Pitanje je kako obezbediti nivo penzija ako radnika nedostaje, a penzionera je sve više.
"Granica za odlazak u penziju mora da se povisi", rekao je nedavno ekonomista Gunter Šnabl sa Univerziteta u Lajpcigu. Predlogom da se u penziju ide sa 70 godina, Šnabl je raspalio staru debatu u Nemačkoj.
Naime, posle mnogo natezanja, u ovoj zemlji se starosna granica za odlazak u penziju do 2029. godine postepeno podiže sa 65 na 67 godina. Ko pre toga ide u penziju, ne može da računa na pun iznos.
Šnablov argument su opšti rast cena kao i stotine hiljada upražnjenih radnih mesta. Kaže, Nemačka će tek imati problem kada čitava generacija bejbi-bumera ode u penziju. Time se misli na ljude rođene u vreme naglog skoka nataliteta između Drugog svetskog rata i šezdesetih godina.
Tu je i izveštaj Ministarstva rada i socijalne brige u kojem se računa da će nivo penzija ozbiljno opasti do 2035. godine. Naime, trenutno prema zakonu prosečna puna penzija mora da iznosi najmanje 48 odsto prosečne zarade u zemlji, ali bi to tridesetih godina ovog veka moglo da padne na 45,8 odsto.
Razlog je jednostavan – društvo je sve starije, i sve je veći procenat penzionera u njemu. Tako je 2020. godine bilo 25,84 miliona penzionera, čak 6,5 miliona više nego nakon ponovnog ujedinjenja dve Nemačke.
Ministar odbacuje predlog
Debata sa koliko godina treba da se ide u penziju hronično se vodi u Nemačkoj. Ovoga puta posebno je pikantna za Socijaldemokrate koje u liku kancelara Olafa Šolca predvode Vladu. Jedno od njegovih glavnih obećanja u kampanji bio je stabilan nivo penzija.
Njegov stranački drug, ministar rada Hubertus Hajl, odbacuje ideju da svi treba da rade do sedamdesete godine. "Samo ljudi koji žive u nekom svom svetu veruju da ljudi treba da rade do 70. godine u čeličanama, prodavnicama, kao policajke ili medicinske sestre", rekao je Hajl za list Velt.
Hajl je podsetio da su Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali u koalicionom ugovoru zapisali da se granica za odlazak u penziju neće pomerati iznad 67. godine, te da će se toga i držati.
Politikolog i istraživač siromaštva Kristof Butervege, blizak nemačkoj Levici, podsetio je da je još u carskoj Nemačkoj 1916. granica za odlazak u penziju spuštena sa 70 na 65 godina.
"Danas je, kako svi znaju, naše društvo daleko bogatije nego tada. Ako ipak spadne na povratak starosne granice iz carskih vremena, to bi bio fijasko naše socijalne države. Stari ljudi moraju dobiti platu za svoje životno delo i biti u mogućnosti da žive dostojanstveno.“
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 52
Pogledaj komentare