Svet 0

29.09.2026.

8:55

To je to, ovo je nova Putinova meta: Evropsko ostrvo već pravi plan za najgori scenario

Raste bojazan da bi Moskva ogromni arktički arhipelag — deo Norveške sa neuobičajenim pravnim statusom — mogla da iskoristi za vojno testiranje NATO-a, u trenutku kada raste neizvesnost oko američke posvećenosti odbrani Evrope, javlja POLITICO.

Izvor: Jutarnji list

To je to, ovo je nova Putinova meta: Evropsko ostrvo već pravi plan za najgori scenario
Takeshisan/Shutterstock

Podeli:

Saveznici sumnjaju da Rusija ispituje ključne podmorske kablove u vodama oko Svalbarda i organizuje događaje vojnog karaktera kojima testira granice pravila koja uređuju njeno prisustvo na arhipelagu. Dok Rusija pojačava hibridne napade širom Evrope, Oslo ubrzano jača svoje pomorske i nadzorne kapacitete kako bi zaštitio severni bok zemlje. Lokalne vlasti na Svalbardu istovremeno ulažu u kritičnu infrastrukturu, a pripremljen je čak i plan evakuacije.

"Napetosti na Arktiku i severu rastu, a Svalbard je, naravno, deo svega toga", rekao je za POLITICO norveški ministar odbrane Tore Sandvik. "Znamo da se Rusija koristi brojnim metodama kako bi provocirala ili pronalazila načine za sprovođenje hibridnih pretnji."

Iako je arhipelag norveška teritorija, na njegovom glavnom ostrvu Spicbergenu nalazi se i ruski grad.

Možda vas zanima

Moskva i Oslo decenijama su uglavnom uspevali da spreče da napetosti prerastu u otvoreni sukob, ali je ta osetljiva ravnoteža sada pod sve većim pritiskom. Zapadne zemlje sve su zabrinutije zbog ruskih hibridnih napada u Evropi i upozoravaju da bi Moskva do kraja decenije mogla da pokuša ograničeni upad na teritoriju neke članice NATO-a.

"Rusko rukovodstvo je izrazito nepredvidivo i sve sklonije riziku", kaže Kari Aga Miklebost, profesorka ruske istorije i stručnjakinja za Svalbard sa Norveškog arktičkog univerziteta. "Kada je reč o spremnosti Kremlja na konfrontaciju sa NATO-om, ne bih isključila nijedan scenario."

Daleki sever, sve veće napetosti

Svalbard je decenijama bio simbol norveške maksime "Daleki sever, niske napetosti", koja je podrazumevala nastojanje da se među arktičkim državama, uključujući Rusiju, održi saradnja.

Osim njegove izolovanosti — arhipelag se nalazi više od 900 kilometara od kopnenog dela Norveške — i ledenih temperatura, tome je doprineo i njegov jedinstveni pravni status. Međunarodnim sporazumom iz 1920. godine države potpisnice priznale su norveški suverenitet nad ostrvima, a zauzvrat dobile pravo na iskorišćavanje njihovih prirodnih resursa. Sovjeti su ubrzo potom kupili naselje Barencburg kako bi tamo eksploatisali nalazišta uglja.

Sporazum je takođe zabranio korišćenje Svalbarda u "ratne svrhe", uključujući izgradnju pomorskih baza i utvrđenja, iako Norveška arhipelag posećuje brodovima obalske straže i ratne mornarice.

To je to, ovo je nova Putinova meta: Evropsko ostrvo već pravi plan za najgori scenario
EPA/BERIT ROALD NORWAY OUT

Na vrhuncu Hladnog rata na Spicbergenu, jedinom naseljenom ostrvu arhipelaga, živelo je oko 2.400 sovjetskih građana. Oni su činili približno 70 odsto stanovništva.

Moskva nema naročit interes da ruši postojeći sporazum jer bi joj se takav potez mogao vratiti kao bumerang. Rusko poluostrvo Kola, na kojem se nalaze dve trećine ruskih podmornica sa nuklearnim oružjem namenjenim za uzvratni udar, udaljeno je tek oko 1.000 kilometara.

"Rusija je zato pazila da izbegne bilo kakvu eskalaciju", kaže Miklebost.

Upravo zbog toga Svalbard ima strateški značaj i za NATO.

"U vojnom sukobu upravo bi ovuda ruske podmornice mogle da izađu u severni Atlantik, sakriju se u dubljim vodama i predstavljaju pretnju NATO-u i Sjedinjenim Državama", objašnjava ona.

Međutim, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu napetosti su znatno porasle.

Možda vas zanima

Svet

"Putin sprema nešto veliko do kraja godine"

Poljska dobija informacije iz mnogih izvora da Rusija planira da do kraja godine učini nešto veliko, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski tokom obraćanja u Savetu za spoljne odnose u Njujorku.

22:57

24.9.2026.

4 d

Od 2022. godine lokalni ruski zvaničnici našli su se na meti kritika zbog organizovanja aktivnosti omladinske organizacije posredno povezane sa mornaricom, najavljivanja raketnih vežbi u blizini arhipelaga i održavanja godišnjih parada sa vojnim obeležjima. Jednu od njih svojevremeno je pratio i prelet helikoptera.

Moskva je 2024. godine pokrenula i direktne brodske linije iz Rusije, a prošle godine na Svalbardu je osnovana podružnica Ruskog geografskog društva, organizacije na čijem je čelu bivši ministar odbrane Sergej Šojgu.

"Mi to nazivamo provokacijama u sivoj zoni", kaže Miklebost. "To je veoma jeftin način demonstriranja ruskog prisustva i osporavanja norveške jurisdikcije."

Norveške obaveštajne službe zbog toga su ove godine upozorile da Kremlj "nastoji da proširi prostor za rusko delovanje na Svalbardu".

Britanske, američke i norveške snage ovog su proleća, prema medijskim izveštajima, kod obale Svalbarda zatekle ruske brodove kako testiraju tajno oružje namenjeno presecanju podmorskih kablova.

Iako se zalihe uglja u Barencburgu smanjuju, Moskva očigledno ne namerava da napusti grad. Državnoj kompaniji "Trust Arktikugol", koja upravlja Barencburgom, ruska vlada je 2025. godine, prema finansijskim izveštajima, dodelila oko 1,89 milijardi rubalja, odnosno približno 20 miliona evra državnih subvencija.

Ruski ambasador u Norveškoj Nikolaj Korčunov rekao je za POLITICO da želi da vidi "transformaciju ekonomskih aktivnosti" u Barencburgu, odnosno postepeni prelazak sa uglja na uslužne delatnosti. Dodao je da Arktikugol ulaže u održavanje grada.

Dizalice i skele danas okružuju mnoge zgrade iz sovjetskog perioda razasute po strmoj padini nasuprot impozantnom, snegom prošaranom glečeru Voringen — još jedan znak da rusko interesovanje za Barencburg nije nestalo.

"Mi ni na koji način ne dovodimo u pitanje norveški suverenitet", insistira Korčunov. "Naglašavamo nužnost i važnost poštovanja svih odredbi Sporazuma o Svalbardu."

Istovremeno je optužio Oslo da doprinosi "negativnom trendu militarizacije čitavog baltičko-arktičkog regiona od strane NATO-a".

Na tankom ledu

Viceadmiral Rune Andersen, komandant norveškog Združenog štaba, kaže da mu je prioritet "pronaći ravnotežu između odvraćanja i očuvanja stabilnosti" na Svalbardu i da na hibridne pretnje reaguje "mirno i staloženo".

Međutim, zbog rizika od eskalacije vojska ulaže u jačanje nadzornih sposobnosti. Andersen navodi da će sledeće godine biti lansirana tri nova satelita za pomorsko izviđanje, uz obnovu mornarice i obalske straže kako bi Norveška mogla da održava stalno prisustvo na tom području.

U okviru jačanja severnog boka, Norveška od Velike Britanije kupuje pet protivpodmorničkih fregata tipa 26, a od Nemačke šest podmornica tipa 212CD. Oslo istovremeno produbljuje vojnu integraciju sa saveznicima, uključujući London i Berlin, a ovog meseca održane su zajedničke vežbe oko norveškog arktičkog ostrva Jan Majen.

To je to, ovo je nova Putinova meta: Evropsko ostrvo već pravi plan za najgori scenario
EPA/Heiko Junge NORWAY OUT SHUTTERSTOCK OUT NORWAY OUT *** Local Caption *** 52621953

"Zemlje NATO-a sve su češće prisutne u našim vodama", kaže ministar Sandvik. Odbrana Svalbarda, dodaje, deo je i NATO-ovog odbrambenog planiranja.

Na samom arhipelagu strategija je drugačija: napetosti treba držati pod kontrolom.

Zamenica guvernera Svalbarda Katarina Rise kaže da se njen kabinet četiri puta godišnje sastaje sa predstavnicima lokalnog ruskog konzulata.

"Imamo dobar i konstruktivan dijalog", kaže ona. "Naša je odgovornost da očuvamo stabilnost i nisku razinu napetosti."

Terje Aunevik, gradonačelnik Longjerbjena, glavnog norveškog naselja na Spicbergenu, kaže da vlasti imaju pripremljene planove za brzu evakuaciju stanovništva ako situacija eskalira.

Longjerbjen ima samo dva podmorska internet kabla, jedan aerodrom, jedan rezervoar vode i elektranu na dizel-gorivo koja zavisi od uvoza. Upravo zbog takve ranjivosti, kaže Aunevik, u toku su "velika ulaganja", među kojima je i izgradnja dva nova rezervoara vode do oko 2029. godine.

"Iz te perspektive prilično smo ranjivi", priznaje.

Hladnoratovski relikt na kraju sveta

Izbliza Barencburg ne deluje naročito preteće. Malo ko izlazi iz nekoliko desetina oronulih zgrada. Iz stare termoelektrane na ugalj diže se stub dima, dok usamljena sovjetska zastava sa srpom i čekićem leprša na vetru. Barencburg ostavlja utisak napuštenog relikta nekog prošlog vremena.

Deo nedavnih hibridnih aktivnosti možda proizlazi i iz želje lokalnih ruskih struktura da privuku pažnju Moskve, smatra Arild Moe, istraživač i stručnjak za Rusiju sa Instituta Fridtjof Nansen.

"Igraju na kartu nacionalizma kako bi dobili veći prioritet i više novca", kaže on.

Međutim, Putinova nepredvidivost i ponovno Trampovo kolebanje oko NATO-a ostaju dve velike nepoznanice.

Dok se širom Evrope nižu sabotaže, sajber-napadi i povrede vazdušnog prostora, raste strah da bi Putin mogao da ode korak dalje, rekla su dvojica diplomata NATO-a koji su, zbog osetljivosti teme, govorili pod uslovom anonimnosti.

Teskoba se oseća i na Spicbergenu.

"O političkim temama ne razgovaramo", kaže konobarica iz Sankt Peterburga koja radi u Barencburgu i nije želela da joj se objavi ime. Ipak, priznaje da stanovnike zabrinjava mogućnost rata između NATO-a i Rusije.

"Naravno da nas to brine."

"Stalno se govori o tome da bi, ukoliko ruska vlada poželi da testira neku članicu NATO-a, Svalbard mogao da bude mesto na kojem će to učiniti", kaže Džonatan Svenson, vodič ekspedicija koji već pet godina živi u Longjerbjenu.

Možda vas zanima

Svet

Razdor – Putin je sve opasniji

Rusija bi mogla da izvede ograničen vojni upad u Estoniju kako bi testirala odlučnost i otpornost NATO saveza, navodi se u scenariju koji je objavila američka organizacija "Institut za proučavanje rata"

9:31

23.9.2026.

5 d

Kako bi ublažio takve strahove, NATO bi mogao da razmotri vazdušne patrole iznad Svalbarda, premeštanje sistema protivvazdušne odbrane na sever kopnene Norveške i održavanje zajedničkih vojnih vežbi u blizini arhipelaga, smatraju dvojica diplomata NATO-a — pod uslovom da Oslo na to pristane i da sve mere budu u skladu sa Sporazumom o Svalbardu.

NATO za sada nema javno objavljene planove za povećanje pomorskog ili vazdušnog prisustva oko arhipelaga. Deo stručnjaka, međutim, strahuje da sadašnji položaj Saveza možda neće biti dovoljan za odvraćanje Moskve.

Teoretski, Rusiji bi bilo "zaista lako" da zauzme Svalbard, smatra Stale Ulriksen, predavač na Kraljevskoj norveškoj pomorskoj akademiji. Bilo bi dovoljno prebaciti specijalne snage sa severa Rusije i zauzeti aerodrom. Ipak, Ulriksen takav scenario smatra malo verovatnim.

Moskvi, međutim, možda ne bi bila potrebna potpuna okupacija.

Prema mišljenju Miklebost, Rusija bi mogla da inscenira vanrednu situaciju koja pogađa njene građane na Svalbardu, a zatim da pošalje snage za upravljanje krizama. Takav potez mogao bi da stvori pravno i politički nejasnu situaciju u kojoj ne bi bilo potpuno jasno da li se aktivira član 5 Severnoatlantskog ugovora o kolektivnoj odbrani.

"Najgori scenario bio bi onaj u kojem Moskva zaključi da joj se pružila prilika da testira koheziju NATO-a", kaže Miklebost. "Zamislite da Norveška traži pomoć saveznika, a Donald Tramp odgovori: 'Ne. Nećemo rizikovati naše dobre poslove sa Rusijom zbog ovog majušnog ostrva.'"

Podeli:

0 Komentari

Možda vas zanima

Region

I, Mađar je napokon popustio

Budimpešta je ublažila svoj stav prema novopredstavljenoj ukrajinskoj platformi "Karpatska osmorka" (C8), navodeći da održava razgovore sa Kijevom i da su određeni nesporazumi rešeni.

12:45

26.9.2026.

2 d

Podeli: