Svet 3

18.07.2025.

10:40

700.000 Rusa "pritiska"

Više od 700.000 ruskih vojnika usmerilo je svoj pritisak Ukrajinu, navodi hrvatski analitičar Igor Tabak za Jutarnji list.

Izvor: Jutarnji list

700.000 Rusa "pritiska"
Genya SAVILOV/AFP/Profimedia

Podeli:

Kako se navodi, poseban pritisak je u zoni oko ukrajinskih gradova Pokrovsk i Kostjantinovka, severoistočno od Limana,  i na severoistoku ukrajinskog regiona Sumi.

Stoga, piše dalje Tabak, ne ćudi što je 15. jula Ukrajina produžila vanredno stanje, 16. put, i opštu mobilizaciju za još 90 dana.

U tekstu se navodi da je Rusija što se tiče vazdušnih udara tokom protekle nedelje, "postavila novi rekord", kada je  9. jula u jednoj noći izvela 741 vazdušni udar, dok se u subotu ujutru, 12. jula, iznad Ukrajine čulo 623 vazdušnih napada.

Napadi, kakoističe tabak, nisu izvedeni samo dronovima veći i "kinžalima".

S druge strane, tokom cele protekle nedelje beležen je i nastavak ukrajinskih napada dronovima velikog dometa na ciljeve u Rusiji, a u nedelju, 6. jula, pomenuto je obaranje preko 180 letelica u nizu ruskih regiona, što je prvi put izazvalo obustavu civilnog vazdušnog saobraćaja iznad većeg dela evropskog dela Rusije.

Otkazano je preko 287 letova, a 106 ih je odloženo nakon višednevnog zatvaranja aerodroma oko Moskve, Sankt Peterburga, Nižnjeg Novgoroda, Pskova, Ivanova, Kaluge i Tambova.

Ukrajina je izvela i masovne napade dronovima u pograničnim regionima Belgoroda i Kurska, kao i u nizu gradova u okupiranoj ukrajinskoj oblasti Lugansk – gde su lokalne okupacione vlasti takođe pomenule upotrebu dronova sa kasetnim bojevim glavama.

Tabak objašnjava i da konstantno dolazi i do nezadovoljstva građana Rusije, ne samo zbog otkazanih letova već i zbog toga što svi prolazi ukrajinskih dronova izazivaju obustave saobraćaja na ruskim civilnim aerodromima, kao i česta isključenja interneta i mobilne telefonije ili barem njihovo usporavanje sa G4 na G2 standard.

Međunarodna arena

U tekstu se navodi da se za sve vreme žestokih borbi na frontu odvijala svojevrsna drama oko usvajanja 18. paketa sankcija EU protiv Ruske Federacije.

Nakon što je paket sankcija uglavnom dogovoren krajem juna na tadašnjem sastanku Evropskog saveta, ukupno šest veta Slovačke sprečilo je konsenzus skoro tri nedelje.

Međutim, konačno je i ta zemlja "slomljena", jer je jutros objavljeno da je usvojen taj paket sankcija.

Međutim, ostaje pitanje nedavnih prigovora Malte, koja se protivila smanjenju maksimalne izvozne cene ruske nafte (uslov baltičkih zemalja), navodno zbog štete koju bi takve mere nanele ruskoj upotrebi zakupljenih tankera (kojih je popriličan broj u rukama brodovlasnika sa Malte, ali i iz Grčke i Kipra).

Ostaje da se vidi kako će na sve ovo odgovarati uvek problematična Mađarska, koja za sada ćutke posmatra sve ove diplomatske i ekonomske probleme Evropske unije.

Treba pomenuti i da su u Evropi održane dve međunarodne konferencije od posebnog značaja za Ukrajinu. Prva u Rimu, "Konferencija o rekonstrukciji Ukrajine 2025", a druga u Londonu gde je održan sastanak šefova država takozvane "Koalicije voljnih", kojim su kopredsedavali francuski predsednik Makron i britanski premijer Starmer.

Tom prilikom je dogovoreno da se potencijalne evropske mirovne snage za Ukrajinu ojačaju do nivoa korpusa, i da se za njih osnuje posebna komanda, koja će početi sa dejstvom u Parizu, a zatim se posle 12 meseci preseliti u London.

Uskoro bi trebalo da usledi sastanak u takozvanom "Ramštajn formatu", zakazan za ponedeljak, 21. jul, ovog puta potpuno u onlajn formatu.

Generalno, ovim sastancima je dominiralo i pitanje snabdevanja Ukrajine dodatnim sistemima protivvazdušne odbrane (bilo lanserima i raketama ili dronima presretačima) kako bi se bolje branila od masovnih ruskih vazdušnih napada.

Tramp i američka vojna pomoć

Poslednjih nedelja, diplomatska i politička drama se odvijala i između Trampa i Putina, odnosno SAD i Rusije, odnosno oko preokreta američkog predsednika.

Tramp je naime od oštrog stave “ne” slanju oružja u Ukrajinu došao do toga da im šalje "patriot" sisteme, ali koje neće platiti on već Evropska unija.

Tramp međutim nije, iako je pretio, uveo nikakve dodatne carine Putinu i Rusiji, a ostalo je nejasno šta i koliko navodnog "vrhunskog" oružja je trebalo da bude poslato Kijevu.

Ukrajinci se stoga sada samo tiho pripremaju za još 50 dana povećane agresije, pošto Rusi ionako vole da jure razne politički određene rokove u svom ratovanju, ističe se u tekstu.

Politička preuređenja u Kijevu

U svetlu svih ovih međunarodnih previranja, nije iznenađujuće što je i predsednik Volodimir Zelenski počeo da rekonstrukciju ukrajinske vlade.

Sve je finalizovano do srede, 16. jula – kada su predlozi za kadrovske promene poslati Vrhovnoj Radi. Nova premijerka je bivša prva zamenica i ministarka ekonomije, Julija Sviridenko, njen prvi zamenik postaje Mihail Fedorov (pored toga što obavlja funkciju ministra za digitalnu transformaciju), resori ekonomije, ekologije i poljoprivrede se spajaju pod ministrom Oleksijem Soboljevom (donedavno Sviridenkov pomoćnik), a Taras Kačka postaje ministar za evropska pitanja (još jedan donedavno Sviridenkov pomoćnik).

Podeli:

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: