Na današnji dan, 10. mart

1452 - Rođen je španski kralj Ferdinand Katolički (kao Ferdinand II vladar Aragonije, a kao Ferdinand V od Kastilje), čiji je dolazak na presto Aragonije 1479. označio početak istorije ujedinjene Španije. Njegova supruga Isabela I postala je 1474. kraljica Kastilje, a on je nasledio oca Huana II u Aragonu i tako su sjedinjene dve pirinejske države. U nastojanju da ojača rimokatoličku crkvu i monarhiju, 1480. utemeljio je sud inkvizicije (koji je u toj zemlji postojao do 1834.) a 1492. proterao je Jevreje iz Španije. Borbe s Mavrima pobedonosno je okončao 1492, proteravši ih iz južne španske pokrajine Granade, iste godine opremio je ekspediciju Kristifora Kolumba koja je otkrila Ameriku, a 1503. od Francuske je preoteo Napuljsku kraljevinu (Kraljevina Dveju Sicilija).

1628 - Rođen je italijanski lekar i botaničar Marčelo Malpigi, tvorac mikroskopske anatomije. Pronašao je jako konveksna sočiva, jednostavan mikroskop koji uveličava do 180 puta.

1772 - Rođen je nemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar nemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. S bratom Augustom Vilhelmom Šlegelom uređivao je glavni romantičarski časopis "Ateneum". Pored radova o antičkoj književnosti, eseja, pesama i pripovedaka, pisao je aforizme. Dela: roman "Lucinda", "Istorija stare i nove književnosti" (jedan od prvih pregleda celokupne svetske literature).

1856 - Umro je srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf. Posle završenih studija prava u Kežmarku u Slovačkoj (tada Gornja Ugarska), radio je kao advokat u rodnom Vršcu, potom je prešao u tadašnju Kneževinu Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu pa u Beogradu. Kao načelnik Ministarstva prosvete Srbije obavio je pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Izradio je i čitav rečnik nove srpske pravno-filozofske terminologije, ali ga na žalost intelektualna javnost nije prihvatila. Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije "Smrt Stefana Dečanskog". U početku je pisao pod uticajem Lukijana Mušickog i Milovana Vidakovića, ali je "Romanom bez romana" napustio romantičarsku i avanturističku književnost. Ostala dela: komedije "Laža i paralaža", "Pokondirena tikva", "Zla žena", "Tvrdica"(Kir-Janja), "Rodoljupci", zbirka pesama "Davorje". Napisao je i jedan udžbenik retorike.

1861 - Umro je ukrajinski pisac i slikar Taras Grigorjevič Ševčenko, najveći ukrajinski pesnik 19. veka, osnivač nove ukrajinske književnosti, romantičar, revolucionar, vatreni borac za slobodu naroda. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom utemeljio je književni ukrajinski jezik. Kao ukrajinski nacionalista proveo je više godina u progonstvu u Sibiru, a mnoga njegova dela našla su se na udaru carske cenzure. Ruski režim je, u to vreme, Ukrajince smatrao sastavnim delom ruskog naroda, kao Maloruse. Dela: zbirka pesama i poema "Kobzar", poema "Hajdamaki", romani (na ruskom) "Najamnica", "Kneginja", "Muzikant", "Blizanci", "Umetnik".

1872 - Umro je italijanski revolucionar Đuzepe Macini, glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. veku i jedan od tvoraca moderne italijanske države. U Marselju je 1831. osnovao revolucionarno udruženje italijanskih nacionalista "Mlada Italija" i aktivno je učestvovao u borbama za ujedinjenje, naročito 1848. i 1849. Ostao je do kraja života veran republikanskim načelima i idejama Francuske revolucije i protivio se 1861. ujedinjenju Italije pod Savojskom dinastijom.

1875 - Umro je srpski politički mislilac i pisac Svetozar Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj literaturi. Po povratku sa studija u Švajcarskoj i Rusiji, gde je upoznao Karla Marksa, Nikolaja Černiševskog, Dmitrija Pisareva, pokrenuo je 1871. prvi socijalistički list na Balkanu "Radenik". Bio je pod uticajem ruskog "narodnjaštva". Ubrzo odlazi iz Srbije i godinu dana živi u Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove "Javnost" i "Glas Javnosti", a 1875. "Oslobođenje". Zbog navodne štamparske krivice odležao je devet meseci u požarevačkom zatvoru, odakle je izašao teško bolestan. Člancima "Realni pravac u nauci i životu", "Pevanje i mišljenje" i "Realnost" snažno je uticao na srpsku književnost krajem 19. veka. Političke ideje razradio je u delu "Srbija na istoku", najznačajnijem i najoriginalnijem spisu.

1908 - Rođen je srpski pravnik Jovan Đorđević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, stručnjak za ustavno pravo. Od 1945. učestvovao je u pisanju ustava i zakona u bivšoj SFRJ i bio jedan od glavnih urednika "Arhiva za pravne i društvene nauke". Jedan je od tvoraca ustava SFRJ iz 1974. Dela: "Državno uređenje FNRJ", "Narodni odbori", "Ustavno pravo SFRJ", "Osnovna pitanja federalne države", "Novo ustavno pravo".

1922 - Na Evropskoj ekonomskoj konferenciji u Đenovi zapadne sile su uslovile priznavanje Sovjetskog Saveza isplatom 12 milijardi zlatnih franaka carskih državnih zajmova i štete zbog nacionalizacije stranih firmi posle Oktobarske revolucije. Šef sovjetske diplomatije Georgij Čičerin predočio je da su zapadne sile Sovjetskoj Rusiji nanele štetu vojnom intervencijom od 30 milijardi zlatnih franaka, pa je skup zapao u ćorsokak.

1940 - Umro je ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov. Po obrazovanu lekar, najveći deo života radio je kao dramaturg. Postao je poznat romanom s fabulom iz građanskog rata "Bela garda". Iako ga ideološki pravoverna sovjetska kritika nije povoljno ocenila, delo se dopalo Staljinu, zapravo dramski komad nastao na osnovu romana "Dani Turbinovih". Gnev je izazvao i romanom "Majstor i Margarita", štampanom u Moskvi tek 1966. Ostala dela: priče i pripovetke "Beleške mladog lekara", "Đavolijada", "Kobna jaja", "Pseće srce", romani "Život gospodina de Molijera", "Pozorišni roman" (nedovršen), drame "Bekstvo", "Zojkin stan", "Purpurno ostrvo", "Adam i Eva", "Blaženstvo", "Ivan Vasiljevič", "Bratstvo licemera", "Poslednji dani", "Batum", scenariji "Revizor", "Mrtve duše", dramatizacije "Mrtve duše", "Rat i mir".

1945 - Tokio je u Drugom svetskom ratu razoren napadom 300 američkih bombardera tipa B-29, u kojem je ubijeno oko 100.000 stanovnika japanske prestonice. 1948 - Umro je Jan Garig Masarik, šef čehoslovačke diplomatije, sin prvog predsednika Čehoslovačke Tomaša Masarika. Postoji verovatnoća da je počinio samoubistvo. Bio je predratni ambasador Čehoslovačke u SAD i Velikoj Britaniji, a potom od 1940. ministar inostranih poslova. Protivio se ustrojstvu koje su sovjeti nametnutnuli njegovoj zemlji.

1952 - Kubansku vladu zbacio je bivši predsednik Fulhensio Batista, koji je potom kao diktator vladao Kubom do 1959.

1968 - Prilikom potonuća feribota koji se prevrnuo u luci novozelandskog grada Velington poginulo je najmanje 200 osoba. 1969 - Džejms Erl Rej osuđen je na 99 godina robije, pod optužbom da je ubio američkog crnačkog lidera Martina Lutera Kinga u aprilu 1968. Kasnije je nezavisna istraga pokazala da je verodostojnost "dokaza" FBI veoma nepouzdana i da nije sigurno da je Rej atentator na Kinga.

1974 - Japanski poručnik Hiro Onoda se, posle 29 godina skrivanja u džungli na jednom filipinskom ostrvu, predao. Onoda je decenijama nakon Drugog svetskog rata odbijao da položi oružje pošto nije dobio takvo naređenje.

1982 - Jugoslavija je osvojila prvo mesto u evropskoj stonoteniskoj superligi.

1985 - Umro je sovjetski državnik Konstantin Ustinovič Černjenko, samo 13 meseci pošto je postao lider Sovjetskog Saveza. Na najmoćniji položaj u državi, mesto generalnog sekretara sovjetske Komunističke partije, dospeo je posle smrti Jurija Andropova u februaru 1984. Došao je na vlast već sasvim zdravstveno onemoćao. Bio je godinama šef kabineta sovjetskog lidera Leonida Brežnjeva.

1990 - Britanskom novinaru Farzadu Bazoftu irački sud je, zbog navodne špijunaže, izrekao smrtnu kaznu izvršenu pet dana docnije, uprkos talasu protesta u inostranstvu i apela Bagdadu da mu poštedi život.

1993 - Suharto je šesti put izabran za predsednika Indonezije.

1997 - Vatikan je uspostavio diplomatske odnose sa Libijom.

2004 - Umro je Vukadin Jelić, pilot ratnog vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije. Branio je Beograd 6. aprila 1941, kada je oborio jedan nemački avion. Pobegao je iz nemačkog zarobljeništva i pridružio se savezničkim snagama. Posle Drugog svetskog rata bio je pripadnik vazduhoplovstva SAD.

2004 - Libija je potpisala protokol kojim je Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju dato pravo nenajavljenih inspekcija libijskih postrojenja.

2005 - U samoubilačkom napadu u iračkom gradu Mosulu, tokom sahrane jednog od šiitskih verskih lidera, život je izgubilo 47 osoba, a preko 100 je ranjeno.

2019 - Putnički avion Etiopian erlajnza, Boing 737 MAX, koji se kretao od Adis Abebe ka Najrobiju u Keniji, srušio se kod grada Bišoftu u centralno Etiopiji. Poginulo je 157 lica, koliko se nalazilo u letelici. Stradao je 21 službenik OUN, među njima i građanin Srbije Đorđe Vdović.

2020 - U Italiji je stupio na snagu dekret kojim su zbog širenja korona virusa ograničena sva kretanja osim u izuzetnim slučajevima. Prethodnog dana zabeležen je drastičan porast broja zaraženih u toj zemlji, a umrle su 463 osobe.

2022 - Izviđačka bespilotna letelica tipa Tupoljev Tu-141, sovjetske proizvodnje, srušila se u Zagrebu. Letelica je pala u širem rejonu Jaruna, pedesetak metara od lokalnog studentskog doma. Oštećeno je četrdesetak parkiranih vozila, a na tlu je ostala velika rupa. Doletela je sa područja Ukrajine. Činjenica da protivvazdušne snage Hrvatske, ali ni Rumunije ni Mađarske, odnosno NATO snaga, nisu reagovale, ako su je uopšte uočile, izazvala je brojne reakcije i kontroverze. Slučaj je otuda poređen s dolaskom Matijasa Rusta sportskim avionom na moskovski Crveni trg maja 1987. godine.

2023 - Preminuo je Tanasije Uzunović, glumac. Rođen je u Nišu 1942, a glumu je studirao na Akademiji za pozorište, film i televiziju u Beogradu. Član Jugoslovenskog dramskog pozorišta postao je 1967, da bi od 2002. bio u stalnom angažmanu u Narodnom pozorištu u Beogradu. Upamćen je po ulogama Hamleta, Kasija u "Otelu", Razumihina u "Zločinu i kazni", Verhovenskog u "Zlim dusima" Dostojevskog, Zarije Vučića u "Velikoj drami" Siniše Kovačevića, u teatru, kao i po filmskim ulogama "Leptirica", "Trener", "Lager Niš", "Atoski vrtovi", "Kosovski boj", "Sabirni centar", "Gorki plodovi", "Moj rođak sa sela", "Miris kiše na Balkanu", "Aleksa Šantić", "Povratak otpisanih". Dobitnik je brojnih priznanja, poput nagrade grada Beograda (Oktobarska), Sterijine, ili Pečata Narodnog pozorišta.

2023 - Bankrotirala je Banka Silicijumske doline. Kalifornijsko regulatorno telo, odeljenje za finansijsku zaštitu i inovacije (DFPI) izdalo je nalog za preuzimanje Banke Silicijumske doline, zbog nesolventnosti. Ulagači su prethodnog dana povukli iz SVB 42 milijarde dolara depozita, pa je banka dan završila s negativnim bilansom od gotovo milijardu dolara. SVB je krajem 2022, rangirana kao 16. najveća banka u SAD, sa oko 209 milijardi dolara imovine i 175,4 milijardi depozita. Počela je da klizi prema nesolventnosti pošto su klijenti, uglavnom tehnološke kompanije kojima je bila potrebna gotovina, počeli da povlače sredstva, pa je banka bila prinuđena da prodaje obveznice kako bi pokrila gubitke. Reč je o najvećem krahu američke banke od finansijske krize 2008. godine.