja između pristaša Hamasa i Izraela došlo je 1989. za vreme Intifade, prilikom čega su dva izraelska vojnika zarobljena i likvidirana.
Izrael je na to odgovorio zarobljavanjem Jasina i njegovom osudom na doživotni zatvor (oslobođen 1997.), pa progonom 400 Hamasovih pripadnika u južni Libanon koji je tada bio pod izraelskom okupacijom.
Godine 1991. osnovane su brigade al-Kasam kao Hamasovo vojno krilo, koje je tokom sedećih meseci izvelo više napada na izraelske vojne i civilne ciljeve, uglavnom na okupiranim palestinskim područjima.
Među njima bila su i dva samoubilačka napada izvedena 1993. na Zapadnoj Obali.
Nakon što je doseljenički jevrejski ekstremist B. Goldstein u februaru 1994. počinio masakr u hebronskoj džamiji ubivši 29 Palestinaca, Hamas i srodne palestinske organizacije započele su seriju samoubilačkih napada u samom Izraelu i tokom 1990-ih u takvim je terorističkim napadima poginulo više desetina izraelskih civila.
Neki od napada bili su usmereni i protiv izraelske vojske, a najčešće bi usledili nakon izraelskih vojnih operacija ili likvidacija Hamasovih članova.
1996. izraelske snage likvidirale su J. Ajaša, jednog od vođa brigada al-Kasam, a godinu dana kasnije u Jordanu je pokušan atentat na Hamasovog lidera H. Mašala.
Spirala nasilja intenzivirala se 2000. izbijanjem Druge Intifade i narednih pet godina u sukobima je poginulo oko 5500 Palestinaca i 1100 Izraelaca.
Hamas i brigade al-Kasam su prilikom sukoba izvodili razne gerilske, raketne, bombaške i samoubilačke napade.
U januaru 2004., za vreme navedenog sukoba, dolazi do Hamasovog pragmatičnijeg pristupa oko predložene palestinske države i A. Jasin po prvi put govori o njoj u kontekstu Pojasa Gaze, Zapadne Obale i Istočnog Jeruzalema, odnosno teritorija koje je Izrael okupirao u Šestodnevnom ratu 1967. godine.
Navedena Jasinova odluka predstavljala je bitan politički zaokret s obzirom da je Hamas godinama ranije uz navedena područja svojatao i čitav teritorij Izraela. Uz Jasinov preuvjet za okončanje oružanog otpora, Hamasov dužnosnik A.-A. al-Rantisi predložio je i 10-godišnje izraelsko-palestinsko primirje.
Izraelci su odbacili ove ponude s izgovorom da se radi o blefiranju i Jasin je ubijen u vazdušnom napadu u martu iste godine, kao i al-Rantisi manje od mesec dana kasnije.
Na parlamentarnim izborima u Palestini održanim u januaru 2006, Hamas je odneo većinsku pobedu u odnosu na suparnički Fatah, osvojivši 76 od ukupno 132 parlamentarnih mesta.
Ubrzo nakon pobjede Hamas je ponovio ranije iznešeni predlog o palestinskoj državi u okvirima okupiranih teritorija i odbacio korištenje samoubilačkih napada, ali uz naglasak da zadržava pravo na oružani odgovor protiv izraelske okupacije.
Hamas je mirovni predlog poslao i administraciji G. W. Busha, ali nije dobio odgovor.
Rezultati navedenih izbora su doveli do drastičnog rascepa između dve glavne palestinske političke stranke, koji je tokom 2007. prerastao i u oružani sukob nakon kojeg je Hamas zadržao kontrolu nad Pojasom Gaze, a Fatah nad Zapadnom Obalom.
Sledećih godina usledio je proces pomirenja s Fatahom, kao i kontinuirani oružani incidenti u vidu izraelskih napada na Gazu i Hamasovog raketiranja, koji su eskalirali 2006. i 2008. godine.
Uz navedeno, Hamas se unutar Pojasa Gaze sukobljavao i sa salafističkim džihadistima. Nakon što su potonji 2009. proglasili islamski emirat u Gazi, Hamas je pokrenuo napad na njihovu džamiju prilikom čega je smrtno stradalo 28 radikala.
U aprilu 2011. političari Hamasa i Fataha su izjavili da su stranke postigle dogovor oko ujedinjenja u jednu vladu, u februaru i maju 2012. potpisani su i sporazumi u Dohi i Kairu, a nova ujedinjena vlada prisegla je u junu 2014. godine.
Terorizam
Hamas su na liste terorističkih organizacija uvrstile vlade Izraela i Sjedinjenih Država, zajedno s bliskim zapadnjačkim saveznicima kao što su Kanada, Japan i EU, odnosno arapskim poput Jordana i Egipta.
Druge zapadnjačke države kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija i Novi Zeland na popisu terorističkih grupa drže samo brigade al-Kasam, Hamasovo vojno krilo.
S druge strane, istočne sile poput Rusije, Kine, Irana i Turske odbacuju takvu klasifikaciju i priznaju Hamas kao legitimnog i demokratski izabranog predstavnika Palestinaca.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Francuska može da izdvoji samo dve brigade za podršku Oružanim snagama Ukrajine, što će biti kap u čaši u poređenju sa veličinom i snagom ruske vojske, rekao je pukovnik Aleksandar Vautraver na TV kanalu LCI, prenosi RIA Novosti.
Američki senatori pozvali su administraciju predsednika Džozefa Bajdena da jednako primenjuje Lihi zakon i na Izrael, zakonski akt koji zabranjuje pomoć stranim vojnim jedinicama koje nekažnjeno čine zloupotrebe, preneli si danas američki mediji.
Kako prenosi portal EastFruit, tokom protekle godine Ukrajina se našla među prvih pet najvećih izvoznika smrznute maline u Sjedinjene Američke Države, nadmašujući sve druge neameričke dobavljače, sa izuzetkom Srbije.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
Members of the Service for Combating Organized Crime (SBPOK) of the Serbian Ministry of Internal Affairs, with the assistance of the Special Anti-Terrorist Unit (SAJ), arrested a nine-member organized criminal group.
President of China, Xi Jinping, will pay an official visit to Serbia today and tomorrow, and he will be hosted by the President of Serbia, Aleksandar Vučić.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Vladimir Putin prvi put je došao na vlast 2000. godine, a na izborima u martu 2024. osvojio je više od 87 odsto glasova, što mu je donelo još šest godina vladanja.
Komentari 0
Pogledaj komentare