Planeta se "prži"; Premašen najgori scenario, a tek je početak; Slede ekstremne vrućine
Svet mora da pojača pripreme za ekstremne vrućine, koje mogu da pogode planetu brže i snažnije nego što je prethodno prognozirano.
Izvor: Blic
Foto: Profimedia
To upozorila grupa vodećih klimatskih naučnika nakon zastrašujuće visokih temperatura zabeleženih na severnoj hemisferi – Kanadi, Sjedinjenim Državama i Evropi.
Prošle nedelje je takozvana "toplotna kupola" iznad Britanske Kolumbije, država Vašington i Oregona oborila temperaturne rekorde u nekim mestima za preko pet stepeni Celzijusa, a to povećanje bi se dve nedelje unazad smatralo nemogućim, rekli su eksperti.
To je izazvalo zabrinutost da je klima prešla opasan prag.
Prve analize toplotnog talasa, objavljene u sredu, otkrile su da su klimatske promene izazvane ljudskim akcijama učinile ekstremne vremenske uslove najmanje 150 puta verovatnijim, preneo je "Gardijan".
Foto: Profimedia
Temperature rastu širom sveta kao posledica emisija štetnih gasova.
Naučnici su već dugo predviđali obaranje toplotnih rekorda sa pojačanim intenzitetom.
Ali, autori nove studije rekli su da je poslednji talas vrućine premašio čak i najgori scenario klimatskih modela, što ih je nateralo da revidiraju svoje razumevanje toplotnih talasa i razmotre mogućnost da bi i drugi delovi sveta mogli da pretrpe slične temperaturne udare kakvi su pogodili severnu hemisferu.
"Ovo je nadaleko najveći skok u rekordu (temperature) koji sam ikad video. Definitivno ne treba da očekujmo da će se talasi vrućine ponašati kao što su u prošlosti, u smislu onog za šta treba da se pripremimo", istakla je dr Frederik Oto sa Univerziteta Oksford i jedan od osnivača grupe WWA "World Weather Attribution" koja je napravila novu studiju.
EPA/MIKE NELSON
Ključni fokus sada je usmeren na to da li pogođena područja prosto nisu imala sreće ili je klimatski sistem prešao prag i ušao u novu fazu u kojoj mala količina globalnog zagrevanja može uzrokovati brži porast ekstremnih temperatura.
Drugi autor studije, Gert Jan van Oldenborg sa Holandskog kraljevskog meteorološkog instituta, rekao je da su do prošle godine standardni klimatski modeli pretpostavljali da postoji gornja granica talasa vrućine koja su se kretali otprilike dvaput brže od širih globalnih toplotnih trendova.
"Mislili smo da znamo šta se dešava.A onda je došao ovaj talas vrućine koji je bio daleko iznad gornje granice. Sa prošlogodišnjim znanjem to je bilo nemoguće. To je bilo iznenađujuće i potresno. Sada smo manje sigurni u vezi talasa vrućine nego što smo bili pre dve nedelje. Veoma smo zabrinuti u vezi mogućnosti da se ovo desi bilo gde, ali prosto još ne znamo", rekao je on.
Foto: Profimedia
Vrućine sa rekordno zabeleženih 49,6 stepeni koje su pogodile pogodile SAD i Kanadu, na sličnoj geografskoj širini kao Velika Britanija u kojoj je temperatura bila umerena, odnele su preko 500 života, uzrokovale katastrofalne požare, čitav grad Liton izgoreo je za 15 minuta, onesposobile električne mreže i topile puteve.
Naučnici su istakli da se slični trendovi mogu pronaći u mnogim drugim delovima sveta, iako često prolaze nezabeleženo, posebno u subsaharskoj Africi koja nema mnogo monitoring stanica i prima daleko manje medijske pažnje u odnosu na SAD i Kanadu. Delovi Sibira i Pakistana su takođe nedavno pretrpeli neobično intenzivne toplotne talase. Najtopliji ikad dani u junu zabeleženi su prošlog meseca i u Helsinkiju, Moskvi i Estoniji.
Grupa WWA prethodno je pratila snažnu vezu između klimatske krize i drugih ekstremnih dešavanja, uključujući talas vrućine u Sibiru 2020, požare u Australiji 2019-2020, talase vrućine u Evropi 2018. i 2019. i tropsku oluju Imelda koja je pogodila Teksas 2019.
Više od oluja i poplava, Oto kaže da ljudske emisije imaju najjasniji i najdestruktivniji uticaj na talase vrućine, koji sada dostižu nivoe koji nisu adekvatno predstavljeni u trenutnim kompjuterskim modelima.
"Ono što svi trebaju uzeti iz ove studije je kako se uticaj klimatskih promena danas manifestuje u velikoj meri u jakom intenzitetu i učestalosti toplotnih talasa", rekla je Oto.
EPA-EFE/SASCHA STEINBACH
Najveća stopa "viška smrti" povezana sa vrućinama bila je u istočnoj Evropi, dok je subsaharska Afrika imala najveći mortalitet povezan sa hladnim temperaturama, zbog adaptacije ljudi na klimu u kojoj žive.
Nedavno istraživanje "Politika" pokazalo je da će se sever Evropske unije boriti sa poplavama i požarima čak i prema trenutnim projekcijama, dok će jug pogoditi suše, pregrejavanje gradova i uništenje useva, a prema procenama stručnjaka godišnje će od posledica vrućine umirati 95.000 Evropljana, što je čak 30 puta više od trenutnog proseka.
Naučnici urgiraju vlade da ojačaju sisteme ranog upozoravanja kao i kontra mere za talase vrućine. Arhitekte i gradski urbanisti treba da prave zgrade i prostore sa više zelenila i hladovine. Ali, još urgentnije je brzo ukidanje emisija koje uzrokuju globalno zagrevanje. Na trenutnom nivou zagrevanja – oko 1,2 stepena više od predindustrijskog nivoa – nedavni smrtonosni talas na severozapadu Amerike smatra se neobičnim, ali nova studija pokazuje da bi se to moglo dešavati svakih 5-10 godina ukoliko globalne temperature porastu za dva stepena, što bi moglo biti već 2050.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Jedna policajka je poginula a 24 osobe su povređene nakon što je nekoliko eksplozivnih naprava detonirano u ponoć u Lavovu, na zapadu Ukrajine, saopštila je danas ukrajinska policija.
Iran je postigao tajni sporazum o kupovini oružja sa Rusijom vredan 500 miliona evra, da bi nabavio hiljade naprednih prenosivih raketnih sistema, objavio je danas "Fajnenšel tajms", pozivajući se na procurela ruska dokumenta u koja je imao uvid.
Rat u Ukrajini – 1.459. dan. Ukrajinske snage su oslobodile 300 kvadratnih kilometara teritorije od ruske okupacije u novoj južnoj kontraofanzivi, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Rat u Ukrajini 1.461. dan: Uoči četvrte godišnjice početka rata, ruske snage izvele masovne udare na Kijev i okolne regione, kao i na Dnjeparsku, Kirovogradsku, Nikolajevsku, Odesku, Poltavsku i Sumsku oblast.
Evropska komisija je zatražila da se Sjedinjene Američke Države pridržavaju uslova trgovinskog sporazuma između EU i SAD postignutog prošle godine, nakon što je Vrhovni sud poništio globalne carine američkog predsednika Donalda Trampa, a on potom uveo nove.
Više od osam decenija nakon završetka Drugog svetskog rata, istina o stradanju srpske dece u nacističkim logorima u Norveškoj ponovo dobija mesto u javnosti.
Dodela filmskih nagrada BAFTA u Londonu ostala je u senci šokantnog incidenta kada je gost sa Turetovim sindromom dobacio rasističku uvredu glumcima Majklu B. Džordanu i Delroju Lindu dok su uručivali nagradu.
Vejd Vilson priznao je ubistva dve žene, ali umesto osude javnosti, takozvani "Deadpool ubica" stekao je kultni status i stotine sledbenica koje su mu se zaklinjale na vernost.
Gilbertov sindrom je blagi, nasledni poremećaj u kome jetra ne prerađuje pravilno bilirubin, žuti pigment koji nastaje razgradnjom crvenih krvnih zrnaca.
The U.S. claims that China conducted a secret nuclear test near Lop Nur in 2020, while Beijing categorically denies it. Tensions are rising in the global nuclear arms race.
According to The Wall Street Journal, during negotiations to end the war, Ukraine and Russia agreed on a shared objective, avoid displeasing U.S. President Donald Trump and not create the impression that they are obstructing a peaceful resolution.
Low-cost airline Ryanair has announced the cancellation of numerous routes across Europe for 2026, affecting millions of passengers in Spain, France, Germany, and other countries.
Trucks on Serbian roads will soon face a major change – starting April 1, all will be required to have mandatory TAG devices, which will become the only method of toll payment.
The influential Financial Times has exclusively reported that U.S.-based Caterpillar Inc. is investing in the Serbian company ElevenEs, marking the start of construction of a next-generation lithium battery factory in Serbia.
Komentari 27
Pogledaj komentare