Razno 0

17.11.2026.

0:00

Na današnji dan, 17. novembar

Danas je utorak, 17. novembar 2026. Ovo su istorijski događaji koji su kroz istoriju obeležili ovaj datum.

Izvor: B92.net

Na današnji dan, 17. novembar
B92.net

Podeli:

42. p. n. e. – Rođen je rimski car Tiberije, posinak Oktavijana Avgusta, koji je tokom vladavine od 14. do 37. godine nove ere osigurao granice Rimskog carstva bez novih osvajanja, popravio finansije i administraciju, posebno u provincijama. Prethodno se proslavio u vojnim pohodima u Germaniji, Panoniji i Dalmaciji. U poznim godinama doneo je Zakon o uvredi veličanstva i vladao je sve okrutnije. Povukao se 26. godine na ostrvo Kapri, dok je u Rimu njegov miljenik, prefekt pretorijanaca Sejan, zaveo krvav režim. Nakon što je Sejan, nastojeći da se dočepa vlasti, ubio carevog sina Julija Cezara Druza, Tiberije je naredio njegovo smaknuće.

1272. – Umro je engleski kralj Henri III, koji je stupio na presto već u devetoj godini, nakon što je 1216. tokom Prvog baronskog rata poginuo njegov otac Džon Bez Zemlje. Stvarno je počeo da vlada 1234. godine.

1532. – Španski osvajač Fransisko Pisaro zauzeo je na prevaru, sa samo 200 vojnika, grad Kahemarku i zarobio cara Inka Atahualpu.

1797. – Umro je pruski kralj Fridrih Vilhelm II, koji se tokom 13-godišnje vladavine posvetio teritorijalnom širenju zemlje, posebno se okoristivši prilikom druge i treće deobe Poljske 1793. i 1795. godine. Od 1792. do 1795. pridružio se Austriji u savezu protiv revolucionarne Francuske. Religioznim ediktom iz 1788. proklamovao je versku toleranciju, ali taj akt je u praksi imao ograničen domet, kao i skromne liberalne reforme ozakonjene 1794. godine.

1828. – Francuska, Britanija i Rusija priznale su nezavisnost Grčke, što je Turska odbila da prihvati. Međutim, 1829. godine, posle poraza u ratu s Rusijom, mirom u Jedrenu bila je prinuđena da prizna nezavisnost te zemlje.

1831. – Umro je pruski general Karl fon Klauzevic, jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara 19. veka, koji je glavne ideje o ratnoj strategiji i taktici izložio u delu "O ratu". Zbog neslaganja s politikom vodećih krugova Pruske prema francuskom caru Napoleonu I, protiv kojeg se borio u više bitaka, od 1812. do 1814. godine bio je u službi Rusije.

1848. – U Rimu, kojim je tada vladao papa Pije IX, izbila je pobuna i uspostavljena je Rimska republika, ustrojena po ugledu na republikansku Francusku.

1895. – Rođen je nemački kompozitor Paul Hindemit, koji je stvarao na osnovu disonantnog kontrapunkta i slobodnog shvatanja tonaliteta. Kada su nacisti 1933. godine proskribovali njegova dela kao dekadentna, otišao je u Ankaru, a od 1939. bio je profesor na univerzitetima u SAD i Švajcarskoj. Njegova dela obuhvataju opere "Novosti dana", "Kardijak", "Slikar Matis" i "Harmonija sveta", šest gudačkih kvarteta, "Kamernu muziku op. 36", koncerte i sonate za razne instrumente, kao i teorijska dela "Tradicionalna harmonija" i "Kompozitorov svet".

1912. – Počela je Bitoljska bitka u Prvom balkanskom ratu, u kojoj je srpska Prva armija regenta Aleksandra Karađorđevića, posle trodnevnih borbi, potukla dobro utvrđenu tursku Vardarsku armiju Zeki-paše, koja se povukla nakon poraza u Kumanovskoj bici. Time su Južna Srbija, danas Makedonija, i Stara Srbija, Kosovo i Metohija, konačno oslobođene od Turske i vraćene matici zemlji Srbiji.

1914. – Počela je Kolubarska bitka, najveća koju je srpska vojska vodila u Prvom svetskom ratu, na frontu širokom oko 200 kilometara, od Beograda do Guče. Posle mesec dana teških borbi, srpska vojska do nogu je potukla Petu i Šestu austrougarsku armiju pod komandom generala Oskara Poćoreka. Pošto su austrougarske trupe okupirale Beograd, Šabac, Valjevo, Užice i celu severozapadnu Srbiju, počinivši masovne zločine nad civilima, na Kolubari se, za vojne eksperte, dogodilo čudo. Tri srpske armije, koje su se našle u naizgled bezizlaznom položaju, u silovitom kontranapadu tokom višednevnih žestokih okršaja potpuno su razbile neprijatelja. Do 15. decembra 1914. godine iz Srbije je isteran poslednji austrougarski vojnik, izuzev zarobljenika. Izuzetne zasluge za pobedu imao je general Živojin Mišić, koji je posle bitke unapređen u čin vojvode. Njegova Prva armija izvršila je odlučujući proboj na Suvoboru između 29. novembra i 2. decembra 1914. godine.

1918. – Posle propasti Austrougarske monarhije u Prvom svetskom ratu, Mađarska je proglašena nezavisnom republikom. Od marta do avgusta 1919. godine u Mađarskoj je postojala sovjetska republika pod vođstvom Bele Kuna, da bi zatim admiral Mikloš Horti srušio Kunov režim. Mađarska je od 1919. bila jedinstvena kraljevina bez dinastije, a dužnost regenta vršio je grof Mikloš Horti.

1922. – Rođen je Žoze Saramago, portugalski pisac i nobelovac. Rođen je u seljačkoj porodici i promenio je niz zanimanja, da bi se tek 1976. godine posvetio književnosti. Smatra se jednim od najvećih portugalskih pisaca, a njegova dela prevedena su na više od 30 jezika. Napisao je, između ostalog, "Embargo i druge priče", "Godinu smrti Rikarda Reiša", "Slepilo", "Sedam sunaca i sedam mesečina" i "Jevanđelje po Isusu Hristu".

1933. – Sovjetski Savez i SAD uspostavili su diplomatske odnose.

1941. – U Drugom svetskom ratu počela je druga nemačka ofanziva na Moskvu, koja je, kao i prva, započeta u septembru 1941. godine, završena neuspehom. Tada su Nemci stigli na 30 kilometara od Moskve, dok su tokom druge ofanzive prišli na 25 kilometara. Sovjetska armija slomila je neprijateljsku ofanzivu 5. decembra 1941. godine, a u protivudaru ih je do 10. januara 1942. odbacila 200 kilometara zapadno od Moskve. Tim prvim velikim uspehom nad Silama osovine propala je nemačka doktrina munjevitog rata i nagovešten je preokret u ratu u korist antihitlerovske koalicije.

1948. – Rođen je Mate Parlov, najbolji bokser bivše Jugoslavije. U Bokserski klub „Pula“ stupio je sa 16 godina, a nakon samo tri godine osvojio je titulu prvaka Jugoslavije u poluteškoj kategoriji. Prvi veći međunarodni uspeh ostvario je 1969. godine, kada je u Bukureštu postao vicešampion Evrope. Dve godine kasnije u Madridu je osvojio zlatnu medalju, a 1973. u Beogradu odbranio je titulu prvaka Evrope u poluteškoj kategoriji. Na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. osvojio je zlato, a u Havani 1974. postao je amaterski prvak sveta u poluteškoj kategoriji. Godine 1976. u Beogradu je, savladavši Italijana Domenika Adinolfija, postao profesionalni prvak Evrope, a dve godine kasnije, pobedom nad Argentincem Migelom Anhelom Kueljom, i svetski šampion. Osam puta bio je prvak Jugoslavije.

1960. – Umro je američki filmski glumac Klark Gejbl. Igrao je u više od 70 filmova i decenijama bio među najpopularnijim glumcima. Ostvario je uloge u filmovima "Istočni put", "Slobodna duša", "Dogodilo se jedne noći", za koji je dobio Oskara, "Pobuna na brodu Baunti", "Kinesko more", "Prohujalo sa vihorom", "San Francisko", "Mogambo", "Probni pilot", "Učiteljevo mezimče", "Neprilagođeni" i "Ljudi u belom".

1965. – Sovjetski Savez lansirao je "Veneru III", prvi svemirski brod koji je stigao do druge planete, Venere, u martu 1966. godine.

1965. – Umro je irski državnik Vilijam Tomas Kosgrejv, prvi predsednik Irske, koji je tu funkciju obavljao od 1922. do 1932. godine.

1970. – Pakistan je saopštio da je broj mrtvih u ciklonu i ogromnim talasima koji su se sručili na obale Istočnog Pakistana, današnjeg Bangladeša, i ostrva u Bengalskom zalivu dostigao pola miliona.

1972. – Generalna skupština UN preporučila je da Portugal treba da napusti svoje kolonijalne posede u Africi i Aziji, među kojima su bili Angola, Mozambik, Portugalska Gvineja, današnja Gvineja Bisao, Sao Tome, Zelenortska Ostrva, Istočni Timor i Makao. Vlada u Lisabonu priznala je pravo kolonija na nezavisnost, zvanično nazvanih prekomorskim provincijama, posle "Revolucije karanfila" u aprilu 1974. godine, kada je oboren režim koji je svojevremeno ustrojio Antonio Salazar.

1981. – Umro je američki filmski glumac Vilijam Holden, koji je najčešće tumačio uloge "idealnog" tipa savremenog Amerikanca. Igrao je u filmovima "Bulevar sumraka", "Juče rođena", "Snaga oružja", "Mesec je plav", "Iznad 30. sprata", "Stalag 17", za koji je dobio Oskara, "Piknik", "Most na reci Kvaj", "Svet Suzi Vong", "TV mreža" i "Divlja horda".

1991. – Ruski predsednik Boris Jeljcin potpisao je niz dekreta kojima je preneo vlast nad privredom sa sovjetske centralne vlade na vladu Rusije.

1995. – Bivši predsednik Južne Koreje Ro Te Vu uhapšen je pod optužbom za korupciju.

1997. – Umro je francuski političar i publicista Žorž Marše, generalni sekretar Francuske komunističke partije od 1972. do 1994. godine. Osamdesetih godina 20. veka, pod uticajem italijanskih komunističkih reformista, verbalno se opredelio za politiku "evrokomunizma", ali je u suštini ostao veran interesima Moskve. Napisao je, između ostalog, dela "Šta je Francuska komunistička partija?", "Demokratski izazov", "Politika Francuske komunističke partije", "Govorimo otvoreno", "Odgovori" i "Nada u sadašnjost".

2006. – Mađarski naučnici uspešno su klonirali miša. Miš nazvan "Klonila" rezultat je trogodišnjeg rada 20 istraživača Poljoprivrednog biotehnološkog istraživačkog centra u Godolu, u blizini Budimpešte. Prema njihovom uverenju, kloniranje bi trebalo da bude od velike pomoći naučnicima u lečenju različitih bolesti.

2006. – Umro je ekonomista Milton Fridman, "otac monetarističke teorije", odnosno neoliberalizma. Bio je savetnik Ričarda Niksona, Džeralda Forda i Ronalda Regana. Bio je čelnik "čikaške škole", a od 1948. do 1979. godine profesor Univerziteta u Čikagu. Protivnik kejnzijanske škole, zagovarao je ekonomsku politiku zasnovanu na maksimalnom smanjenju javne potrošnje, povlačenju države iz ekonomije i javnog sektora, monetarnoj stabilnosti i apsolutnoj prevazi zakona tržišta. Njegova glavna dela su "Kapitalizam i sloboda", "Teoretske osnove monetarne analize" i "Sloboda izbora".

2012. – Haški tribunal izrekao je pravosnažnu presudu kojom je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača oslobodio optužbi za udruženi zločinački poduhvat i zločine počinjene nad Srbima tokom operacije "Oluja" u avgustu 1995. godine. U vojnoj operaciji hrvatskih oružanih snaga sa prostora Republike Srpske Krajine proterano je oko 220.000 Srba, poginule su 1.922 osobe, a sudbina 975 osoba, među kojima je 674 civila, nije rasvetljena. „Oluja“ je bila završna operacija u ratu od 1991. do 1995. godine, tokom kojeg je u Hrvatskoj ubijeno i nestalo blizu 7.000 Srba, a proterano ih je 400.000, od toga 140.000 iz gradova van ratnih dejstava.

2014. – Preminuo je Jovan Ćirilov, teatrolog, dugogodišnji upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta, pozorišni esejista i kritičar.

2014. – U Beogradu je svečano otkriven spomenik Nikolaju II Romanovu, poslednjem monarhu Rusije. Obred osvećenja spomenika obavili su patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril i patrijarh srpski Irinej. Nikolaj II presudno je pomogao Srbiji u Prvom svetskom ratu. Cara mučenika, ubijenog zajedno sa porodicom u julu 1918. godine u Jekaterinburgu, kanonizovala je najpre Ruska zagranična crkva, a potom i druge pravoslavne crkve.

2018. – Na Generalnoj konferenciji za tegove i mere, u organizaciji Međunarodnog biroa za tegove i mere (BIPM), u Versaju kod Pariza, u prisustvu metrologa iz više od 60 zemalja, doneta je odluka da se metalni prototip kilograma zameni definicijom zasnovanom na „Plankovoj konstanti“. U revidiranom SI sistemu sve jedinice biće definisane fundamentalnim prirodnim konstantama. Srbija, tada kneževina, pristupila je među prvima Metarskoj konvenciji, 21. septembra 1879. godine.

2018. – Osuđeni su čelnici Crvenih Kmera, maoističke političke organizacije koja je vladala Kambodžom, tada Kampučijom, od 1975. do 1979. godine. Presudom su Nuon Čea, zamenik lidera Pola Pota, i Kije Sampan, predsednik zemlje, proglašeni krivim. To je bilo prvo formalno priznanje da se ono što je taj režim činio može definisati kao genocid. Pretpostavlja se da je tokom vladavine Crvenih Kmera stradalo do dva miliona ljudi. Optužnica je obuhvatala još dvojicu čelnih ljudi tog režima, Ta Moka i Ieng Saria, ali su oni umrli tokom suđenja. Lider Crvenih Kmera Pol Pot, koji se dugo uspešno skrivao, umro je 1998. godine.

2020. – Umro je Ivan Bekjarev, glumac. Prvu filmsku ulogu ostvario je 1967. godine u filmu „Bokseri idu u raj“. Odigrao je više od 50 filmskih i približno 150 pozorišnih uloga. Predavao je glumu na Akademiji umetnosti u Beogradu. Bio je zapažen i kao radijski voditelj na „Studiju B“ i programu 202 Radio Beograda.

2025. – Pripadnici Vojske Srbije napadnuti su u Kopnenoj zoni bezbednosti, kod baze "Debela glava", odnosno sela Zarbonce, u opštini Bujanovac, u podnožju brda Šop, nedaleko od administrativne linije sa Kosovom i Metohijom. Ispaljeno je oko 15 hitaca iz automatskog oružja, pri čemu je ranjen službeni pas. Napadači su se povukli u pravcu Kosova.

2025. – U centralnom Vijetnamu počele su višednevne razorne padavine, nezabeležene tokom prethodnih pola veka. Usledile su poplave i klizišta, a uništeni su objekti, infrastruktura i poljoprivredne površine. Broj žrtava premašio je 90, dok se veliki broj ljudi vodio kao nestao. Poplavljeno je približno 200.000 kuća, a uništene su desetine hiljada hektara useva.

Podeli:

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Poljska je rekla "ne" Ukrajini

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da Poljska, za sada, neće finansirati nabavku američkog naoružanja za Ukrajinu u okviru programa "Lista prioritetnih potreba Ukrajine" (PURL), zbog svojih visokih izdataka za odbranu.

14:35

14.11.2026.

2 d

Podeli: