15.03.2026.
23:29
"U Zalivu postoji roba važnija od nafte i gasa"
Nafta i gas su u samo nekoliko decenija pretvorili Persijski zaliv iz slabo naseljene oblasti u region bogatih država sa blistavim i užurbanim metropolama, ali u toj priči se često zanemaruje jedan ključni element – desalinizacija mora.
Sušne države Zaliva, uključujući Ujedinjeni Arapski Emirati, gotovo su egzistencijalno zavisne od desalinizacije – procesa pretvaranja morske vode u pijaću.
Zavisnost je ogromna, Kuvajt i Oman dobijaju oko 90% pijaće vode desalinizacijom, Bahrein oko 85%, Saudijska Arabija oko 70%.
Veliki gradovi poput Abu Dabija, Dubaija, Doha, Kuvajt i Džeda gotovo su potpuno zavisni od desalinizovane vode.
Zahvaljujući toj tehnologiji, region koji prirodno pati od ekstremnog nedostatka vode danas ima zelene golf terene, ogromne vodene parkove i čak zatvorene ski-staze. Ali upravo zbog te tehnologije zemlje Zaliva su i izuzetno ranjive, piše CNN.
Napadi na postrojenja za vodu
Vlasti Bahreina objavile su da je iranski dron oštetio jedno postrojenje za desalinizaciju, iako snabdevanje vodom nije bilo ugroženo.
Napad je usledio nakon optužbe iranskog ministra spoljnih poslova Abas Aragči da su Sjedinjene Američke Države pogodile postrojenje za desalinizaciju na iranskom ostrvu Kešm, čime je, navodno, pogođeno oko 30 sela.
Vašington je negirao bilo kakvu umešanost.
Ova logika odmazde otvara zabrinjavajuću mogućnost: u zemljama Zaliva postoje stotine postrojenja za desalinizaciju koja pijaćom vodom snabdevaju oko 100 miliona ljudi.
Zašto je to opasno
Za razliku od Irana, koji se i dalje oslanja na reke i podzemne vode, države Zaliva gotovo da nemaju prirodne izvore slatke vode.
Neke zemlje – poput Kuvajta, Omana i Bahreina – skoro svu pijaću vodu dobijaju upravo iz mora.
Stručnjaci upozoravaju da se pravila ratovanja menjaju.
Ako napadi na postrojenja za desalinizaciju nisu slučajni ili kolateralna šteta, već deo vojne strategije, „to je nezakonito – ratni zločin – i izuzetno zabrinjavajući razvoj događaja, jer zemlje Zaliva imaju tek nekoliko nedelja zaliha vode", upozorio je Lorent Lambert sa Doha Instituta.
"Političke i psihološke posledice takvog poteza bile bi razmere koje je teško i zamisliti", rekao je Lov i dodao:
"To bi bilo kao posezanje za nuklearnim oružjem".

Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar