Nemačka plaši strane radnike: Mnogi koji dođu brzo i odu
Imigracija od 400.000 radnika godišnje neophodna je da bi se nadoknadio nedostatak kvalifikovanih radnika u Nemačkoj.
Izvor: DW/Sabine Kinkarc
Ilustracija: Depositphotos/gustavofrazao
Ali mnogi od onih koji dođu iz inostranstva, ponovo brzo i odu.
Rumunki Mari ostvarili su se snovi kada je dobila dobro plaćen posao u reklamnoj industriji u Berlinu. Nakon studija u Velikoj Britaniji i nekoliko godina rada u Rumuniji, 30-godišnjakinja je konačno bila tamo gde je godinama želela da bude.
"Kada sam došla u Nemačku, rekla sam sebi: ’Sad počinje novi život. Zaista se može živeti na Zapadu’, pomislila sam u sebi. I mislila sam da ću ovde da ostanem do penzije."
Samo godinu dana kasnije, početna euforija ustupila je mesto razočaranju. Mara je usamljena, s ljudima jednostavno "nije kliknulo". Jedan od razloga je i jezička barijera. U Bukureštu je doduše pohađala kurs nemačkog, ali se u svakodnevnom poslu govori samo engleski. "Mogu da razumem šta se govori sve dok govorite polako. Mogu da naručim kapućino, ali još nisam u stanju da vodim ozbiljne razgovore."
Borba s birokratijom
U njenoj kompaniji su i nakon pandemije korone uglavnom nastavili da rade od kuće. Kolege viđa samo na ekranu. "To me je baš opteretilo. A vikendom je još gore, ne znam da li da izađem i s kim bih mogla da se nađem", kaže Mara za DW.
Pronaći stan u Berlinu još jedna je prepreka, kao i nemački jezik u državnim institucijama. Službenici joj traže dokumente, Mara ih ne razume. To je prilično nezgodna situacija. "Naravno da ne mogu da tražim od ljudi u Nemačkoj da ne govore nemački, nikad to ne bih uradila. Ali, kada ih pitam da li govore engleski, obično veoma brzo i glasno kažu: ’Ne!’ Malo više otvorenosti i fleksibilnosti bi pomoglo."
Strancima u Nemačkoj nije lako
Marin slučaj nije usamljen. U studiji Tibinškog instituta za primenjena ekonomska istraživanja koju je naručila nemačka Savezna agencija za zapošljavanje, a u kojoj je anketirano skoro 1.900 stranih radnika putem Fejsbuka, bilo je velikih pritužbi na nedostatak društvene integracije. Dva od tri kvalifikovana radnika iz vanevropskih zemalja izjavila su da su zbog svog porekla u Nemačkoj doživeli diskriminaciju.
Bilo je i pritužbi na to da se stručna kvalifikacija ne priznaje na adekvatan način. Strogo nemačko pravo na boravak posebno je problematično za migrante iz zemalja koje nisu članice Evropske unije.
Stručna radna snaga brzo dolazi, ali još brže odlazi
Posledice po Nemačku su ozbiljne – to je stav i berlinske istraživačice migracija Naike Furutan, koja predaje na univerzitetu Humbolt. Ona kaže da je to sada već postala "statistička realnost". Mnogi strani stručnjaci koji su došli "brzo su i otišli" – a drugi vrhunski stručnjaci više ne dolaze, ukazala je Naika Furutan na konferenciji koju je organizovala poslaničkog grupa SPD-a. Prema aktuelnoj studiji OECD-a, Nemačka je očigledno izgubila svoju privlačnost.
U pogledu profesionalnih mogućnosti, prihoda i poreza, perspektive, mogućnosti za članove porodice, okruženja, raznolikosti i kvaliteta života, kao i prava na ulazak i boravak, Nemačka se nalazi tek na 15. mestu od 38 zemalja OECD-a. Godine 2019. bila je na 12. mestu.
Brže do državljanstva? Ne hvala!
To je podatak koji bi morao da alarmira političare, jer u Nemačku ionako dolazi mnogo manje radnika migranata nego što je zemlji potrebno. Prema Saveznom zavodu za zapošljavanje, u Nemačku bi trebalo da stiže po 400.000 migranata godišnje da bi tržište rada bilo stabilno. Ali 2021. je došlo samo 40.000.
Nemačka vlada trenutno radi na sveobuhvatnoj reformi zakona o imigraciji. Takođe bi trebalo da bude olakšano i dobijanje državljanstva. Ali to je sporno, i to ne samo u vladajućoj koaliciji, u kojoj to koče liberali (FDP). Prema reprezentativnoj anketi instituta za istraživanje javnog mnjenja YouGov, 59 odsto Nemaca protivi se tome da migranti brže dobijaju državljanstvo.
Nešto mora da se promeni u glavama
Nemačkom društvu teško padaju promene. Građani moraju da shvate da integracija nije jednosmerna ulica, kaže Naika Furutan. "Ne činimo samo mi nešto za ljude, oni u stvari čine nešto za nas kada dođu ovde. To sada treba da nam uđe u glavu." Međutim, promena u načinu razmišljanju neće se dogoditi sama od sebe – to zahteva jasne smernice države protiv diskriminacije.
Vreme teče, a Nemačka je u opasnosti da zakasni u svemu. Velika Britanija, SAD, Kanada i Australija više nisu jedine koje se takmiče za kvalifikovane radnike. "Mi uopšte nismo svesni da Saudijska Arabija, Katar i Emirati sprovode ogromnu kampanju regrutovanja. Da Filipini više ne daju svoje ljude i da se Afrika kao kontinent trenutno veoma trudi da zadrži svoje ljude", upozorava Naika Furutan.
Kvalifikujte i obučite izbeglice
"Kada je reč o kvalifikovanoj imigraciji, voz nije u potpunosti otišao, ali jeste već dobrano odmakao", kaže Aladin el Mafalani, profesor vaspitanja i obrazovanja u Društvu za migracije pri Univerzitetu u Osnabriku. "Mi smo veoma jednojezična zemlja i vremenski uslovi ovde nisu baš sjajni, a nemamo ni baš nešto mnogo plaža. Imamo dakle ogromne nedostatke, a ne činimo dovoljno da ih nadoknadimo."
El Mafalani je na konferenciji SPD-a pozvao Nemačku da se više fokusira na one koji su već ovde. To se pre svega odnosi na ljude koji su u Nemačku došli kao izbeglice. U 2015. godini bilo ih je više od milion, a među njima je mnogo mladih koji su sada već završili pripravnički staž i rade. Nemačka bi međutim čak i njih mogla da izgubi ako im status boravka ostane neizvestan.
U Eritreji nema izvoda iz matične knjige rođenih
Krista, bivša nastavnica srednje stručne škole, navodi jedan primer. Posle 2015. brinula se za mlade izbeglice iz Eritreje. "Rekla sam da ćemo ih sve poslati u dualnu stručnu školu i to je odlično ispalo." U međuvremenu, te izbeglice su sada zanatlije, tehničari mehatronike, medicinske sestre, građevinski inženjeri… "Na pozicijama su sa mogućnošću napredovanja."
Posle osam i po godina u Nemačkoj, većina njih bi želela da dobije državljanstvo, ali to nije moguće, jer npr. Eritrejci nemaju izvod iz matične knjige rođenih. "Oni sada žele da nas napuste i odu u druge zemlje", kaže Krista. "U Engleskoj dobijaju državljanstvo posle dve godine, a ovde ne smeju ni da se venčaju. Zato se osećaju odbačeno. Pa to je smešno", kaže ona ogorčeno.
Na spakovanim koferima
Ni Mara više ne može sebe da zamisli u Nemačkoj. Da ostane do penzije? To za Rumunku više nije opcija. "Sada stvari sagledavam potpuno drugačije. Možda ću da ostanem još godinu-dve, ali ne vidim sebe ovde u narednih pet do deset godina."
Istraživačica Naika Furutan upozorava da se pitanje migracija sa svim svojim posledicama u Nemačkoj ne shvata dovoljno. I mnogi će možda i da se vrate u zemlje svog porekla. "Šta ako revolucija u Iranu bude uspešna, pa se veliki deo Iranaca vrati nazad? Ja se malo šalim, pa kažem: Nemačka bi onda ostala bez zubara."
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka, zemlja koja je decenijama predstavljala sinonim za inženjersku savršenost, disciplinu i industrijsku moć, danas gubi još jedan ključni stub svog ekonomskog identiteta.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Štednja za penziju je više od jednog veka temelj ličnih finansija. Ali, prema rečima Ilona Maska, taj koncept bi uskoro mogao postati – potpuno nevažan.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi nastao "potpuni haos" ako bi Vrhovni sud SAD poništio njegove globalne trgovinske carine, a odluka o tome očekuje se već sutra.
Nacionalnim programom javne železničke infrastrukture od 2025. do 2029. planira se modernizacija magistralnih pruga, povećanje bezbednosti i interoperabilnosti, a investiciona vrednost svih železničkih projekata u Srbiji iznosi oko 14 milijardi evra.
Obnovljivi izvori energije su prošle godine činili 47,5 odsto bruto potrošnje električne energije u Evropskoj uniji, što je rast od 2,1 odsto u odnosu na 2023, objavio je danas Evrostat.
Iznajmljivanje nekretnina postalo je poslednjih godina vrlo unosan posao, a stanodavcima mnogi čak i zavide, jer “ne rade ništa, a svakog meseca im kaplje kirija”.
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
Oči celog sveta uprte su u Iran, u kom se masovne demonstracije i njihovo brutalno gušenje ne zaustavljaju, ali i u SAD čiji predsednik je zapretio da će Amerika intervenisati.
Zvanični sastanak na visokom nivou u kojem su učestvovali američki potpredsednik Džej Di Vens, američki državni sekretar Marko Rubio i ministri spoljnih poslova Danske i Grenlanda, Lars Loke Rasmusen i Vivijan Mocfelt, je završen, javlja danska televizija TV2.
Stejt department obustavlja obradu imigrantskih viza za 75 zemalja u pokušaju da se obračuna sa podnosiocima zahteva za koje se smatra da bi verovatno "postali teret za javne fondove". a spisku nema Srbije.
Serijal u pet epizoda, "Fabricio Korona: Ja sam vest" (Fabrizio Corona: Io sono la notizia) stigao je prošle nedelje na Netfliks. U središtu je ispovest Nine Morić, hrvatske manekenke koja godinama živi u Italiji,a koja je pred kamerama iznela teško priznanje.
Melisa Gilbert obećala je da će stati uz svog supruga Timotija Basfilda nakon što se u utorak predao policiji zbog optužbi za seksualno zlostavljanje dece.
Bivši svetski šampion u teškoj kategoriji Majk Tajson navodno je tokom posete Beloj kući u novembru 2025. godine predao predsedniku SAD Donaldu Trampu zahtev za pomilovanje repera Šona "Didija" Kombsa.
Na osnovu jedne noći provedene u laboratoriji za spavanje, veštačka inteligencija može da proceni rizik za više od 130 bolesti – od Parkinsonove bolesti, do raka dojke. Softver ne otkriva uzroke, već samo korelacije.
Danas počinju prijave za nove besplatne preventivne zdravstvene preglede u cilju očuvanja zdravlja koje sprovodi Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika "Železnice Srbije", rekao je prim. dr Vlado Batnožić, direktor tog zavoda.
Netflix je najavio seriju "The Dealer", korejsku kriminalističku dramu smeštenu u svet kazina, koju producira Hvang Dong-hjuk, autor serije "Squid Game".
Regionalna pop zvezda Hari Mata Hari vraća se pred beogradsku publiku u okviru turneje kojom obeležava veliki jubilej 40 godina trajanja na muzičkoj sceni.
Dokumentarna miniserija "The Cult Behind the Killer: The Andrea Yates Story“, koja u tri epizode prikazuje neke od najšokantnijih zločina u savremenoj američkoj istoriji, postala je hit na HBO Maxu.
Gotovo da nema osobe koja nije čula ljubavnu baladu "Sve je ovo premalo za kraj" ili da ne znaju da zapevuše njen refren, a malo ko zna da je pesma objavljena nekoliko godina nakon što je pevač poginuo.
Denmark and Greenland are strengthening their military presence in Greenland together with NATO allies as part of military exercises in the Arctic, Greenland’s armed forces said, ahead of talks between foreign ministers of Denmark / Greenland and US officials.
Serbian President Aleksandar Vučić addressed the public from Abu Dhabi, where he will participate in the panel “Partnership and Cooperation in the Field of Energy” as part of Sustainability Week 2026.
If Maia Sandu’s wish were to come true—that is, if Moldova and Romania were to unite—a new country with around 24 million inhabitants would be created, which would change the balance of power in Europe.
After the escalation of the conflict in Iran, where it has been confirmed that over 2,500 people have been killed during the protests, it is increasingly likely that U.S. president will attack Iran, but analysts believe that this would bring numerous problems.
“The European Union, by constantly talking about Iran, is diverting attention from Greenland—the issue it should be dealing with now,” said Maria Zakharova, spokeswoman for the Russian Ministry of Foreign Affairs.
Xiaomi je objavio listu pametnih telefona za svoje brendove Xiaomi, Redmi i POCO kojima će tokom 2026. godine biti okončana zvanična softverska podrška.
Trend iznenađuje analitičare, jer SUV segment, kod kojiih je pogon 4x4 najčešći u poređenju sa drugim klasama vozila, i dalje raste među novim automobilima.
Komentari 22
Pogledaj komentare