Neuspele konsultacije o amnestiji

Predstavnici stranaka nisu postigli saglasnost o održavanju sednice Skupštine na kojoj bi jedina tačka bio Zakon o amnestiji.

Izvor: B92

Ponedeljak, 20.11.2006.

07:43

Default images

Iako je vlast nagoveštavala mogućnost da nakon donošenja Ustava usvoji i Zakon o amnestiji, kao akt milosrđa, u Skupštini Srbije nije postignuta saglasnost o zakazivanju te sednice. Dogovor o tome na današnjim konsultacijama nisu postigli predsednik parlamenta i šefovi poslaničkih grupa. Predrag Marković strankama je dao rok do kraja nedelje da se predomisle.

Protiv toga da parlament raspravlja o Predlogu zakona o amnestiji bili su predstavnici Demokratske stranke i G17 plus, dok su radikali ostavili mogućnost da se o tome izjasne tokom same sednice.

Predsednik parlamenta Predrag Marković odbio je da, kako kaže, arbitrira u tome koji će zakoni biti na dnevnom redu sednice, podsetivši da se u skupštinskoj proceduri nalazi nekoliko zakona koje je podnelo i Ministarstvo za nauku i zaštitu životne sredine.

"Lično, ne želim da prihvatim pozive da kršim Ustav i Zakon. Lično, ne želim da se ovakva sednica pretvori u predizbornu kampanju, jer je to neodgovorno prema svim učesnicima u toj kampanji."

Marković je pružio priliku strankama da se predomisle i dao im rok do kraja nedelje da revidiraju svoj stav. Ukoliko to ne učine, o Zakonu o amnestiji izjašnjavaće se novi sastav parlamenta, nakon izbora zakazanih za 21. januar.

Nema osnova i nije hitno

Šef poslanika G17 plus Miloljub Albijanić smatra da nema osnova za zakazivanje sednice republičkog parlamenta: "Ovakav zakon može da bude na dnevnom redu novog saziva Skupštine Srbije, a do tada može da se sačeka. Naravno, država ima daleko važnijih i prioritetnih stvari da se obavljaju, ovo nije od takvog nacionalnog značaja, ovo može biti urađeno i za nekoliko meseci."

Poslanik DS-a Milan Marković ima slično mišljenje – demokrate nisu protiv amnestije, ali ne vide razloga za njegovo hitno donošenje.

"Mislim da nadležni državni organi bez nekih većih problema mogu da saniraju stanje u zatvorima, ali mislim i da građani koji se nalaze na održavanju zatvorske kazne mogu da sačekaju još dva meseca, pa da se pitanje amnestije rešava na mnogo kvalitetniji način, i pravnički i politički, kvalitetnije nego što bi to bilo sada u predizbornoj kampanji."

Šef poslanika DSS-a Miloš Aligrudić, pak, smatra da donošenje Zakona o amnestiji ne treba prepustiti narednom skupštinskom sazivu.

"Ovo nije pitanje vlasti i opozicije, ova sednice Skupštine, koju mi želimo da se što pre dogodi, je sednica narodnih poslanika i njihovog odnosa prema Ustavu i prema pitanju amnestije", kaže on.

"To nije sredstvo za borbu u predizbornoj kampanji. Pozivam sve političke stranke da budu na visini zadatka i da pomognu u donošenju ovog zakona u ovom trenutku."

Stojković: Niko nije obećao rokove

Ministar pravde Zoran Stojković rekao je danas u Čačku da je Vlada jednoglasno usvojla Predlog zakona o amnestiji. Stojković je na konferenciji za novinare rekao da očekuje da će oni koji brinu o Srbiji i koji su iskreno glasali za novi ustav "podržati" taj predlog zakona u Skupštini.

On je ukazao da "niko nije obećao rokove za donošenje amnestije" i da nisu pravljeni "nikakvi dilovi Vlade sa zatvorenicima". Stojković se čudi što pritvorenici dobijaju u nekim medijima mnogo prostora i ocenio da "u nekim televizijama pritvorenici uređuju program".

"Ustupak Vlade"

Ministar Stojkoviæ tokom jedne posete zatvorima (arhiva, Fonet)
Od 15. novembra u zatvorima u Valjevu, Sremskoj Mitrovici, Nišu, Zabeli kod Požarevca, i u još nekim okružnim zatvorima u Srbiji, ponovo je počeo protest zatvorenika zbog toga što Zakon o amnestiji još nije usvojen.

Pobuna zatvorenika početkom oktobra smirena je jer je tadašnji načelnik Uprave za izvršenje zavodskih sankcija Dragoljub Lončarević obećao da će Zakon o amnestiji biti usvojen odmah po donošenju novog ustava.

Zbog tog obećanja, Vlada je primorana da Zakon usvoji, kaže novinar nedeljnika Vreme Dejan Anastasijević. "Činjenica je da nastavak pobune u zatvorima apsolutno ne odgovara Vladi u ovom trenutku, i ovo je ustupak koji nije napravljen sada. Vlada mora sazvati Skupštinu, iako je ona trebalo da bude raspuštena onog časa kada su izbori raspisani", kaže Anastasijević.

Predlogom zakona o amnestiji, koji je Vlada dostavila parlamentu 15. septembra, predviđeno je smanjenje kazne za četvrtinu za određene kategorije osuđenika.

Predloženi zakon ne predviđa amnestiju osuđenih za najteža krivična dela, odnosno na kaznu od 40 godina zatvora, za krivična dela protiv čovečnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom. Od amnestije su izuzeti i osuđeni za najteža krivična dela protiv polne slobode i za krivična dela sa elementom organizovanog kriminala.

"Egzotična zemlja"

Direktor Kriminološkog instituta Dobrivoje Radovanović smatra  da se, u slučaju neusvajanja Zakona, može dogoditi pobuna veoma širokih razmera, nasilnog karaktera.

"Ovde se može govoriti o ucenu vlasti i, potom, o uceni osuđenika. Neobično je amnestiju obećavati neposredno pred glasanje o Ustavu,a rezultata toga je da je više od 80 odsto osuđenih izašlo na referendum i verovatno glasalo 'za'", kaže on.

"Kada to obećanje nije ispunjeno, osuđenici nemaju drugog načina nego da se pobune, a to će verovatno trajati sve dok Zakon ne bude usvojen", kaže Radovanović.

Na pitanje mogu li optuženi za skrivanje Ratka Mladića biti abolirani, Radovanović odgovara potvrdno. "U egzotičnim zemljama, kad je pravo u pitanju, a kakva je naša zemlja, naravno da je svašta moguće kada je reč o pravu, ali bi to bilo krajnje neobično i rizično jer se posle toga mogu očekivati razne ucene političkih partija", kaže on.

"Tada bismo se našli u legalizaciji onog u čemu smo već nekim delom, a to je dogovor političkih partija o negonjenju nekih teških oblika kriminala koje počine ljudi iz redova tih partija", kaže Radovanović.

"Dil sa zatvorenicima"

Hitne konsultacije o vanrednoj sednici Skupštine o Predlogu zakona o amnestiji pokazuju da vlast zaista strahuje od mogućih nemira u zatvorima, kaže direktor Beogradskog centra za ljudska prava Vojin Dimitirjević.

On je u Kažiprstu B92 ocenio da vlast pretnje smatra vrlo ozbiljnim, ali je sama sebe stavila u takvu poziciju jer je znala kome i šta obećava.

“Da je reč o humanosti, da je reč o tome da su naši zatovri u katastrofalnom stanju, da su pretrpani, da neke ljude koji su izvršioci krvičnih dela više tehničke prirode treba pustiti da bi se postigli neki ciljevi, bilo bi lepo, ali problem je u kontekstu ‘Glasali smo za Ustav, hajde da nam se odužite za to jer ste nam to obećali'", kaže on.

"Amnestija je grupno praštanje kazne ili jednog dela kazne onima koji su posle ispravnog postupka osuđeni na tu kaznu. Niko nema pravo na amnestiju, to je akt milosrđa i dobre volje, to je milost države za koju se smatra da je u opštem interesu”, navodi Dimitrijević.

Povodom zahteva SRS-a da se, uz amnestiju osuđenika, aboliraju i takozvani jataci Ratka Mladića, protiv kojih se trenutno vodi sudski postupak, Dimitrijević se slaže da bi takva odluka imala dalekosežne negativne političke posledice.

“Abolicija je prekidanje krivičnog postupka, to je mogućnost da se prekine postupak koji je u toku protiv optuženog za koga još nije utvrđeno da je kriv, ali se sa puno osnova vodi sudski postupak. Meni nije jasno, to nisam uspeo da vidim u novom ustavu, ko daje aboliciju. To obično daje šef države, ali po novom ustavu, koji smo tako gloriozno usvojili, ja sam prošao kroz njega, ali nigde nisam našao reč abolicija.”

Predlogom zakona koji je Vlada Srbije 15. septembra dostavila parlamentu, predviđeno je da se kazne smanje za četvrtinu osuđenicima koji su u zatvoru zbog lakših krivičnih dela. Amnestija nije predviđena za zatvorenike koji su osuđeni za krivična dela zločina protiv čovečnosti, protiv polne slobode i za organizovani kriminal.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

15 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: